HNB: Inozemni dug porastao više nego što smo mislili, od turista zaradili manje nego što smo mislili - Monitor.hr
01.10.2019. (19:30)

Minus nikad ne dolazi sam

HNB: Inozemni dug porastao više nego što smo mislili, od turista zaradili manje nego što smo mislili

U skladu s revizijskom praksom zemalja eurozone, HNB je u 2019. proveo veliku reviziju statistike odnosa s inozemstvom i došao do podataka koji se se poklapaju s dosadašnjima. Prvo je bruto inozemni dug koji je na kraju 2018. godine iznosio 42,7 milijardi eura, što je za 3,9 milijardi eura više nego prema staroj metodologiji,; ove je godine porastao još 44,6 milijardi eura do kraja drugog tromjesečja. Drugo je zarada od stranih turista – 2018. godine manja je za 600 milijuna eura nego što se prije računalo – nije 10,1 milijarda eura, nego 9,5 milijardi eura; dosad se računalo prema podacima zavoda za statistiku, a sada po puno detaljnijim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova. Jutarnji


Slične vijesti

21.09. (18:00)

Hoćemo li učiti od iskusnijih ili izgubiti kontrolu?

Tjedna ekonomska analiza i bolje razumijevanje financija

U Studiju 4 gostovala je viceguvernerka HNB-a, Martina Drvar, i pojasnila zašto je priopćenje u kojem piše da Europska središnja banka u listopadu počinje izravno nadzirati pet banaka u Bugarskoj i osam banaka u Hrvatskoj znak da Frankfurt izravno preuzima nadzor. Takav je pristup potreban i jer je jedan ud uvjeta za naš ulazak u ERM2, a pozitivna strana informiranost o tome što rade matice naših banaka te je cilj očuvanje stabilnosti cijena i financijskog sustava. Dodala je da je profesionalno HNB na dobitku te da kontrola i dalje ostaje u Zagrebu. HRT

01.09. (19:30)

Bit će bolje - kad bude bolje

Vujčić: Snažan gospodarski oporavak iduće godine

Što se turizma tiče, s obzirom na epidemološku situaciju i ono što druge zemlje poduzimaju, od sezone smo dobili maksimum, rekao je guverner Vujčić. Kaže da bi porezna reforma (stupa na snagu iduće godine) trebala doprinijeti povećanju osobne potrošnje. HNB očekuje da će u 2021. godini Hrvatska imati snažan oporavak, iako postoji još puno neizvjesnosti i nepoznanica kako će se dalje razvijati situacija s pandemijom. N1

30.06. (20:30)

-6 x 12 = jako dužni

Lovrinčević: U idućih godinu dana morat ćemo posuđivati 6 milijardi kuna mjesečno

Hrvatska narodna banka je od početka epidemija koronavirusa i zatvaranje ekonomije otkupila 20 milijardi kuna javnog duga, što je za naše prilike bio potez bez presedana. “Od sada pa idućih godinu dana mi ćemo svaki mjesec morati naći dodatnih 6 milijardi kuna. Zaduživati se, rasprodavati imovinu” – kaže ekonomist Željko Lovrinčević. Ako kriza potraje godinu dana država će morati posegnuti u drugi stup, smatra stručnjak s Ekonomskog instituta Zagreb. Novi list

04.06. (14:30)

Jao, da je ulovit onog šišmiša!!!

Korona HNB-u “pojela” 2 milijarde eura

Bruto međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke krajem travnja su iznosile 15,98 milijardi eura, što je 13,9 posto manje nego na kraju travnja 2019. kad su iznosile 18 milijardi eura, što je izravna posljedica pandemije covida 19, objavila je RBA.

15.12.2019. (16:30)

Pomak zbog turista

Kriptovalute i što o njima kaže HNB

Iz HNB-a upozoravaju građane da se informiraju o kupnji, trgovanju i korištenju virtualnih valuta te mogućim rizicima. Ppostoji više od 1600 kriptovaluta, a najpopularniji je bitcoin. Jedan bitcoin trenutno vrijedi 50 tisuća kuna. U Hrvatskoj se kriptovalute ne koriste na najvećem broju prodajnih mjesta, no u 55 poslovnica Hrvatske pošte moći će se promijeniti u kune. HRT

14.05.2019. (09:30)

Namjenska pravila

HNB ograničila nenamjenske kredite na četvrtinu prosječne plaće

HNB je preporučila bankama da za sve kredite koji nisu stambeni i odobravaju se na rok otplate od 60 i više mjeseci, kreditnu sposobnost računaju kao i za stambene. Konkretno, onima s plaćama ispod prosječne (6.396 kuna) mjesečna rata ne može biti veća od četvrtine plaće, što bi bilo oko 1.500 kuna mjesečno, a što je na rok od 10 godina kredit od oko 130 tisuća kuna (dosad je taj netko mogao dobiti i preko 200.000 kuna). Zašto sve ovo? Građani su u protekle tri godine podigli 10 milijardi kuna gotovinskih nenamjenskih kredita, samo lani polovicu tog iznosa, a u prva dva mjeseca ove godine 915 milijuna. Slobodna

17.03.2019. (23:30)

Prodani

Strani vlasnici banaka u Hrvatskoj na dividendama zaradili 20 milijardi kuna

Od 2009. do 2018. banke u Hrvatskoj ukupno su svojim vlasnicima isplatile 18,867 milijardi kuna dividende. Kako su banke u Hrvatskoj većinom u stranom vlasništvu, i to pretežito talijanskih i austrijskih banaka, većina tog novca iznesena je preko granice. Dakle, i u razdoblju najveće krize, s 2008. na 2009. godinu, bankari su u Hrvatskoj dobro zarađivali, a zarađivali su i u recesiji iz koje smo jedva izašli 2015., da bi im rezultate malo pomutila tek odluka vlade Zorana Milanovića o konverziji kredita u švicarcima u eure te kasnije kriza Agrokora. Novi list

06.03.2019. (21:30)

Svi pušu isti balon

Eksplozija nenamjenskih kredita u Hrvatskoj, HNB odlučio reagirati

Gotovinski nenamjenski krediti prošle godine povećani su za 5,4 milijarde kuna. Krajem 2018. nenamjenski krediti činili su gotovo 40 posto ukupnih kredita stanovništvu. Analiza HNB-a, banke primjenjuju blaže kriterije pri utvrđivanju kreditne sposobnosti u odnosu na stambene kredite. Rizik se dodatno povećava kada se uzme u obzir da Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) koji je prestao s radom zbog GDPR-a (Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka), još nije u funkciji. Index

26.02.2019. (13:30)

Brojanje eurocenta

Lovrinović: Ako uvedemo euro imat ćemo europske cijene i hrvatska primanja

Kod uvođenja eura najgore bi prošli umirovljenici, radnici i izvoznici, a najbolje bankari, koji uvoze kredite, i uvoznici – rekao je ekonomist Ivan Lovrinović sinoć u Otvorenom. Michael Faulend, viceguverner HNB-a tvrdi da će se dogoditi točno suprotno – ukidanja valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa, smanjenje transakcijskih troškova, a da će upravo na banke u Hrvatskoj uvođenje eura djelovati negativno. Ekonomski analitičar Hrvoje Stojić naglasio je da je Hrvatska zbog odluke da jednoga dana pristupi eurozoni već počela dovoditi svoje financije u bolji red pa se dogodio snažan pad javnog duga, a troškovi za ekonomiju u posljednjih nekoliko godina smanjeni su za 1,5 do 2 posto.