Anksiozne osobe psi napadaju češće - Monitor.hr
07.02.2018. (13:26)

U strahu su veliki zubi

Anksiozne osobe psi napadaju češće

Ljudi koji imaju više osobina koje se povezuju s anksioznošću imaju više šanse da ih psi ugrizu, utvrdili su na University of Liverpool. S druge strane, što je osoba uravnoteženija i emocionalno stabilnija, manja je opasnost da je pas ugrize. Kod spolova, muškarci imaju gotovo dvostruko više šansi zaraditi ugriz psa nego žene. Telegraph


Slične vijesti

Subota (12:00)

Nos za loše vijesti

Znanost razotkriva tajnu psećeg njuha

Dok ljudi miris povezuju s cvijećem ili gastronomijom, za policijske pse on je alat za detekciju smrti. Tekst istražuje kemijsku pozadinu VOC-ova (hlapljivih organskih spojeva) poput putrescina i kadaverina koji nastaju raspadanjem tijela. Ključni problem u obuci pasa je tzv. “sumporni jaz” – nedostatak spojeva DMDS i DMTS u sintetskim mirisima, što može zbuniti pse na terenu. Uz fascinantnu anatomiju (300 milijuna receptora naspram ljudskih 5), psi koriste složene biokemijske putove s cAMP-om kako bi detektirali tragove koje ljudski nos, s tek 400 mirisnih gena, potpuno ignorira. Nenad Raos za Bug

28.03. (22:00)

Uvijek vjerni, i prije poljoprivrede

Najstariji pas na svijetu: Genetički dokazi pomaknuli granice povijesti

Nova istraživanja u časopisu Nature otkrila su da su psi bili vjerni pratitelji ljudi tisućljećima prije poljoprivrede. Genetičkom analizom identificiran je najstariji poznati pas iz Pinarbasija (Turska), star 15.800 godina, što je 5.000 godina više od prijašnjih rekorda. Znanstvenici pretpostavljaju da su se psi odvojili od vukova prije više od 24.000 godina. Nalazi potvrđuju da su drevni lovci-sakupljači cijenili svoje ljubimce: pokapali su ih uz ljude i hranili ribom. Ovi “alarmni sustavi” ledenog doba genetski su preci današnjih pasmina poput boksera i salukija. Index

10.03. (13:00)

Naši najvjerniji četveronožni prijatelji

Svaka druga mađarska obitelj ima psa, Hrvati u sredini

Prema infografici, 29 posto kućanstava u Hrvatskoj ima barem jednog psa, što znači da gotovo svako treće kućanstvo ima psa kao kućnog ljubimca. Slične brojke bilježe i neke druge zemlje u regiji. Odmah iza Mađarske nalazi se Poljska. U toj zemlji 49 posto kućanstava ima psa. Tek nešto manje broje Rumunji. Najmanje pasa imaju Turci, Švicarci, Šveđani i kućanstva iz Nizozemske. Index

14.01. (13:00)

Crn, kovrčav i pametniji od gazde

Hrvatski ovčar proglašen nematerijalnim kulturnim dobrom

Autohtona pasmina, prvi put spomenuta u 14. stoljeću u đakovačkom kraju, stoljećima je neraskidivo vezana uz slavonska imanja i stočarstvo. Temperamentan, inteligentan i svestran, danas se ističe i u sportovima poput agilityja te je sve cjenjeniji izvan Hrvatske. Uzgajivači i kinolozi naglašavaju važnost očuvanja izvornosti, genetike i duha pasmine. HRT

13.01. (15:00)

I zdjelica ima svoj trag

Mesna pseća hrana ima višestruko veći ugljični otisak od suhe i biljne

Istraživanje sveučilišta u Edinburghu i Exeteru pokazalo je da se emisije CO₂ povezane s psećom hranom drastično razlikuju – i do 65 puta, ovisno o sastavu. Vlažna, sirova i mesna hrana ima znatno veći ugljični otisak od suhe, dok hrana bez žitarica zagađuje više od one koja ih sadrži. Biljna pseća hrana pokazala se klimatski povoljnijom. U Velikoj Britaniji pseća hrana čini oko 1 % ukupnih emisija stakleničkih plinova, pa znanstvenici pozivaju na jasnije deklaracije kako bi vlasnici mogli birati održivije opcije. tportal

30.12.2025. (11:00)

Ipak nemaju supermoći

Psi nemaju šesto čulo: što zapravo osjećaju prije potresa i drugih katastrofa

Viralne snimke „čudesnih pasa“ koji navodno predosjećaju nesreće najčešće su montirane, generirane AI-em ili selektivno interpretirane. Psi raspolažu superiornim osjetilima – sluhom, njuhom, opipom, koja im omogućuju da registriraju minimalne promjene u okolišu i fiziološke signale kod ljudi, poput stresa ili epileptičnog napada. Takve reakcije objašnjive su biologijom, a ne natprirodnim moćima. Studije pokazuju da psi ne mogu pouzdano predvidjeti prometne nesreće ili katastrofe, i da se „šesto čulo“ često temelji na slučajnosti i ljudskoj projekciji. DW

21.10.2025. (18:00)

Koristite novi parfem? Shvatite to kao kritiku

Zašto psi laju na neke ljude, a druge obožavaju? Mirisi, pogledi i traumatična sjećanja možda nude odgovor

Psi ne laju nasumično – njihovo ponašanje oblikuju njuh, govor tijela, iskustva i zaštitnički instinkt. Mirisi poput parfema ili drugih životinja, nervozni pokreti ili prodoran pogled mogu izazvati lajav odgovor. Ako ih netko podsjeća na raniju neugodnu situaciju, reagirat će instinktivno. Lajanje je često i način da zaštite svoj prostor ili vlasnika. Razumijevanje tih čimbenika pomaže vlasnicima da prepoznaju pseće signale i umanje stresne reakcije u susretima s ljudima. N1

28.08.2025. (09:00)

Kad Fido počne tražiti daljinski umjesto kosti

Ostavljanje psa pred uključenim televizorom? Ovisi o njihovoj osobnosti

Znanstvenici s Auburn Sveučilišta otkrili su da živahni psi aktivno prate objekte na televizoru, tražeći ih čak iza ekrana, dok pasmina, dob ili spol ne utječu na ponašanje. Studija sugerira da TV može zabaviti pse i smanjiti usamljenost, posebno uz kanale poput DOGTV-a. No, skeptici poput Juliane Bräuer smatraju da televizija ne može zamijeniti ljudsku pažnju jer psi više cijene odnos s vlasnicima i mirise nego ekranske prizore. Daljnja istraživanja potrebna su za razumijevanje pseće percepcije TV sadržaja. DW

17.08.2025. (09:00)

Jadni muceki

Naleti na pse i mačke – odgovornost vlasnika, a ne lokalne samouprave

Nalet vozilom na psa ili mačku tretira se kao prometna nesreća, a vlasnik životinje odgovoran je za štetu jer se smatra da kućni ljubimci predstavljaju „opasnu stvar“. Psi moraju biti mikročipirani pa je lakše utvrditi vlasnika, dok je kod mačaka situacija složenija jer ih zakon (zasad) ne obvezuje na čipiranje, a sudska praksa ne prihvaća da općine i gradovi odgovaraju za svaku mačku na cesti. Jedinice lokalne samouprave odgovorne su samo za štete od lutalica u slučaju propusta u zbrinjavanju. Vozačima se savjetuje oprez i obvezna prijava policiji. Revija HAK

20.03.2025. (15:30)

U Hrvatskoj nema križanja vukova i pasa, pokazali uzorci DNK