Blog: Vrijeme je novac, a gubitak vremena trebao bi se plaćati - Monitor.hr
22.07.2017. (09:22)

Problemi naši svagdašnji

Blog: Vrijeme je novac, a gubitak vremena trebao bi se plaćati

Blog The Voice of Croatia ima zanimljiv post o tome kako se Hrvati nemarno i neodgovorno odnose prema vremenu. Naime, autor teksta je profesor kojeg smeta što studenti prijave ispit, a zatim se ne pojave na njega, zbog čega on gubi vrijeme. Isti problem vidi u bolnicama, gdje pacijenti dogovore pregled na kojem se ne pojave i time oduzimaju mjesto nekom drugom pacijentu.


Slične vijesti

Nedjelja (22:00)

I dalje toplo, samo ne pretoplo

Završava El Niño, dolazi La Niña: stiže nam prohladnije vrijeme

Fenomen El Niño, koji je prošle godine pomogao u rušenju temperaturnih rekorda diljem svijeta, polako završava. Za nekoliko mjeseci zamijenit će ga La Niña zbog čega će se globalne temperature ponovno nakratko sniziti. Također će utjecati na raspored oborina i putanje ciklona. La Niña obično uzrokuje upravo suprotne vremenske obrasce od El Niña uključujući i aktivniju sezonu uragana s Atlantika, piše CNN. Temperature će biti niže, a toplinski rekordi manje izraženi. Budući da La Niña izvire u Tihom oceanu, susjedna Slovenija pa i Hrvatska su daleko od nje, vdje neće biti zamjetnijeg utjecaja. Najviše će biti pogođene zemlje kao što su Australija, Indonezija, Južna i Srednja te dio Sjeverne Amerike. Zahlađenje koje donosi La Niña bit će samo privremeno jer je to ciklički fenomen, a El Niño koji slijedi iza nje donijet će još ekstremnije temperature. N1

01.01. (09:00)

Prvo toplo pa hladno

Objavljena prva veća prognoza za 2024.

U nastavku zime povećana je vjerojatnost za “zimskiji” siječanj i veljaču od prosinca, iako hladnoća neće biti izraženija. Prva polovina 2024. godine u Hrvatskoj i bližoj okolici bit će barem malo toplija od prosjeka, a ne treba čuditi ni ako srednja godišnja temperatura zraka 2024. godine nastavi sada već dugi niz iznadprosječno toplih godina. Proljeće daju povećanu, ali ne i jako veliku vjerojatnost malog pozitivnog odstupanja temperature, ne samo cijele sezone, nego i svakog od mjeseci. Što ne znači da neće biti hladnijih razdoblja, koja dosta nevolja mogu donijeti posebice poljoprivrednicima i voćarima. Index

06.12.2023. (12:00)

Klimatska kriza ne podrazumijeva samo ljetne vrućine

To što ima snijega ne znači da se klimatske promjene ne događaju

Zime će generalno biti sve toplije, ali mi usprkos tome i dalje imamo oscilacije koje znače da zimi može biti i hladno – kaže njemačka klimatologinja. Naravno da se mora poći od toga da će hladne zime i snijeg ubuduće biti rjeđe pojave, dodaje ona. Ali napominje da to ne znači da ih neće biti. Snijegu je svejedno je li vani minus 10 ili minus 5 stupnjeva, važno je samo da je dovoljno hladno. U kontekstu analize količine snježnih padalina i zatopljenja Zemlje je ključno diferenciranje između onoga što je vrijeme, a što je klima. Snijeg je meteorološki fenomen, a zbog same činjenice da pada snijeg ne može se kreirati zaključke o klimi, odnosno klimatskim promjenama. Porast temperature mogao bi dovesti do toga da ubuduće bude više snijega, ali to ne znači da će on češće padati, već da će padaline biti intenzivnije, obilatije. DW

01.12.2023. (14:00)

Pripremiti lance za gume

Stiže snijeg, u gorju će napadati i do 50 cm

Zahlađenje nam stiže u unutrašnjost tek u petak navečer i nastavit će se tijekom subote. Snijeg ćemo imati tek u subotu poslijepodne. Prvo, naravno, stiže u Gorski kotar i tamo će ga pasti najviše, od 30 do 50 centimetara. U Lici će ga biti manje, od 10 do 20 centimetara. Navečer će ga biti i u središnjoj Hrvatskoj. Moguć je i u nizinama. Ne očekujem da će ga biti puno u Zagrebu. Međutim, Zagorje i Medvednica su druga priča. Index Objavljena velika prognoza za zimu po mjesecima (HRT)

21.09.2023. (12:00)

Bit će sniga (a možda i neće)

Formira se polarni vrtlog. Klimatolog objasnio što će biti s vremenom ako pukne

Radi se o uobičajenom strujanju zraka u stratosferi koji će utjecati na zimsko vrijeme. To je ciklonalni vrtlog hladnog zraka, vrti se od zapada k istoku i stvoren je razlikom temperature tropskih i polarnih krajeva te rotacijom Zemlje. Ako taj mega vrtlog u visini pukne, tj. prolije se iz skoro kružne u dipolnu ili kompliciraniju strukturu, onda se stvaraju džepovi, komadići tog polarnog vrtloga, kao krpice koje ne znaju kuda da krenu. Jedni nose topliji zrak na sjever, a drugi nose hladan i vlažan zrak na jug. Negdje će na sjevernoj hemisferi zbog toga ove zime biti neuobičajeno hladno, a negdje pretoplo. Index, N1

26.07.2023. (13:00)

Uspjeli su zaustaviti vrijeme

Otkriven način manipuliranja percepcijom vremena u mozgu

Baš kao što kozmos iskrivljuje vrijeme, naši neuronski sklopovi mogu rastegnuti i sabiti naše subjektivno iskustvo vremena, a to su istraživači nedavno uspjeli kod štakora. Iskrivili su njihovu procjenu trajanja vremena i pružili dosad najuvjerljivije uzročne dokaze o funkcioniranju unutarnjeg sata u mozgu. Trenirajući štakore da razlikuju različite vremenske intervale, istraživači su otkrili da aktivnost u striatumu, dubokoj regiji mozga, slijedi predvidljive obrasce koji se mijenjaju različitim brzinama. Rezultati istraživanja mogli bi unaprijediti razvoj novih terapija za Parkinsonovu i Huntingtonovu bolest. Bug

05.07.2023. (01:00)

Preciznija prognoza

Uskoro bi prognoze nevremena mogle biti puno točnije i detaljnije

Uz pomoć novih MTG-ova bi se još preciznije trebalo pratiti promjene u atmosferi, na kopnenim površinama ili oceanima. Zahvaljujući tim podacima po prvi put bi meteorolozi trebali biti u stanju pratiti kompletan životni ciklus neke oluje. A upravo je to glavni cilj misije MTG-ova: poboljšanje prognoze težih oblika vremenskih neprilika. Olujne oblake se uz pomoć novih satelitskih podataka može jasnije raspoznati, odnosno preciznije procijeniti njihov životni vijek – tj. koliko će nevrijeme potrajati. Osim toga bi se prognoze trebalo moći i „ograničiti“ na puno manje geografske prostore. DW

22.06.2023. (10:00)

Kako vrijeme utječe na odabir muzike koju slušamo

16.09.2022. (12:00)

No shit, Sherlock

Svjetska meteorološka organizacija: svijet se kreće u pogrešnom smjeru

Mnoge su se zemlje obvezale poštivati Pariški sporazum, no prema sadašnjoj situaciji njihova smanjenja emisija neće biti dovoljna. Potrebno bi bilo, stoji u ovom izvješću, do 2030. godine postaviti četiri puta veće ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova kako bi se globalno zagrijavanje zaustavilo na ispod 2°C. Za cilj od, sada naizgled nedostižnih, tek 1,5°C zatopljenja u odnosu na predindustrijsko doba, ciljevi zemalja morali bi biti čak sedam puta veći. Glavni klimatski indikatori (temperatura, količina leda u moru i na ledenjacima te toplina oceana) pokazuju kako je u posljednjih pet godina oboreno mnogo neslavnih rekorda. Bug