Znamen na koži: Kako je drevno 'sicanje' postalo aktualna tema zahvaljujući Lelek - Monitor.hr
28.03. (07:00)

Ukrašavanje s razlogom

Znamen na koži: Kako je drevno ‘sicanje’ postalo aktualna tema zahvaljujući Lelek

Grupa Lelek ove godine na Euroviziju donosi sicanje – tradicionalni običaj tetoviranja Hrvatica katolkinja iz BiH, nastao kao zaštita od osmanske asimilacije. Ovaj svjetski fenomen, star stoljećima, proživljava renesansu među mladima, što potvrđuju rasprodane izložbe i nova izdanja knjige “Znamen na koži”. Središnji motiv od 317 zabilježenih je križ, a nekadašnja bolna procedura čađom i majčinim mlijekom danas je postala simbol identiteta i povezanosti. Čak 40% ispitanika spremno je nositi ove drevne simbole, čime tradicija s bakinih ruku službeno osvaja globalnu pop-kulturnu scenu. HRT


Slične vijesti

Danas (01:00)

Nije bubamara, ali je Dara Bangaranga

Bugarska je pobjednik Eurovizije, Hrvatska na 15. mjestu

U bečkoj Areni Wiener Stadthalle održana je ovogodišnja Eurovizija. Za titulu pobjednika bori se 25 zemalja. Unatoč odlično primljenom nastupu, Lelek je dobio 53 boda od žirija. Hrvatska je 12 bodova dala Srbiji, a Srbija nama ništa. Nakon glasova žirija, najbolje je stajala Bugarska s 204 bodova. Od publike smo dobili 71 bod, ukupno 124, dovoljno za 15. mjesto (otprilike kako su nam i predviđale kladionice). Publika odlučila:  Pobjednička pjesma je iz Bugarske! Pjevačici Dari je trebalo više od 140 bodova za pobjedu, dobila ih je 312, ukupno 516 (Index, HRT)

  • Komentari na Forumu (tema finala)
  • Eurovizijin YouTube live stream rastura zahvaljujući platformi hrvatskog Upstreama (Netokracija)
Jučer (13:00)

Zbilja... što ima političkog u showu gdje se međusobno natječu - države?

Eurosong: Kako su glasovi publike i politika zasjenili struku

Sustav glasanja na Eurosongu prešao je put od stručnih žirija do digitalnog spektakla u kojem glasaju milijuni, uključujući i “Ostatak svijeta”. Uvođenje televotinga donijelo je blokovsko glasanje (ono kad se podržavaju susjedi i kulturno bliski narodi), utjecaj dijaspore i političku solidarnost, što stvara sve veći jaz između publike i žirija. Dok žiriji ocjenjuju tehniku, publika glasa emocionalno i politički, što potvrđuju drastične razlike u bodovima proteklih godina. Večeras od 21 sat na HRT-u prati se novo finale, a hrvatske predstavnice, grupa Lelek, nastupaju trinaeste po redu. Index… koliko je Eurosong razjedninjeno glazbom zbog politike, piše i Faktograf.

Srijeda (01:00)

Može li koji put bez drame?

Prva polufinalna večer Eurosonga: Lelek prošle u finale!

U Areni Wiener Stadthalle u Beču održana je prva polufinalna večer jubilarnog 70. izdanja Eurosonga. Među 15 izvođača večeras su nastupile i hrvatske predstavnice, treće po redu. Gledatelji su mogli vidjeti i nastupe Italije i Njemačke, koje izravno idu u veliko finale. Izraelcu su dovikivli iz publike i zviždali na njegov nastup. Boy George se pojavio u nastupu za San Marino, a natjecateljsku večer zatvorila je Srbija. Ovogodišnji Eurosong donio je i promjene u sustavu glasanja. U polufinala su vraćeni nacionalni žiriji pa o finalistima ponovno zajedno odlučuju publika i žiri. Važnu ulogu ponovno imaju i gledatelji iz zemalja koje ne sudjeluju na natjecanju. Njihovi online glasovi zbrajaju se u posebnu kategoriju “Rest of the World”. (Index) U finale idu: Grčka, Finska, Švedska, Belgija, Moldavija, Izrael, Srbija, Hrvatska, Litva i Poljska.  Index, HRT… komentari na Forumu

Utorak (16:00)

Neka bude pjesma

Večeras počinje Eurosong, Lelek se bori za prolazak u finale

Nekako s proljeća opet kreće eurovizijska groznica: neki ratuju, neki bojkotiraju, neki taktiziraju, a Hrvati entuzijastično gledaju u kladionice na kojima ženski zbor Lelek, na valu hypea iz Beča, napreduje prema ulasku u top 10. Dok čak pet zemalja ove godine preskače natjecanje, a Hrvatska uzvraća light nacionalizmom u plaštu pseudofeminizma, čini se da je Finska našla cjepivo protiv izraelskih spletki, apelirajući na pošteniji sustav glasovanja. Ako niste pratili – Izrael tri godine zaredom, od ponovne aktivacije rata na Bliskom istoku, preko vladine agencije za komunikacije milijunima eura (i SIM kartica) otvoreno kupuje glasove u cijelom svijetu. Broj televoting glasova po jednom glasaču smanjen je s 20 na 10, što je matematički prepolovilo izraelski manipulativni potencijal. Također, vraćeni su žiriji u polufinala natjecanja. Ovdje je u igri početak resetiranja Eurosonga, a u sumornoj ovogodišnjoj ponudi žiriji, pa tako i publika, vjerojatno će se kladiti na konja koji pobjeđuje. Bojan Stilin za tportal… Lelek nastupa večeras treći po redu (Index, HRT)

  • DW: Eurovizija u Beču pod političkim je pritiskom i prije nego što je počela. Ipak, za ljubitelje tog najvećeg glazbenog natjecanja na svijetu, sve se vrti oko glazbe
10.05. (19:00)

Tetovažama do bodova

Sicanje s eurovizijskim pokrićem: Lelek oživljava ilirsku baštinu koju su u BiH za vrijeme Osmanlija samo naslijedili

Tradicija tetoviranja u Bosni i Hercegovini, poznata kao sicanje ili bocanje, seže dublje u prošlost, prije srednjeg vijeka i dolaska Slavena. Stručnjakinje Mirela Hrovatin i Tea Rittig ističu da motivi poput križa (nekada simbola Sunca) vuku korijene iz ilirskih i antičkih vremena. Iako je običaj u osmanskom razdoblju dobio novu ulogu zaštite kršćanskog identiteta i otpora islamizaciji, on je zapravo dio šire indoeuropske baštine, kažu. Danas grupa Lelek te drevne apotropejske simbole, koji su nekad označavali plodnost i povezanost s prirodom, pretvara u suvremeni pečat identiteta na globalnoj sceni. tportal… Lelek u utorak u prvoj polufinalnoj večeri nastupaju treće po redu. Uoči Eurosonga gostovale i kod Gastro tražilice

21.03. (20:00)

Netko je ipak prvo pitao svoju baku

Stajčić: Turcima pjesma naših predstavnica za Eurosong nije sporna, prije da se ‘kuha’ priča o njima

Ovih dana su se pojavile vijesti da su Turcima smeta pjesma ‘Andromeda’ grupe Lelek koja će predstavljati Hrvatsku na Eurosongu. No nakon malo istraživanja medijske situacije u toj zemlji dolazi se do drukčijih zaključaka. Unatoč medijskom “kuhanju” kontroverzi, u turskim medijima ističu da je riječ o kulturnoj baštini, a ne izravnoj političkoj provokaciji, dok se domaća kritika više fokusira na niske šanse na kladionicama. O njima se ne priča kao o Baby Lasagni, pa čak ni kao o Marku Bošnjaku. Zoran Stajčić za Ravno do dna

02.03. (20:00)

Tradicija, a moderno

Tradicija koja je stoljećima bila živi dio lokalnih zajednica sve se više percipira kao politički marker

Članice grupe Lelek su se u promociji “Andromede” pojavile s tetovažama napravljenim u tom stilu, izazvavši oštre reakcije konzervativnijih komentatora koji su tvrdili da se svetinja i povijesna patnja banaliziraju u estradnom kontekstu i da nije primjereno tradiciju predstavljati u takvom ruhu.

Takvi su komentari zanimljivi iz dvije perspektive. Prva se tiče konzerviranja tradicije, koje traži održavanje njenih elemenata u izvornom obliku, zaboravljajući da je tradicija stoljećima bila živa, prenošena usmenom predajom i prilagođavana generacijama. Tradicijska se kultura tek zapisivanjem počela pretvarati u “sveto pismo”, uz pravila kada se i kako smije koristiti, što je u potpunoj suprotnosti s onim što ona jest. Dio javnosti osjeća da one koriste simbole, običaje i folklorne motive kao instrument reafirmacije identitetske ideologije, smještajući ih u kontekst koji često nema veze s izvornim značenjem ili svakodnevnim životom običnih ljudi.

Lelek radi ono što su posljednjih godina činili brojni europski izvođači: uzima tradicijske elemente te ih spaja s pop glazbom. Mnogi su takvi izvođači stekli veliku popularnost posljednjih godina… Kažu na Novostima.

25.02. (00:00)

Vuci, vile i hajduci - svatko pjeva o svojoj bitci

Glazba između fantasyja i ideologije: Lelek, Dabro i politički tonovi domaće scene

Pobjeda grupe Lelek na Dori tumači se prije kao rezultat fantasy estetike i tržišne privlačnosti nego domaće retradicionalizacije, smatraju Aleksej Gotthardi Pavlovsky i Zoran Stajčić u razgovoru za tportal. Njihovu pjesmu vide kao „fantasy etno“, uklopljenu u globalni trend mitološke ikonografije. S druge strane, nastupi i izjave političara poput Josipa Dabre te fenomena Thompson pokazuju čvrstu vezu glazbe i ideologije. Dok jedni u umjetnosti vide univerzalne estetske vrijednosti, drugi upozoravaju na političku instrumentalizaciju glazbe, pri čemu tržište u konačnici nagrađuje ili kažnjava poruke, navodeći primjere Boba Dylana i Joan Baez u SAD-u 60-ih, odnosno Thompsona kod nas, koji je na sasvim drugom polu aktivističkog, tj. političkog spektra.

16.02. (14:44)

Youtuberica o Lelek: Pjesma ima pobjedničku kvalitetu, uz njihov nastup definitivno nitko neće ići na wc