30/05/2026 - Monitor.hr
30.05. (23:00)

O čemu govorim kad govorim o trčanju

Trčanje kao teška, ali nužna formula za 14 godina trijeznosti

Autorica na Psychology today opisuje svoj četrnaestogodišnji put trijeznosti koji je započeo trčanjem polumaratona na valu ranog oporavka, kada joj je sport služio kao struktura i zamjena za alkohol. Godinama kasnije, zbog menopauze i starenja, njezini su polumaratoni postali kratki, spori i popraćeni zadihanošću. Iako se njezina “sve ili ništa” ovisnička ličnost isprva htjela predati zbog lošijih rezultata, shvatila je da trčanje više nije lov na ciljeve. Danas je ono svakodnevna, teška praksa kojom sama sebi dokazuje vlastitu vrijednost i održava trijeznost – korak po korak, dan po dan.

31.05. (00:00)

Brze i kratke

  • Spektakl na Jarunu: Black Hawkovi, Rafalei, Typhooni, Bayraktar, Krila Oluje… (Index)
  • Ljubo Jurčić: Ovo nisu antiinflacijske mjere. Sprema nam se velika bura (N1)
  • Gospodar prstenova: Prstenovi moći dobiva i četvrtu sezonu (Bug)
  • U ponedjeljak počinju ispiti državne mature (HRT)
  • U dvije škole od ove se godine možete školovati za – domara (Srednja)
  • Novi Michelinov vodič za Hrvatsku izlazi za oko mjesec dana, a inspektori užurbano obilaze obalu i Zagreb, Kult Plave Kamenice donosi popis logičnih kandidata za njihove zvjezdice
30.05. (23:00)

Pa ti igraj na Engleze

Triler u Budimpešti: PSG i Arsenal rješavali naslov na penale, pokal pripao Francuzima

U dramatičnom finalu Lige prvaka na Puskás Areni, Paris Saint-Germain i Arsenal odigrali su napet meč pun preokreta koji je nakon 1:1 u regularnom dijelu i produžetaka otišao u raspucavanje jedanaesteraca. Arsenal je rano poveo preko Havertza, no PSG je izjednačio u 65. minuti golom Dembelea s bijele točke. Unatoč taktičkom nadmudrivanju, nervozi na klupama i stativi Kvaratskhelije, mreže su u produžecima mirovale. Drama je dosegnula vrhunac u penalima, gdje su nakon golova Ramosa, Gyokeresa, Douea i Ricea, vratari postali ključne figure u borbi za europski tron. Beraldo je pogodio za 4:3, a Gabriel promašio. Index

30.05. (22:00)

Evolucija pameti s dolaskom pelena

Očinstvo doslovno restrukturira muški mozak kako bi ga prilagodilo brizi o novorođenčetu

Nova njemačka studija otkrila je da se mozak muškaraca dramatično mijenja nakon rođenja djeteta kako bi se prilagodio roditeljskoj ulozi. Analizom snimki 25 očeva uočeno je brzo restrukturiranje neuronskih putova, pri čemu se volumen sive tvari u prvih 12 tjedana smanjuje, dok se nakon toga pojedini dijelovi povećavaju. Taj proces zapravo optimizira mozak za multitasking, predviđanje zadataka i emocionalnu privrženost kroz promjene u regijama poput amigdale i amalgama za proizvodnju dopamina. Znanstvenici zaključuju da ove neurološke promjene čine “roditeljsku moždanu mrežu” slično kao i kod majki. Science Alert, Index

30.05. (21:00)

Crna kronika našeg društva

Jergović: Djevojka koja mlati čovjeka, ili emancipacija žena u zajednici fašističkih huligana

Policija i sudovi u Hrvatskoj blagonaklono gledaju na napade na strane radnike. Kao što blagonaklono gledaju na napade na književnike i novinare, na prijeteće poruke na njihovim fasadama, na demonstracije pod prozorima njihovih starih roditelja. Dvadesetogodišnjakinja sve do jednog trenutka radila je ono što je u Hrvatskoj društveno dopušteno, a moglo bi se reći i poželjno, premda je zakonski nedopustivo.

Policija je nastojala pomoći sumnjom u seksualno ili emocionalno uznemiravanje, pa je prijavitelj napada došao u prigodu da izjavi da je homoseksualac, pa da nema nikakvih romantičnih ni seksualnih pretenzija prema ženama. A zapravo je htio reći da ne postoji ama baš nijedan društveni motiv da se između njih dvoje uspostavi ikakav međuljudski kontakt, ikakva komunikacija koja bi dovela do ovakvog razvoja događaja. Ne postoji, dakle, ništa osim njega, njegove pojave, fizičkog izgleda, ništa osim njegova očita inozemstva i tuđinstva, što bi nju motiviralo na napad. Kako je svaki napad zasnovan na nečijoj pojavi, fizičkom izgledu, tuđinstvu, osamljenosti, drukčijem mišljenju oko nečega o čemu svi misle isto, izrazito društven čin, čin u kojem napadač demonstrira pripadnost čoporu, tako iza zagrebačke djevojke stojimo svi mi, za njezin zločin odgovorni smo svi mi. Miljenko Jergović za svoj blog

30.05. (20:00)

Konzervans na ranu

Dodani konzervansi, pa čak i umjetni vitamin C, dokazano povećavaju rizik od visokog krvnog tlaka i srčanog udara

Nova francuska studija na 112.000 ljudi otkrila je da uobičajeni konzervansi u kupovnim namirnicama povećavaju rizik od povišenog krvnog tlaka za 29%, a od srčanog i moždanog udara za 16%. Među osam rizičnih aditiva nalaze se i “prirodni” antioksidansi poput limunske i askorbinske kiseline (dodani vitamin C), koji podižu rizik od hipertenzije za 22%. Znanstvenici naglašavaju da se ti štetni učinci ne odnose na prirodne tvari iz svježeg voća. Budući da su konzervansi sveprisutni i izvan ultraprerađene hrane, stručnjaci savjetuju prednost minimalno prerađenim namirnicama ili hrani konzerviranoj isključivo niskim temperaturama. Index

30.05. (19:00)

Zidovi imaju uši, a sada i bazu podataka

Projekt ZAGGREGATE: Novi model seizmičke obnove povijesnih gradskih blokova u Zagrebu

Na Građevinskom fakultetu u Zagrebu predstavljen je međunarodni istraživački projekt ZAGGREGATE, usmjeren na povećanje potresne otpornosti povijesnih zidanih blokova zgrada. Umjesto pojedinačnih objekata, projekt uvodi inovativan pristup obnovi na razini čitavih povezanih uličnih nizova. Inicijativu provodi Hrvatski centar za potresno inženjerstvo u suradnji sa švicarskim institutom EPFL, pod vodstvom profesora Josipa Atalića i dr. sc. Katrin Beyer. Kroz terenska mjerenja, laboratorijska ispitivanja i računalne simulacije razvijaju se smjernice za minimalno invazivnu obnovu. Cilj je bogato hrvatsko iskustvo u poslijepotresnoj obnovi baštine pretvoriti u model primjenjiv diljem Europe. Blaga & Misterije

30.05. (18:00)

Hladan tuš iz prošlosti

Film National Geographica “Vrijeme i voda” kroz osobnu priču najavljuje nestanak islandskih ledenjaka

Dokumentarni film Time and Water redateljice Sare Dose prati islandskog pisca Andrija Snæra Magnasona u suočavanju s nestankom ledenjaka i gubitkom članova obitelji. Kroz obiteljske arhive, osobne snimke i suvremeni materijal, film spaja ekološki kolaps s intimnim sjećanjima. Islandski ledenjaci ubrzano kopne zbog klimatskih promjena, a predviđa se da će do 2100. godine izgubiti polovicu volumena. Dosa koristi koncept „politemporalnosti” kako bi prikazala neraskidivu vezu čovjeka i prirode. Film izbjegava paralizu strahom i nudi osobnu perspektivu o važnosti hitnog djelovanja za spas planeta. U kina stiže 29. svibnja 2026. godine. Peta Pixel

30.05. (17:00)

Brze i kratke

  • Potpuni zaokret na jugu Ukrajine, Krim je odsječen, ruske snage više ne mogu pouzdano premještati postrojbe i zalihe duž koridora (Jutarnji)
  • Dan državnosti: Prije 36 godina, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor (N1)
  • EU deblokira Mađarskoj 16,4 milijardi eura u zamjenu za reforme (Poslovni)
  • U najužem centru Zagreba gradit će se sinagoga, na mjestu srušene u NDH (Index)
  • Hrvatska drvno-prerađivačka industrija suočena s ozbiljnim padom dobiti (Lider)
30.05. (16:00)

Ima jedna duga cesta...

Vodič kroz Camino de Santiago: Sve rute, pravila za smještaj i priprema za hodočašće života

Camino de Santiago mreža je povijesnih hodočasničkih ruta prema katedrali u Santiagu de Composteli na sjeverozapadu Španjolske. Najpopularnija je Camino Francés duga 770 kilometara, a za dobivanje hodočasničkog certifikata dovoljno je prijeći minimalno 100 kilometara pješice. Na putu, koji godišnje privuče više od 530.000 ljudi, ključna je dobra fizička priprema i razgažena obuća kako bi se izbjegle ozljede i žuljevi. Za boravak u skromnim prenoćištima (alberguejima) potrebna je hodočasnička putovnica, a zbog sve većih gužvi i bučnih spavaonica preporučuje se rezervacija smještaja unaprijed te obavezno nošenje čepića za uši. Pun kufer

30.05. (15:00)

Vamos a la playa!

Plaža Monte Clérigo na Costa Vicentini, na jugozapadu Portugala, osvojila je titulu najbolje europske plaže

Portal European Best Destinations objavio je popis najboljih europskih plaža za 2026. godinu, a prestižnu titulu pobjednika odnijela je portugalska Praia de Monte Clérigo zahvaljujući netaknutoj prirodi, autentičnosti i pristupačnim cijenama smještaja. Drugo mjesto pripalo je grčkoj plaži Voutoumi, koja je proglašena i najljepšom zbog tirkiznog mora. Grčka je u potpunosti izdominirala popisom s čak pet mjesta u prvih deset. Među elitom su se našle i talijanska plaža Bogliasco, španjolska Cala Mesquida, turski Kaputaş te neočekivani norveški adut – skrivena plaža Kvalvika na Lofotima. N1

30.05. (14:00)

Sve je ok dok ti ne zatreba hitna pomoć

Život na rubu svijeta: Najudaljenija mjesta na kojima ljudi žive

Dok jedni vole gradsku vrevu, drugi biraju najizoliranije kutke planeta. Najudaljenije naseljeno mjesto je Tristan Da Cunha u Atlantiku, do kojeg brod vozi šest dana, dok pacifički Pitcairn ima tek 50 stanovnika. Čileanski Uskršnji otok poznat je po kipovima Moai i rijetkim letovima, a grenlandski Ittoqqortoormiit zaleđen je većinu godine i ima pub otvoren jednom tjedno. Na koncu, sibirski Oymyakon, s temperaturama do minus 67°C (–90°F), najhladnije je naseljeno mjesto na Zemlji. Život u ovim zajednicama donosi apsolutni mir, ali i ekstremne logističke izazove. Mental Floss

30.05. (13:00)

Šokirani smo!

Dugoročna prognoza za ljeto: Očekuju nas iznadprosječne vrućine i manjak kiše

Državni hidrometeorološki zavod izdao je sezonsku prognozu za ljeto 2026. godine, najavljujući još jedno iznadprosječno toplo i sušno ljeto u cijeloj Hrvatskoj. Posebno veliko pozitivno odstupanje temperatura očekuje se u srpnju, i to na istoku zemlje te na južnom Jadranu, kada raste i vjerojatnost za toplinske valove. Ukupna količina oborina bit će uglavnom manja od višegodišnjeg prosjekva, napominje DHMZ, no zbog pljuskovitog karaktera vremena moguća su lokalna grmljavinska nevremena s velikom količinom kiše u kratkom vremenu. Građanima se savjetuje redovito praćenje kratkoročnih prognoza i upozorenja. Index

30.05. (12:00)

Čovjek iza najljepših razglednica

Arhitekt koji je uvelike oblikovao vizualni identitet Zagreba: Sto godina od smrti Hermana Bolléa

Herman Bollé, njemački arhitekt koji je nakon potresa 1880. transformirao Zagreb i stvorio simbole poput Mirogoja, katedrale i krova crkve sv. Marka, ove godine obilježava dvije velike obljetnice. Iako je osnovao Obrtnu školu (danas ŠPUD) i Muzej za umjetnost i obrt te odgojio generacije umjetnika, povijest ga je jedno vrijeme nepravedno marginalizirala i brisala s izložbi. Danas, u jeku nove protupotresne obnove Donjega grada, njegova historicistička ostavština ponovno oživljava, a učenici ŠPUD-a izložbom u Gradskoj knjižnici slave lik i rad svog vizionarskog osnivača. HRT

30.05. (11:00)

Brze i kratke

  • Europa posljednjih godina svjedoči nizu događaja koji potvrđuju da se sigurnosna situacija na kontinentu postupno pogoršava, pad drona u Rumunjskoj ukazuje na eskalaciju (Index)
  • Progovorili Pavlekovi odvjetnici: “Boji se za život zbog informacija koje ima. Nikada se neće dobrovoljno vratiti” (N1)
  • Ćorić pojasnio koga će zahvatiti porez na ekstraprofit: ‘Pojavljuje se prikriveni nesamostalni rad‘ (tportal)
  • Steven Spielberg u podcastu s Michelle Obama izjavio kako vjeruje da vanzemaljci postoje, povodom objave novog filma “Disclosure day” (Jutarnji)
  • Zalazak sunca iznad Biokova otkrio prekrasan pogled na Veneru i Jupiter (24 sata)
  • Od početka lipnja: Italija će refundirati dio troškova vozačima koji zapnu u gužvama na autocestama (Revija HAK)
30.05. (10:00)

Sustav nam pati od kronične organizacije, ali bez brige, imamo tri posla po liječniku

Glavni problem hrvatskog zdravstva nije manjak liječnika, nego loša organizacija i slaba prevencija

Izvješće “Health Profile of Croatia” pokazuje da hrvatski zdravstveni sustav pati od loše organizacije, dugih lista čekanja i slabe preventive, dok je smrtnost od izlječivih bolesti 50% viša od prosjeka EU. Glavni uzroci su nezdrave navike stanovništva (pušenje, pretilost, alkohol) te zapostavljena primarna zaštita naspram bolničkog sustava. Iako su davanja po stanovniku niska, građani puno plaćaju iz vlastitog džepa. Dodatni problem čine fragmentiranost skrbi, nedostatak neovisnog praćenja kvalitete te “dvojna praksa” liječnika koji istovremeno rade u javnom i privatnom sektoru, što narušava dostupnost usluga. Index

30.05. (09:00)

Prvo te navuku niskim davanjima, a onda ti uzmu mjeru

Novi porezni razredi: “Paušalcima” s prihodima iznad 19.900 € davanja rastu i do 82%

Vlada uvodi veća porezna i doprinosna opterećenja za paušalne obrtnike s godišnjim prihodima iznad 19.900 eura, dok za preostalih 60 posto obrtnika davanja ostaju ista. Razlog promjena je snažan rast broja obrtnika (na 101.000) i borba protiv prikrivenog zapošljavanja. Povećanje davanja raste s prihodima: obrtnici u razredu do 30.600 eura plaćat će 310 eura više, dok oni s prihodima između 50.000 i 60.000 eura (oko 9 posto obrtnika) bilježe skok od čak 82 posto, odnosno 3.752 eura više godišnje. Prihodi iznad 60.000 eura i dalje znače automatski izlazak iz paušalnog sustava. tportal, 24 sata