Film 'This much I know to be True' - Kako je Nick Cave postao self-help filozof - Monitor.hr
16.02.2022. (22:00)

Glazba, film, keramika

Film ‘This much I know to be True’ – Kako je Nick Cave postao self-help filozof

Australski majstor mračnog, propovjedničkog rocka proveo je duge dvije lockdown godine bez turneja, bez stadionskih koncerata, dvorana, a dijelom i bez studijskih sesija s muzičarima. Taj period kontemplacije urodio je jednim od njegovih najkomornijih i najljepših albuma – “Carnage”. Ali, taj period donio je i još jedan usputni – filmski – proizvod. Taj proizvod u nedjelju je prikazan na filmskom festivalu u Berlinu. Riječ je o dokumentarnom filmu. Preporuku vlade o “promjeni profesije” Cave je – kaže sam na početku filma – shvatio zaozbiljno. U pauzi od muziciranja promijenio je umjetničko područje i počeo se baviti – keramikom. Jurica Pavičić s Jutarnjeg, a čiji tekst prenosi XXZ Magazin.


Slične vijesti

Danas (12:00)

Prvi Beatle na AI pogon

Steven Soderbergh brani korištenja Meta AI tehnologije u svom filmu o Johnu Lennonu

Steven Soderbergh našao se na meti kritika na Canneskom festivalu zbog korištenja Metine umjetne inteligencije u dokumentarcu „John Lennon: The Last Interview“. Film se temelji na posljednjem audio intervjuu slavnog glazbenika iz 1980. godine. Suočen s nedostatkom budžeta za vizualizaciju apstraktnih, filozofskih dijelova razgovora, redatelj je prihvatio Metin softver koji pokriva oko desetine filma. Soderbergh ističe važnost transparentnosti te odbacuje strahove da će AI uništiti Hollywood. Smatra da tehnologija ne može zamijeniti ključne filmske poslove te da će ljudska nesavršenost s vremenom postati još vrjednija. Film trenutno na IMDb-u drži ocjenu 5,2. Ravno do dna… Kritičar za Guardian kaže da je film razočaranje upravo zbog korištenja AI: iako film prenosi dirljiv i optimističan posljednji intervju Johna Lennona prije ubojstva, AI vizualizacije opisuje kao drugorazredne isječke nalik na jeftine omote albuma. Nešto pozitivniji su na Varietyju.

Jučer (19:00)

Kad AI kistom maše

Tržište umjetnina je bilo otporno na potrese u globalnoj ekonomiji… sve do pojave AI

Utvrđivanje autorstva slike može trajati dugo, no umjetna inteligencija može to učiniti u tren oka. Štoviše, zahvaljujući ovoj pravoj revoluciji, mogu se stvarati i nova remek-djela koja vjerno oponašaju stil starih majstora – opis je nedavno prikazanog dokumentarca na HRT-u.

Uz pomoć novih tehnologija stvoren je i projekt “Rembrandt 2.0”. Umjetna inteligencija je na temelju majstorovih djela stvorila novu sliku, iste poetike i tehnike, naizgled savršenu – ali, kako kažu stručnjaci – lišenu emocija. U dokumentarcu smo vidjeli prikaz rekonstrukcije Rembrandtove “Noćne straže” koji je izvela umjetna inteligencija. Dijelovi odrezani prije 300 godina da bi slika stala između vrata amsterdamske vijećnice, sada su vraćeni zahvaljujući AI-ju koji je “naučio” Rembrandtov stil – osvrt je Borisa Rašete za Novosti.

03.05. (16:00)

Na prvoj liniji obrane istine

Rašeta: I Hersh i Netflix dokazuju da još ima snage u američkoj demokraciji

Seymour Hersh je, ako mene pitate, veći novinar od slavnih Boba Woodwarda i Carla Bernsteina. Počeo je kao novinski potrčko u Chicagu, u crnoj kronici, gdje je “izbliza vidio tiraniju” – državnu – a završio kao legenda pokreta otpora. Tiraniji se nastavio suprotstavljati sve do danas, kad je u svojoj 88. godini prisiljen objavljivati tekstove na Substacku, autorskoj platformi na kojoj nema urednika pa novinari pišu što žele.

U Netflixovom je dokumentarcu prvi put opširno progovorio o svom radu, životu, motivima, iskušenjima. Što je Hersh sve učinio? Godine 1969. razotkrio je masovno ubojstvo stotina nenaoružanih vijetnamskih civila u My Laiju, koje su počinili američki vojnici. Vojnici su strijeljali civile po zapovijesti, silovali žene, ubijali bebe.

Hersh je dobio Pulitzera, šokirao javnost i okrenuo američko javno mnijenje protiv rata u Vijetnamu. Pet godina kasnije otkrio je da CIA godinama, ilegalno, špijunira antiratne aktiviste i disidente. Prvi je detaljno dokazao da Izrael posjeduje golem arsenal nuklearnog oružja, iako to Tel Aviv nije potvrdio. Njegovo otkriće je razbjesnilo izraelsku vladu, ali Hersha nije bilo moguće zaustaviti. Boris Rašeta za novosti

23.04. (18:00)

Stoljeće šaptača gorilama

Ususret 100. rođendanu: Sir David Attenborough ima novi dokumentarac o gorilama

Legendarni sir David Attenborough, koji uskoro navršava 100 godina, vraća se u Ruandu u novom Netflixovom dokumentarcu “A Gorilla Story“. Film prati politička previranja i borbu za moć unutar grupe koju je utemeljila poznata gorila Pablo – isto ono mladunče koje je prije 50 godina ležalo na Attenboroughovim nogama (Kate on conversation). Kroz priču o rivalstvu mužjaka Gicurasija i Ubwuzua, film otkriva kompleksne društvene odnose primata, uključujući saveze, izdaje i važnost karaktera nad sirovom snagom. Danas, zahvaljujući naporima započetim s Diane Fossey, populacija gorila na planini Virunga broji 600 jedinki. Jutarnji, Guardian

20.04. (20:00)

Još jednom da čujemo taj famozni 'hee-hee'

Biografski film o Michaelu Jacksonu na Berlinaleu predstavljen kao jedna od ovogodišnjih senzacija

Radnja prati život Michaela Jacksona i izvan svijeta glazbe, od njegovih početaka kao čuda od djeteta i vođe grupe Jackson Five do statusa vizionarskog umjetnika čija ga je kreativna ambicija vodila u neumornoj potrazi da postane najveći zabavljač na svijetu. U film je uloženo skoro 200 milijuna dolara, na projektu je surađivala čitava obitelj. Redatelj je Antoine Fuqua, probojni film bio mu je krimi triler “Dan obuke“. Michaela glumi njegov nećak po očevoj strani Jaafar Jackson i nevjerojatno mu je imponiralo što je mogao igrati strica koji mu je djetinji idol. Index, Jutarnji

18.04. (01:00)

Jedemo kokice i kritiziramo društvo

U nedjelju kreće ZagrebDox: 112 filmova, besplatni paneli i svjetski dokumentarci

Novi ZagrebDox u kinima Kaptol Boutiquea donosi 112 filmova i bogat popratni program. Uz filmska ostvarenja, naglasak je na edukaciji kroz ZagrebDox Pro i diskurzivni program DoXXL u Dokukinu KIC. Posjetitelje očekuju masterclassovi velikana poput Christiana Freia te paneli o gorućim temama: od cenzure i lažnih vijesti do ekologije i rodne ravnopravnosti. Kroz nova međunarodna partnerstva s festivalima poput onih u Lisabonu i Ji.hlavi, Zagreb dodatno utvrđuje poziciju važnog dokumentarističkog središta. Svi govorni programi održavaju se na engleskom jeziku, a ulaz na njih je besplatan. HRT

16.04. (09:00)

Kratko, ali ne baš slatko

Novi film autora ‘Mirotvorca’: Otočka crna kronika u kojoj stvarnost nema objašnjenje

U svojem novom, eksperimentalnom dokumentarcu ‘Pozdrav iz sekretarijata‘ Ivan Ramljak koristi se pronađenom građom iz napuštene policijske postaje na jednom jadranskom otoku da bi nam pokazao koliko je službeno bilježenje stvarnosti, ma koliko precizno bilo – ponekad sasvim nejasno, nepouzdano i da ga je teško protumačiti. Film dolazi na predstojeći ZagrebDox te svojom ambicijom i izvedbom potpuno opravdava očekivanja od ovog sjajnog autora, ali za razliku od hvaljenog i nagrađivanog ‘Mirotvorca’ – iznimno je zahtjevan za gledatelje. Zrinka Pavlić za tportal.

01.04. (13:00)

Kako je počeo rat u mojoj školi

Gospodin Nitko protiv Putina: Istina kao prva žrtva rata i diktature

Film “Gospodin Nitko protiv Putina” dokumentira hrabar čin Pavela Talankina, koji je riskirajući život snimio indoktrinaciju i militarizaciju ruskog društva tijekom agresije na Ukrajinu. Talankin, nekadašnji školski djelatnik, bilježi pretvaranje obrazovanja u alat propagande prije bijega iz Rusije. Ruska agresija na Ukrajinu mijenja vid Talankinovog posla: umjesto kreativnih i bezbolnih snimanja filmova i drugog umjetničkog izražavanja, Talankin biva prisiljen snimati kako nastavnici indoktriniraju djecu, kao i skupove podrške agresiji na Ukrajinu, čemu se kategorički protivio. Koliko god proputinovski nastavnik u Prvoj osnovnoj školi u Karabašu djelovao groteskno, toliko je mučna pomisao da nemalo takvih ima i u hrvatskom školskom sustavu koji natežu učenicima slična razmišljanja kao i dotični nesretnik, s drugim predznakom, ali ostalo je vrlo slično, kažu na Ravno do dna

16.02. (18:00)

Jer ni povijest nije po njihovom

Inicijativa Za Hrvatsku slobode reagira na napade na film ‘Mirotvorac’

“Komentari povjesničara Ante Nazora, poput ‘ako se film poziva na arhivsko gradivo, onda ono mora biti prikazano cjelovito, a ne selektivno,’ zadiru u umjetničku slobodu autora. Nazor nastavlja riječima ‘…dobivamo djelo koje ne doprinosi razumijevanju povijesti, nego produbljuje podjele.’ Držimo da baš Nazor, stavljajući se u ulogu meritorne osobe koja određuje čija je interpretacija cjelovita a čija ne, dolijeva ulje na vatru, sugerirajući da samo Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata smije i nudi kanonsku interpretaciju ratnih zbivanja. Problematičan je i način na koji je javna televizija HTV organizirala debatu s Nazorom pozivajući ga na vrednovanje umjetničkog djela, što ne čine kad su u pitanju drugi filmovi slične tematike. Javni medijski servis prečesto pokazuje na čijoj je strani a u koga sumnja. Time se kreira atmosfere nepovjerenja pa i apriornog zazora od budućih djela koja preispituju događaje iz devedestih. Na taj način, indirektno, pokušavaju se ušutkati kreativni potencijal hrvatskih autora i autorica oduzimanjem prava na njihov doživljaj povijesnih zbivanja.” Ravno do dna

02.02. (15:00)

Njima ne treba objašnjavati "šta je bilo"

Branitelji Domovinskog rata koji se protive pozdravu ZDS: Borili smo se za slobodu, demokraciju i dostojanstvo, a ne za ekstremne simbole i ideologije

Sudionici filma svjedoče o svom uvjerenju da je velika većina branitelja u rat krenula kako bi obranila svoje obitelji, gradove i zemlju. U filmu iznose svjedočanstva o razlozima odlaska u obranu, borbi za slobodnu i demokratsku Hrvatsku te kako se osjećaju 30 godina nakon završetka rata. Poručuju da su manipulacije koje Domovinski rat pokušavaju prikazati kao nastavak ideologije NDH duboko pogrešne i da vrijeđaju sve veterane koji su čista srca stali u obranu Hrvatske. Index, Telegram