Geopolitički autogol: Kako je sukob s Iranom oslabio američku dominaciju - Monitor.hr
08.04. (16:00)

U globalnom ratu nema pravog pobjednika

Geopolitički autogol: Kako je sukob s Iranom oslabio američku dominaciju

Analiza Petera Beaumonta za The Guardian sugerira da je sukob s Iranom razotkrio slabosti SAD-a i ojačao Teheran. Unatoč Trumpovoj oštroj retorici, Iran je zadržao kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, dok su se saveznici iz Zaljeva pokazali neučinkovitima. Kritičari, poput Timothyja Snydera i Trite Parsija, tvrde da je rat bio strateški promašaj koji je učvrstio iranski režim, slično kao Sadamova invazija 1980. Dok Rusija i Kina bilježe američku nespremnost na kopnenu intervenciju, pukotine u NATO-u i distanciranje Europe ukazuju na trajno narušavanje globalnog ugleda i moći Washingtona. tportal

  • Nakon vijesti o primirju, cijena globalne referentne nafte Brent za buduće isporuke pala je za otprilike 16 posto, ekonomist Brkić: Ako se primirje nastavi, dolazi do stabilizacije (Index)
  • Tjesnac Hormuz središnja je točka sukoba između SAD-a i Irana, gotovo je sigurno da će upravo kontrola nad njim biti jedno od ključnih pitanja u predstojećim pregovorima (tportal)
  • Hezbolah: Na pragu smo povijesne pobjede nad Izraelom (Index)

Slične vijesti

Ponedjeljak (20:00)

Odjeci jedne gala večeri

Na rat se više ne gleda kao na borbu za civilizaciju, već kao holivudski spektakl

Tekst Economista koji donosi Jutarnji analizira duboku promjenu u ratnoj komunikaciji Zapada, uspoređujući dostojanstvene govore Roosevelta i Churchilla s današnjom agresivnom retorikom američke administracije tijekom krize u Hormuškom tjesnacu 2026. godine. Dok su povijesni lideri koristili Bibliju i Shakespearea kako bi mobilizirali “bolje anđele naše prirode” i branili demokraciju, suvremena vlast koristi psovke, citate iz filmova poput Pulp Fictiona i vizualne kolaže nalik na Transformerse. Autor upozorava da gubitak kulturne aluzije nije samo estetski problem, već znak da se rat više ne doživljava kao borba za civilizaciju, već kao holivudski spektakl.

21.04. (15:00)

Krv, znoj i fiskalni povrat

Unatoč sukobu Irana i SAD-a, MMF predviđa tek blago usporavanje globalnog rasta

I to na 3,1% u 2026. godini. Iako su cijene nafte skočile, svijet je već “baždaren” na skupe energente, pa se šok ne smatra dramatičnim. Zanimljivo, rast ostaje otporan zahvaljujući fiskalnoj ekspanziji – masovnom naoružavanju. Čak 40% zemalja sada troši više od 2% BDP-a na obranu, što djeluje kao specifičan ekonomski poticaj. Dok Europa ulazi u dugi ciklus ulaganja u sigurnost do 2035., glavno pitanje ostaje hoće li taj novac potaknuti domaću produktivnost ili samo podebljati račune američkih dobavljača oružja. Velimir Šonje za Ekonomski lab

17.04. (10:00)

Mir, mir, mir, nitko nije kriv...

Izrael i Libanon postigli primirje, Trump tvrdi da je Iran pristao predati uranij

U ponoć je stupilo na snagu desetodnevno primirje između Izraela i Libanona uz posredovanje SAD-a. Dok Libanon slavi povratak raseljenih, Trump tvrdi da je Iran pristao predati obogaćeni uranij, najavljujući skori kraj rata. Ipak, situacija je napeta: SAD provodi globalnu pomorsku blokadu Irana, a Teheran prijeti potapanjem brodova u Hormuzu. Dok cijene nafte blago padaju, Europa strahuje od nestašice avionskog goriva, a Trump ulazi u bizarne verbalne okršaje s Papom. Index, Jutarnji

  • Velika Britanija i Francuska danas će predsjedati sastankom saveznika o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca. Kako je priopćio ured britanskog premijera, na sastanku se očekuje sudjelovanje oko 40 zemalja (tportal)
14.04. (16:00)

Blokada kao nova vrsta pregovora

Hormuški rulet: Trump steže obruč, Xi nudi papir, a brodovi se igraju skrivača

Napetosti na Bliskom istoku dosežu vrhunac nakon uvođenja američke pomorske blokade iranskih luka. Dok Donald Trump tvrdi da Teheran “očajnički” želi dogovor, Iran nudi tek petogodišnju obustavu nuklearnih aktivnosti, što je SAD odbio. Unatoč blokadi, pojedini tankeri i dalje prolaze Hormuškim tjesnacem, dok Kina kritizira američke poteze kao “opasne”. Istodobno, rat Izraela i Hezbolaha u Libanonu se zaoštrava, a Hezbolah poručuje da ih nikakvi diplomatski dogovori ne zanimaju. Pakistan nudi novu rundu pregovora u Islamabadu, što tržišta dionica pozdravljaju s opreznim optimizmom i padom cijena nafte. BBC, Jutarnji, The New York Times

  • Istodobno, Italija suspendira vojni sporazum s Izraelom, Katar odbacuje optužbe o paktu s Teheranom, a dok se čeka nova runda pregovora u Islamabadu, rat u Libanonu i Gazi nastavlja odnositi živote (Index)
13.04. (20:00)

AI cirkus bez granica

Rat Irana i SAD-a nastavlja se memovima: Od bojnog polja do Lego animacija

Iranska državna propaganda uspješno je osvojila društvene mreže transformacijom u viralne AI memove i Lego animacije. Kroz organizacije poput Owj Arts and Media, povezanih s Revolucionarnom gardom, Teheran koristi “vizualnu gramatiku” Zapada kako bi ismijavao američke lidere (poput Trumpa kao bebe) i promicao binarni narativ o sukobu potlačenih protiv tlačitelja. Koristeći napredne alate umjetne inteligencije i nostalgiju za pop-kulturom, Iran više ne cilja samo domaću publiku, već kroz humor i vrhunsku produkciju vodi globalni informacijski rat za mlađe generacije, pretvarajući geopolitiku u lako djeljiv, satirični sadržaj. Express…

U isto vrijeme Donald Trump izazvao je nove kontroverze objavom AI generiranih slika na mreži Truth Social. Na prvoj je prikazan kao religijska figura koja polaže ruke na bolesne, koristeći ikonografiju Isusa Krista uz vojne i nacionalne simbole. Objava je uslijedila neposredno nakon oštrog napada na papu Lava XIV., kojeg je Trump kritizirao zbog blagosti prema kriminalu. Index

08.04. (10:00)

Nek svud ljubav sja

Iran i SAD dogovorili dvotjedno primirje

  • Iran i Oman navodno planiraju naplaćivati ​​tranzitne pristojbe za plovila koja prolaze kroz Hormuški tjesnac tijekom dvotjednog primirja. Mnogi Iranci, nejasno svojevoljno ili pod pritiskom brutalnog režima, izašli su na ulice. Pale se američke i izraelske zastave (Jutarnji), Trump: Pristajem odgoditi napad na Iran ako odmah i potpuno otvore Hormuški tjesnac (tportal)
  • Raketni napadi u Zaljevu i Izraelu nakon objave primirja, Iran proglasio pobjedu: “Natjerali smo SAD da prihvati plan od 10 točaka”
  • BBC: Primirje s Iranom djelomična je pobjeda za Trumpa, ali ima visoku cijenu (Index)
  • The Washington Post: Hegsethove tvrdnje o ratu u Iranu ne poklapaju se sa stvarnošću (Index)
  • Pakistan pomogao osigurati primirje između SAD-a i Irana (Index)
  • Vođa izraelske oporbe: Najveća diplomatska katastrofa u našoj povijesti, Izrael uopće nije bio za stolom (Index)
04.04. (22:00)

Ako smo svi prerazvijeni, ne preostaje nam ništa drugo nego da se sukobimo

Peović: Ratovi su posljedica ekonomskih kriza koje SAD ‘rješavaju’ ulaganjem u vojno-industrijski kompleks, dok profitiraju kapitalisti

Nas ovdje na periferiji dežurni ideolozi uvjeravaju da je nerazvijenost tek ‘faza’ u razvoju, te da ćemo, dosegnemo li idealnu formu kapitalizma, sustići bogate zemlje. No nerazvijenost je nužan preduvjet kapitalističke geopolitike. Dominantni narativ europske birokracije ima vrlo konkretnu funkciju – održavanje mira između bogatog centra i siromašne periferije. Pritom se stalno ponavlja teza da ćemo s još više tržišta i odbacivanjem štetnog državnog intervencionizma prevladati nejednakosti, te da samo treba promijeniti svijest ljudi. Sukobi prijete da će zahvatiti cijeli svijet, pogotovo ako uzmemo u obzir da je američka hostilnost usmjerena prema Kini, koja je zasad neutralna. Iranski rat, kao i opća mobilizacija i naoružavanje, posljedice su pokušaja spašavanja američke ekonomije, koja počiva na vojno-industrijskom kompleksu. Ne postoji nijedna zemlja na svijetu koja ulaže više u vojsku, kaže Katarina Peović za tportal, povodom nove knjige “Kraj kapitalizma? Dok staro umire, a novo se ne može roditi”.

04.04. (20:00)

A da zaustave rat? To im nekako ne pada na pamet...

Energetski šok 2026.: Europa se priprema za dugotrajnu krizu i racionalizaciju

Sukob na Bliskom istoku i blokada Hormuškog tjesnaca izazvali su kaos na tržištu energenata, gurnuvši cijenu nafte Brent na 119 dolara. Europska unija upozorava da će visoke cijene potrajati, a povjerenik Dan Jørgensen ne isključuje racionalizaciju goriva i ponovno otpuštanje strateških rezervi. Posebno je kritična opskrba avionskim gorivom te LNG-om, čija su skladišta na rekordno niskim razinama. Iako se razmatra prilagodba standarda za uvoz iz SAD-a, Bruxelles priznaje da su dosadašnje intervencije IEA-e bile nedovoljne za stabilizaciju tržišta u ovoj prolongiranoj krizi. Lider

01.04. (10:00)

Kad se proračun "zapali", nafta služi kao vatrogasac

Teorija kaosa: Je li rat na Bliskom istoku plansko brisanje dugova?

Analiza Velimira Šonje za Ekonomski lab odbacuje teoriju da SAD namjerno potiče rat i inflaciju kako bi obezvrijedio golemi javni dug (122% BDP-a). Umjesto genijalnog plana, trenutna situacija rezultat je teorije kaosa: izraelske borbe za opstanak i nepredviđenih posljedica blokade Hormuškog tjesnaca. Iako se trgovci klade na smirivanje cijena nafte u drugoj polovici 2026., “istočni grijeh” rasta kamata i cijena energenata prijeti stagflacijom. Države imaju fiskalni prostor za amortizaciju šoka kroz smanjenje trošarina, no politička nespremnost na odricanje od prihoda čini globalni ekonomski oporavak neizvjesnim do ključnih američkih izbora.

31.03. (13:00)

A taman se sve počelo 3D printat...

Rat u Iranu: Od naftnih polja do vaših vrećica za smeće – poskupit će i plastika

Sukob u Iranu uzrokovao je skok cijene nafte za preko 40%, što izravno poskupljuje plastiku kao njezin ključni nusproizvod. Budući da se više od 99% plastike dobiva iz fosilnih goriva, stručnjaci najavljuju poskupljenje ambalaže, kućanskih potrepština i hrane u iduća dva do četiri mjeseca. Posebno su pogođeni polietilen i polipropilen, čija četvrtina svjetskog izvoza prolazi kroz nestabilni Hormuški tjesnac. Zbog nedostatka pristupačnih alternativa, potrošači će rast cijena osjetiti prvo na jednokratnim proizvodima, dok će se u autoindustriji efekti preliti unutar godinu dana. tportal