Newsletteri potječu još iz antičkog Rima, gdje su se vijesti (Acta Diurna) javno izlagale na pločama. U srednjem vijeku vijesti su kružile rukopisima dostupnima samo eliti, poput talijanskih avvisa ili njemačkih zeitungen. Razvoj tiska u 15. i 16. stoljeću omogućio je širenje biltena široj publici, a prvi kontinuirani tiskani newsletter pojavio se 1605. u Strasbourgu. U 20. stoljeću newsletteri postaju važni u organizacijama i supkulturama, a s internetom prelaze u digitalni format. Danas doživljavaju renesansu kroz platforme poput Substacka, spajajući tradiciju i nove tehnologije. Faktograf

Prije deset godina Merkelin “Wir schaffen das” otvorio je vrata izbjeglicama, a Njemačka postala glavno odredište s više od milijun zahtjeva za azil. Danas, unatoč padu brojeva, migracije ostaju ključna politička tema u Europi, potičući uspon desnice i strožu regulaciju. Novi EU Pakt o azilu (2026.) stavlja naglasak na granice i deportacije, dok javno mnijenje ostaje podijeljeno: građani žele pomoći, ali i ograničiti priljev. Rezultat – politika sve tvrđa, a društvena rasprava složenija. DW

• Kineski predsjednik Xi Jinping danas okuplja čelnike Rusije, Indije, Irana i Turske, zajedno s dvadesetak euroazijskih čelnika. Cilj je pokazati kako je u eri američkih carina i geostrateških napetosti moguć drukčiji međunarodni model suradnje, s Kinom u središtu… Pozadinska vijest: Potonuli prihodi ruskog naftnog diva… (Index)
• Slučaj Thompsonove terase na susjednom krovu: Sudski vještaci navode da su odgovorne osobe prilikom legalizacije spornih objekata svjesno kršile zakon (Nacional)
• Snažno nevrijeme u Zagrebu, burna noć za vatrogasce: Ispumpavanja, požari i srušena stabla (N1)
• Organizator festivala u Benkovcu za Index: Kćeri su mi vikali da je kur*a, navijači su urlali ZDS
• Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 10 milijuna eura sufinancirat će obnovu sustava grijanja za čišći zrak kućanstvima s područja Slavonskog Broda, Siska i Kutine (tportal)
• HND osudio zastrašujuće prijetnje Jergoviću: ‘Želi se zastrašiti sve koji progovaraju kritički’ (tportal)

Nazvati ovde nekog „fašistom“, isto je što i reći mu „dobar dan“. Hoću da kažem: proizvodi isti efekat, tj. nikakav, tj. snažan bol u qwrzu. Niko se ne vređa kad ga neko nazove „fašistom“. A to bi trebalo da bude strašna uvreda. Stvar slično stoji i sa etiketom „ustaša“. Niko se ne oseća uvređenim kad ga nazovu „ustašom“. Ali zašto bi to bilo čudno u zemlji u kojoj se bliski prijatelji pozdravljaju tradicionalnim: „Pa gde si, pizda ti materina.“ Naši režimi (svih vremena i boja) jesu bili (manje ili više) nasilni, ali nijedan od njih nije ispunjavao ni minimum uslova da bi se mogao nazvati fašističkim. Da bi fašizam i nacizam uopšte bili mogući, potrebni su neki preduslovi: između ostalih gvozdena disciplina, naopak, ali funkcionalan sistem. Fanatična predanost „ideji“ i spremnost da se za tu ideju pogine, a to su sve stvari deficitarne u Srbiji… Svetislav Basara

Muzika pred cenzurom. Ono što se događa širom regije u posljednjih godinu dana nije slučajnost. Od Siska do Solina, od Zaječara do Beograda, rijedak je dan da neki izvođač ne otkaže nastup iz “političkih razloga”. Dok se jedni pozivaju na solidarnost s protestima, drugi jednostavno nestaju s popisa bez objašnjenja. Ovaj red otkazivanja otkriva nešto važno o trenutku u kojem živimo – muzika nije nikada bila samo zabava, ali rijetko kad je bila ovako glasno politična. Radi se o pokušaju kontrole onog prostora gdje su uvijek nastajale najvažnije poruke o slobodi i otporu. Kad glazbenici moraju birati između nastupa i savjesti, kad festivali postaju bojna polja, a šutnja postaje politički čin – znamo da smo duboko u krizi. Muzika je uvijek bila zrcalo društva. Trenutačno nam pokazuje prilično mračnu sliku. Muzika

Svaka druga solucija bila je u tim povijesnim okolnostima ili nerealna ili pogubna za Hrvatsku i Hrvate, pogotovo s obzirom na to da je postojala objektivna hipoteka zločinačke Nezavisne Države Hrvatske. Hrvatska je u Jugoslaviji snažno napredovala i strelovito se modernizirala u svakom pogledu, brže i sveobuhvatnije od većine drugih republika. Hrvatski kadrovi i Hrvati igrali su tijekom cijelog trajanja Jugoslavije iznimno važnu ulogu obnašajući najistaknutije funkcije u armiji i diplomaciji, dakle u vrlo bitnim segmentima vlasti. Oni koji misle da je bilo realno da Hrvatska 1918. ostvari punu državnu nezavisnost u jednakoj su ili sličnoj zabludi kao i oni koji smatraju da je to bilo realno 1945., poslije Drugog svjetskog rata i propasti kvislinške NDH.

To su neupućeni ljudi, diletanti i zanesenjaci. Smisao demonizacije Jugoslavije uglavnom nije u tome da se ukaže na opasnost po opstanak Hrvatske, jer ne radi se ni o kakvoj opasnosti; smisao je u tome da se relativizira i umanji najveća hrvatska politička i moralna katastrofa u povijesti poznata kao Nezavisna Država Hrvatska, da se isključivim inzistiranjem na antihrvatskom karakteru Jugoslavije na neki način opravda NDH, da se prizovu simpatije za ustaštvo u kojem će se – za razliku od jugoslavenstva – uvijek pronaći nešto za pohvalu i za uzor budućim generacijama. Ivica Đikić povodom godišnjice smrti velikog diplomata, za Novosti.

Dvadesete su samo priprema za ono što će doći: kad dođu tridesete, bit će kasno. Uostalom, i samu činjenicu da se događa prije točno stotinu godina možemo odlučiti čitati kao puku dosjetku, a možemo i kao precizno adresiranu opomenu. Vrijeme, političke prilike, odnosi i procesi, baš kao i ljudi i njihove rečenice, zastrašujuće su isti. Sva opća mjesta današnjice – posrnula Europa, izolacionistička Amerika, migranti, Židovi, Palestina, Krim, Ukrajina i nova velika Rusija, ponižena Njemačka, tehnološki napredak i sjebana radnička klasa koja oduševljeno prihvaća fašizam, ratni veterani i nabrijana omladina što postrojeni u Freikorpse nasrću na „degeneriranu umjetnost“ – sve je tu, u weimarskoj Njemačkoj kao i u današnjoj weimarskoj Americi, weimarskoj Europi ili maloj, vlažnoj weimarskoj Hrvatskoj. Boris Dežulović u razgovoru za Lupigu, povodom novog romana „Tko je taj čovjek – izvještaj o jednoj mogućnosti“…

The level of discipline & respect in Japan is rather awesome
pic.twitter.com/HUzoBefrPk

— Science girl (@gunsnrosesgirl3) August 31, 2025

• Ljetni val koronavirusa puni ambulante: Zabilježen porast prodaje testova, simptomi su kašalj, povišena temperatura, kod nekih nedostatak zraka, grlobolja, hunjavica… (N1)
• Hrvati sve više koriste lijekove za mršavljenje, liječnici upozoravaju kako ne pomažu ukoliko se ne promijene navike: “Nakon prestanka terapije, kilogrami se u većini slučajeva vraćaju” (N1, tportal)
• Za 12 dana glasovat će se o zagrebačkom GUP-u, iz Glasa poduzetnika pojašnjavaju što to znači za građane: manje će se graditi, a cijene postojećih kvadrata će porasti… iz Grada kažu kako neće dozvoliti sječu stabala (N1)
• Novi pokušaj: Varaždin traži idejno rješenje za uređenje Dravske park šume (Haus)
• Norvežani odbijaju plaćati skupe sportske prijenose i okreću se piratstvu (Bug)

Kritičari tvrde da EU pretjeranom regulacijom usporava inovacije i gubi utrku s SAD-om i Kinom. Primjeri su GDPR, AI Act, GMO i klinička ispitivanja, koji otežavaju razvoj, dok se u SAD-u procesi odvijaju brže i fleksibilnije. No, stručnjaci poput Damira Novotnyja ističu da su pravila nužna za demokraciju i dugoročni razvoj te podsjećaju da EU ipak ima uspješne AI startupe i najjaču farmaceutsku industriju. Problem nije samo u propisima, već i u njihovoj provedbi i političkim stavovima. Previše slobode, kažu, nije recept za prosperitet. Index

Singapurska tvrtka Sapient Intelligence razvila je hijerarhijski model zaključivanja (HRM), umjetnu inteligenciju inspiriranu ljudskim mozgom, koja u logičkim zadacima nadmašuje najnaprednije jezične modele poput GPT-4. HRM koristi dva povezana modula – jedan za planiranje, drugi za brze izračune – i tehniku “iterativnog rafiniranja” umjesto klasičnog chain-of-thought pristupa. Trenirajući na samo 1000 primjera i sa 27 milijuna parametara, HRM je na ARC-AGI testu postigao 40 % točnosti, gotovo dvostruko više od LLM-ova. Potencijal primjene vidi se u medicini, robotici i klimatskim znanostima. Bug

U Kini je 2007. godine izgrađen tunel Zhongnanshan dugačak 18,02 kilometara, koji se nalazi na autocesti Xi’an-Ankang i prolazi ispod gorja Qinling. Gradnja tunala koštala je 410 milijuna dolara i trajala je više od pet godina. Najzanimljiviji je njegov neobičan dizajn, budući da je opremljen umjetnim biljkama i oblacima. Vožnja kroz tunel traje 15 minuta, sasvim dovoljno da se razgleda ‘priroda’. Revija HAK

Japan priprema FugakuNEXT, nasljednika superračunala Fugaku, u suradnji Fujitsua, Nvidije i Rikena. Novi sustav trebao bi startati oko 2030., kombinirajući simulaciju i umjetnu inteligenciju u jedinstvenu AI-HPC platformu. Po prvi put koristi GPU akceleratore, s mogućim ugradnim Feynman GPU-om 2028. Predviđa se više od 600 EFLOPS FP8 AI performansi – stostruko jače od Fugakua – uz isti energetski okvir od 40 MW. Fujitsu razvija MONAKA-X CPU, dok Riken radi na softveru i algoritmima. FugakuNEXT cilja na znanost, industriju i AI otkrića. Mreža

Premijer Singapura Lawrence Wong uvjerljivo je najplaćeniji političar na svijetu s 1,46 milijuna eura godišnje, gotovo tri puta više od drugoplasirane švicarske predsjednice Kain Keller-Sutter (519.000 €). Slijedi njemački kancelar Friedrich Merz (359.000 €), dok su u top pet i australski premijer Anthony Albanese te američki predsjednik Donald Trump (po 344.000 €). U vrhu su još i lideri Austrije, Belgije, Kanade, Novog Zelanda i Danske. Hrvatski trojac Milanović, Plenković i Jandroković sada također prelazi 100.000 € godišnje, no svjetski rekorderi ostaju miljama ispred. Poslovni

• Putin stigao u Kinu. Rusija i Kina udružuju snage protiv Zapada (Index)
• Višeslav Raos o padu vrijednosti dolara: Postoji blag silazni trend, no dolar je i dalje daleko na prvom mjestu kada govorimo o svjetskim deviznim zalihama, fakturiranju, prekograničnim kreditima i platnom prometu (tportal)
• Na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu više od 80 autora iz 17 zemalja (HRT), počinje danas, a traje do 4. rujna (FSK)
• HNL: Varaždin – Dinamo 2:2. Prvi remi Dinama u sezoni, Modri se spasili od poraza u sudačkoj nadoknadi (Index), Slaven Belupo u ludoj utakmici pobijedio Vukovar s igračem manje 1:2 (Index), Istra dobila Goricu 1:0 (tportal), večeras derbi Hajduka i Rijeke, Lokomotiva igra protiv Osijeka (HNL)
• Vrijeme: relativno stabilna nedjelja koja će biti puno sunčanija, ali i dalje će biti razmjerno svježe, rijetko uz kišu i grmljavinu… U utorak i srijedu opet manje stabilno i promjenjivije (tportal)

Jutarnji je, obilazeći Paromlin, podsjetio na izgradnju projekta Avenue V na prostoru nekadašnjeg Gredelja, na križanju Strojarske i Vukovarske u Zagrebu. Na tom mjestu nakon rušenja starih objekata do jeseni 2026. godine trebala bi niknuti luksuzna građevina mještovite namjene na preko 6 tisuća kvadrata i devet etaža, pisali su prošle godine na Baušteli. Imat će 74 stana različitih kvadratura, od 60 do 200 metara četvornih. Cijene se kreću od 5600 eura za metar kvadratni pa naviše, odnosno dodatnih 250 eura za svaki kat više, pisali su prošle godine i na tportalu.