Naravno da nije riječ o vrhunskoj komediji niti je ovaj domaći megahit operiran od elemenata obaveznog programa iz otrcane sheme, ali… funkcionira! Ne funkcionira savršeno, ne obara pričom ni karakterima, fore joj nisu ‘držite-me-ljudi-da-ne-puknem-od-smijeha’, ali odeš u kino, odsjediš cca sat i pol uz kokice i kolu, tu i tamo se nasmiješ ili nasmiješiš, slušaš kako se većina publike valja od smijeha i ne pomisliš da su svi debilni zbog toga te na kraju iz dvorane izađeš dobro raspoložen. Neka Svadbe, bit će hit! Kaže Zrinka Pavlić za tportal. Trenutno je treći najgledaniji hrvatski film u povijesti, ispred nje su Šegrt Hlapić i Kako je počeo rat na mom otoku, prenose na Forumu…

Kratki video pingvina koji se odvaja od svoje kolonije i samostalno kreće prema udaljenim planinama (prema sigurnoj smrti) postao je viralan na društvenim mrežama početkom ove godine. Na društvenim mrežama prozvan je “Nihilist Penguin” i pretvoren u simbol egzistencijalnih misli, tihe pobune i emocionalnog izgaranja. Radi se o sceni iz dokumentarca Encounters at the End of the World Wernera Herzoga. Film je iz 2007. Korisnici ga koriste kao metaforu za odbacivanje kolektiva, umor od očekivanja i potrebu za osobnim smjerom, bez velikih riječi i još manjeg plana. Economic times

• Europljani su pesimistični kada je riječ o stanju u svijetu, svojim državama, vlastitim životnim okolnostima i opasnostima koje predstavlja Trump… Gotovo dvije trećine ispitanika, prenosi Politico, smatra da su “najbolje godine iza nas” (63 posto), dok 77 posto vjeruje da će život u njihovoj zemlji “biti teži za sljedeću generaciju” (N1)
• Ćimić: Uskoro bivši ministar Primorac dosad je primao manje od 7.500 eura bruto. Sad će primati 29.000 eura bruto kao potpredsjednik EIB-a (Index)
• Boško Picula o pozivu u Trumpov Odbor za mir: Hrvatska očito čeka stav Europske unije o ovom pitanju jer se kao mala zemlja skromnog utjecaja nalazi između čekića i nakovnja: članica je i Unije i NATO-a, a ne želi se zamjeriti ni Bruxellesu ni Washingtonu… Zasad je uspio posjesti Milanovića i Plenkovića za isti stol (tportal)
• Od 31. siječnja poskupit će dopunsko osiguranje HZZO-a za čak 61.46%.Dosad su naplaćivali dopunsko 9,29 eura mjesečno, a nova cijena bit će 15 eura, privatnici uglavnom jeftiniji (osim za starije) (Index)
• Pioniri elektroničke glazbe Kraftwerk nastupaju u pulskoj Areni ovog ljeta (Ravno do dna)

Za razliku od 28 godina kasnije, koji počiva na osjećaju povratka i reartikulacije serijala u postpandemijskom i postbrexitovskom kontekstu, Hram lubanja djeluje fokusiranije. Film se odmiče od širokih društvenih alegorija i okreće se unutarnjim strukturama svijeta koji je već uspostavljen: kultovima, izoliranim zajednicama, osobnim sustavima vjerovanja i pokušajima da se u njima pronađe smisao. Horor elementi pritom su potisnuti u drugi plan; zaraženi više nisu primarni nositelji prijetnje, nego konstanta oko koje se organiziraju ljudski odnosi. Kulminacija filma ne dolazi kroz eskalaciju nasilja, nego kroz susret dviju ideologija. Umjesto „frontalnog” sukoba, film bira razrješenje kroz dijalog, manipulaciju i performans. Dakle, nije film o religiji u klasičnom značenju, nego o potrebi za smislom u svijetu bez institucija, represivnih i ideoloških strojeva. Kažu na Bugu… (a možete pročitati i što kažu na Forumu).

Posle foruma u Davosu sve su uočljiviji obrisi novog svetskog poretka – u koji domaća cincarsko-kalburska čaršija polaže velike nade – a u kome, po skromnom mišljenju gorepotpisane neznatnosti, neće biti ničeg novog. Zašto bi bilo? Još je Propovednik rekao da nema ničeg novog pod suncem, ko je pa svetski poredak da bi bio nešto novo.

Ovo što se iza svetskog horizonta valja – umal po navici ne napisah „ovo što nikad ovako nije bilo“ – nama se čini novo (i preteće) zato što odavno nije viđeno, a u suštini je mnogo starije od dva-tri „stara“ svetska poretka, koji su na svetsku scenu stupili pre malo više od sto godina i koji su bili dirljivi pokušaji da se od govneta sveta napravi ukusna pita. Belosvetski poslovi će se ubuduće voditi kao u XVIII i XIX veku, što će značiti da će svetski Moćni Rendžeri gospodariti nad slabima, a budući da na belosvetskoj sceni imamo tri Moćna Rendžera, svaki od Rendžera će gospodariti svojim parčetom sveta, s jedva prikrivenom namerom da zavlada celim svetom. Svetislav Basara

Tin Radovani za Ideje analizira slabljenje „posebnog odnosa“ Britanije i SAD-a u kontekstu Trumpove nepopularnosti u UK-u, zastoja trgovinskih pregovora i promijenjene geopolitike. Britansko biračko tijelo više se ne raspoređuje po strankama nego po dva ideološka bloka, dok parlament zbog izbornog sustava ne odražava tu fragmentaciju. Reform i Torijevci imaju problem s bliskošću Trumpu, Laburisti balansiraju između Washingtona i Bruxellesa, a Starmerova vanjskopolitička hiperaktivnost dijelom prikriva ozbiljne unutarnje političke i ekonomske probleme. Dugoročno, Britaniju realnost gura prema dubljem povezivanju s EU.

Požar u Vjesnikovu neboderu razotkrio je zapuštenost zgrade i otvorio pitanja odgovornosti, protupožarne zaštite i nadzora. Emisija Labirint donosi svjedočanstva bivših novinara, vatrogasaca i stručnjaka, rekonstruira kobnu noć i neobično širenje vatre prema nižim katovima te propituje je li sustav zaštite funkcionirao. Uz policijski zaključak o podmetanju požara, ostaju dvojbe oko propusta u osiguranju objekta i odnosa države prema simbolu hrvatskog novinarstva. HRT

Hrvatska ima veliki potencijal u proizvodnji e-metanola, niskougljičnog goriva budućnosti za pomorski promet, koristeći CO₂ iz cementne industrije i proizvodnju vodika. Analitičar Ivica Jakić ističe da su postojeće luke, spremnici i industrijski izvori idealni za razvoj te tehnologije. Veći broj brodova već koristi “dual fuel” pogon, a očekuje se da će do 2030. gotovo svi veliki kontejnerski brodovi koristiti e-metanol. Jakić upozorava da vlada i domaće tvrtke moraju brzo djelovati kako ne bi resurse preuzeli međunarodni igrači poput Repsola. HRT

• The Atlantic: politički sustav koji Donald Trump danas gradi više se ne može opisivati samo kao autoritarizam ili populizam – nego kao oblik fašizma 21. stoljeća (Index)
• Zabranjuje se prodaja biljaka u plastičnim lončanicama, umjesto toga, zamislive su posude od „industrijski kompostirajućih“ materijala (N1)
• Ministar financija Marko Primorac odlazi iz Vlade do kraja tjedna, i to na dužnost potpredsjednika Europske investicijske banke (EIB) (Jutarnji)
• Nama u Ilici se zatvara nakon 140 godina, krenula rasprodaja (Index)
• Hrvatska prije deset godina: Orešković premijer, plaća 5 tisuća kuna, a kava je koštala 8 kuna (pizze oko 40) (RTL)
• U šumi Žutica viđena jedna od najrjeđih ptica u Hrvatskoj – orao krstaš u Sisačko-moslovačkoj predstavlja tek četvrti poznati zapis te vrste u županiji u posljednjih 50 godina, što mu daje veliku ornitološku i zaštitarsku vrijednost (Index)

Američki novinar Nicholas Carr upozorava na rađanje „post-literarnog društva“ u kojem knjige, književnost i humanističke vrijednosti gube utjecaj pred STEM elitom Silicijske doline. Primjeri poput Sama Bankman-Frieda ilustriraju kulturu koja smatra čitanje zastarjelim, dok digitalna revolucija i AI smanjuju sposobnost duboke koncentracije i kreativnosti. Generativni AI nudi parodiju stvaralaštva, zamjenjujući tradiciju statistikom i algoritmima, dok kultura brze informacijske potrošnje potiče površnost i neznanje. Ipak, Carr ostavlja tračak nade: čak i u zatvoru, SBF može ponovno otkriti vrijednost dubokog čitanja i ljudskog izraza. Bug

Iako politika i lobiranje ima utjecaja na izbor Borisa Vujčića kao potpredsjednika Europske središnje banke, on tamo neće predstavljati Hrvatsku. Njegova uloga nadrasta nacionalne okvire. Za vrijeme Vujčićeve karijere u vrhu HNB-a od 2000. Hrvatska je jedina država, pazite, jedina od današnjih članica europodručja u kojoj vlada nije morala intervenirati radi spašavanja neke značajne banke. Hrvatske banke već četvrt stoljeća imaju jednu od najviših kapitalizacija i likvidnosti u Europi. To je ozbiljan rezultat koji se itekako broji. Tu je i uvođenje eura koje je kod nas urađeno bez greške. Hrvatska danas ima kamatne stope na neke vrste kredita (npr. stambene) niže nego u Austriji i Njemačkoj. Iako to nije zasluga samo Vujčića i HNB-a, ulazak Vujčića u glasovanje na eurogrupi s takvim rezultatom nikoga od ministara financija nije ostavio ravnodušnim. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

Samo jedna kriva izgovorena riječ može odbiti klijente od kupnje vašeg proizvoda ili usluge. Donald Miller u ovom videu demistificira marketing i prodaju, tvrdeći da kupci ne kupuju najbolje proizvode, već one koje najlakše razumiju. Srž problema je “buka” – previše komplicirane poruke koje zamaraju mozak kupca. Miller predstavlja svoj poznati StoryBrand okvir od sedam elemenata koji svaki biznis treba koristiti kako bi prestao biti zbunjujuć. Poručuje da vaš brend ne smije biti heroj priče; heroj je kupac, a vi ste njegov vodič (poput Yode ili Obi-Wana). Cilj je stvoriti jasne “zvučne poruke” (sound bites) koje komuniciraju kako vaš proizvod pomaže kupcu da preživi ili napreduje.

Bit storytellinga u marketingu: Suština nije u pričanju povijesti vaše tvrtke, već u pozivanju kupca u priču u kojoj on rješava svoj problem. Storytelling je alat koji sprječava mozak kupca da “zaspi” ili ode kod konkurencije. Ako koristite jasnu strukturu – lik s problemom susreće vodiča koji mu daje plan i poziva ga na akciju kako bi izbjegao neuspjeh i postigao uspjeh – vaša priča postaje neodoljiva…

Tvornica kineskog diva CATL u Arnstadtu simbol je novog odnosa Europe i Kine: visokoautomatizirana proizvodnja, malo radnika i snažna lokalna uključenost. Pogon godišnje proizvodi 14 GWh baterija za europske proizvođače, uz suradnju s Fraunhoferovim institutom na razvoju novih tehnologija. Dok Njemačka i EU profitiraju kroz radna mjesta i znanje, Bruxelles sve ozbiljnije razmatra regulaciju kineskih ulaganja. Kina je zahvaljujući dugogodišnjim subvencijama postala tehnološki lider, ali Europa još vidi priliku u sljedećoj generaciji baterija. DW

Njemačko istraživanje pokazalo je da Googleova značajka AI Overviews pri zdravstvenim upitima najčešće citira YouTube, češće nego službene medicinske stranice. Analiza više od 50.000 pretraživanja otkrila je da YouTube čini 4,43 % svih citata, ispred bolnica, zdravstvenih institucija i akademskih izvora. Istraživači upozoravaju na strukturne rizike za javno zdravlje jer YouTube nije medicinski izdavač. Google tvrdi da se radi o stručnom sadržaju i da se rezultati ne mogu generalizirati, no kritičari ističu da popularnost često nadjačava medicinsku pouzdanost. The Guardian, Index

• Zbog ubojstva Prettija pozvana Nacionalna garda. Javili se Obame i Clinton: Ako nakon 250 godina prepustimo slobode, možda ih nikada ne dobijemo nazad (Index)
• Ruski dronovi sada lete uz pomoć Muskovog Starlinka (Index)
• SAD pod “arktičkom opsadom”: Snažna snježna oluja odnosi živote, proglašena izvanredna stanja… Najmanje dvije osobe umrle su od hipotermije u Louisiani, a druge smrti povezane s olujom prijavljene su u Teksasu, Tennesseeju i Kansasu, javlja BBC (N1)
• Vaterpolska reprezentacija Srbije postala je prvak Europe nakon što je u finalu, koje se igralo u Beogradu, pobijedila Mađarsku 10:7 (Index)
• EP u rukometu: Hrvatska pobijedila Švicarsku 28:24 i nastavila borbu za polufinale Eura (Index)

Britansko istraživanje: Djeca ne znaju listati knjige, pokušavaju ih svajpati

Ilica, nekoć glavna zagrebačka ulica, danas je obilježena praznim poslovnim prostorima, zapuštenim zgradama i neriješenim vlasničkim odnosima. Građani i stručnjaci upozoravaju na dugogodišnje propadanje, posebno zapadnog dijela ulice, koje dodatno pogoršavaju potresna oštećenja i denacionalizacija. Povjesničar umjetnosti Dragan Damjanović ističe povijesnu i urbanističku vrijednost Ilice te smatra da je nužna opsežna obnova kako bi ponovno postala atraktivna za građane, obrtnike i turiste. Grad najavljuje mjere poput nižih zakupnina, no konkretni rezultati zasad izostaju. Index

Krajem 1990-ih Swatch je, u suradnji s Nicholasom Negroponteom iz MIT Media Laba, predstavio Internet vrijeme – sustav koji je dan dijelio na 1.000 decimalnih jedinica zvanih .beat, bez vremenskih zona. Referentna točka bio je Biel u Švicarskoj (BMT), a cilj je bio globalno usklađivanje vremena u eri interneta. Iako vizualno privlačan i popularan među tech entuzijastima, sustav je propao zbog apstraktnosti i gubitka veze s prirodnim ritmom dana. Ugašen je 2003., ostavši tehnološki kuriozitet. Bug