Kemičar u kući (#48): vitamin C – mitski vitamin - Monitor.hr
12.12.2021. (08:00)

To je samo oksidirana glukoza

Kemičar u kući (#48): vitamin C – mitski vitamin

Odraslom čovjeku ne treba više od 90 mg vitamina C dnevno, dakle ni desetinku grama. Tu ćemo količinu  lako nadoknaditi ako jedemo, kao što se preporučuje, svaki dan pola kilograma voća ili povrća. No nećemo se moći vitaminom namiriti ako jedemo samo krumpir ili mrkvu. Negdje krajem 20. stoljeća počele su se širiti teorije kako je vitamin C lijek za sve bolesti, posebice protiv raka, pa ga treba uzimati u megadozama, i po desetak grama dnevno. Ni Paulingu ni njegovim vjernim sljedbenicima nije došlo do mozga ono što se uči već na prvim godinama studija medicine i farmacije: svaka tvar, ma koliko u malim dozama bila korisna, u velikima postaje štetna i opasna. Ni vitamin C nije u tome iznimka. Prevelike doze vitamina C povećavaju potrebu za kalcijem pa stoga mogu izazvati njegov nedostatak. Usto potiču nastajanje bubrežnih kamenaca. Sve u svemu: dobro je nastojati jesti što više vitamina C, ali ipak ne toliko da on postane otrov. Nenad Raos o kemiji u prehrani za Bug.hr.


Slične vijesti

Jučer (20:00)

I molekule mogu biti lijevo i desno

Zrcalne molekule i skriveni uzroci bolesti – jedna ‘kriva’ aminokiselina može promijeniti sve

Nenad Raos polazi od znanstveno-fantastične ideje „zrcalnih“ izvanzemaljaca kako bi objasnio stvarni biokemijski problem kiralnosti molekula. Život na Zemlji temelji se na lijevim aminokiselinama i desnim šećerima, no pojavnost „krivih“ (D-) aminokiselina u proteinima povezuje se s bolestima. Opisano istraživanje pokazuje da zamjena jedne aminokiseline i glikozilacija mogu znatno usporiti ili ubrzati razgradnju peptida. Takve sitne prostorne razlike utječu na metabolizam proteina i mogu biti povezane s Alzheimerovom bolešću, očnim bolestima i aterosklerozom. Bug

13.12. (18:00)

Litij bi htio biti benzin, ali stalno zapne u vlastitom grmlju

Zašto još nemamo baterije s anodom od čistog litija – teorija bolja od prakse

Litij-ionske baterije koriste grafitnu anodu koja može vezati najviše oko 9 % litija, što ograničava energetsku gustoću i trajnost. Anoda od čistog litija teoretski bi nudila gotovo benzinsku gustoću energije, no u praksi propada zbog neujednačenog taloženja litija i rasta dendrita, koji povećavaju otpor i skraćuju vijek baterije. Novi kineski rad pokazuje da poseban elektrolit može stabilizirati zaštitni SEI sloj, ali kapacitet i dalje brzo pada. Komercijalna litijska metalna anoda zasad ostaje obećanje. Nenad Raos za Bug

07.12. (00:00)

Šampon za dobro jutro

Pomaže li kofein u šamponu protiv ćelavosti? Što kaže znanost


Kofein u šamponima obećava spas od ćelavosti jer blokira adenozin, podiže cAMP i IGF-1, te smanjuje štetni TGF-β2 u folikulu dlake. Laboratorijski dokazi pokazuju da doista prodire u folikul i potiče rast stanica kose. Međutim, kliničkih studija visoke kvalitete gotovo da nema, a većina kofeina iz šampona završi na koži, ne u korijenu dlake. Zadovoljstvo korisnika je veliko, ali objektivni dokazi slabi. Zaključak: kofein je među najsigurnijim opcijama (nema ozbiljnih nuspojava kao finasterid ili minoksidil), ne šteti, a možda i malo pomogne – bolje nego ništa, a miriše na kavu i budi nadu. Nenad Raos za Bug

29.11. (18:00)

Kad ti majica prva kaže da ti je hladno

Termokromne tkanine iz čaja: nova zelena kemijska čarolija

Kineski znanstvenici razvili su termokromna bojila za poliester koja mijenjaju boju ovisno o temperaturi, koristeći polifenole iz čaja kao prirodne razvijače. Sustav se temelji na reakciji između bojila i polifenola, koja pri hlađenju stvara obojeni kompleks, a pri zagrijavanju prelazi u bezbojni lakton. Takva bojila su biorazgradiva, ekološki prihvatljivija i poboljšavaju svojstva tkanine smanjujući statički elektricitet i povećavajući izolaciju. Primjena je moguća u odjeći za planinare, vojnike i malu djecu, gdje je važno pravovremeno uočiti promjene temperature. Bug

22.11. (12:00)

Bez dizalica i dinamita – samo struja i malo kineske lukavosti

Novi kineski postupak izvlači litij iz podzemnih voda uz minimalnu energiju

Rudarenje litija često razara okoliš, no novi kineski postupak nudi čišću alternativu: izdvajanje litija iz slanih podzemnih voda. Tehnologija redoksne elektrodijalize (RCE) koristi membranu koja propušta samo litijeve ione i kombinira elektrolizu vode s obrnutim procesom u gorivnoj ćeliji, čime drastično smanjuje potrošnju energije na samo 1,1 kWh po kilogramu litija. Znanstvenici su postigli 75 % izdvajanja litija i dobili otopinu LiOH spremnu za daljnju obradu. Procijenjena cijena proizvodnje smanjuje se na 4.410 USD po toni, dvostruko manje od današnjih tehnologija. Nenad Raos za Bug

15.11. (12:00)

A, zato nam se stare knjige raspadaju...

Papir koji neće umrijeti: od kiselih knjiga do mineralnih listova

Moderne knjige iz 20. stoljeća brzo propadaju zbog kiselog papira izrađenog s cinkovim sulfatom, koji oslobađa sumpornu kiselinu i razgrađuje celulozu. Tradicionalni kineski xuan-papir od kore brijesta izdrži stoljećima, no umjetno starenje pokazuje da nakon oko 10.000 „godina“ potpuno gubi čvrstoću. Kineski znanstvenici zato su razvili novi, anorganski „xuan“ od vlakana hidroksiapatita i stakla, neosjetljiv na vatru i biološku razgradnju. Prema testovima, taj mineralni papir gotovo ne mijenja svojstva ni nakon 10 milenija, pa bi zapisi na njemu mogli trajati praktički vječno. Nenad Raos za bug

09.11. (08:00)

Voda je majka

Topla voda učinkovitija od “svemirskog” uređaja za pranje pesticida

Istraživanje poljskih znanstvenika pokazalo je da novi uređaj za elektrolizu vode (EWD), koji kombinira ultrazvuk, UV svjetlo i reaktivne radikale za uklanjanje pesticida, nije učinkovitiji od običnog pranja. Usporedba s toplom, hladnom i deterdžentnom vodom pokazala je da tradicionalne metode jednako ili bolje uklanjaju pesticide poput DDT-a, malationa i fenitrotiona — i to u samo pola minute, dok EWD treba i do pola sata. Zaključak: skupi uređaji svemirskog imena su suvišni, jer obična topla voda i dalje pere pesticide najbolje. Nenad Raos za Bug

01.11. (20:00)

Od košulje do šanka — i nazad u rezervoar

Kako od papira napraviti gorivo: kineski recept za bioetanol

Stara anegdota o kemičaru koji je „pojeo“ svoju košulju vodi do moderne biotehnologije: pretvaranja celuloze u etanol. Kineski znanstvenici pronašli su učinkovit način prerade otpadnog papira u gorivo. Papir se prvo kuha u vreloj vodi kako bi se odstranili lignin i hemiceluloza, zatim se uz pomoć enzima i kvasca celuloza razgrađuje u glukozu, a glukoza fermentira u etanol. Proces daje do 440 grama etanola po kilogramu papira, što otvara mogućnost da stari papir postane vrijedan izvor bioetanola. Nenad Raos za Bug

25.10. (16:00)

List koji liječi – i opravdava svaku rundu vina, piva i rakije

Čaj od maslinova lista – stari list, novo otkriće

Maslina nije korisna samo po ulju i plodu – njezin list skriva pravo kemijsko blago. Čaj od maslinova lista bogat je polifenolima, ponajprije oleuropeinom i hidroksitirosolom, koji imaju antioksidativno, protuupalno i antitumorsko djelovanje. Studije pokazuju da ti spojevi mogu pomoći u borbi protiv raka dojke, jetre, debelog crijeva i leukemije, bez nuspojava. Ne zamjenjuje terapiju, ali može je nadopuniti. A bonus: dok piješ čaj, pomažeš i maslinarima da se riješe otpada od 25 kilograma lišća po stablu godišnje. Nenad Raos za Bug

20.10. (13:00)

Kad voda ne curi, a sunce radi za tebe

PVA-L15: supermaterijal za pohranu topline

Američki znanstvenici razvili su kompozit PVA-L15 od vode, zeolita i polimera PVA koji pohranjuje 1,6 kJ/g topline. Materijal koristi vodikovih veza vode u šupljinama zeolita, dok polimer sprječava isparavanje. Može zagrijati nekoliko litara vode, podnosi 150 °C, brzo se hladi i traje kroz stotine ciklusa. Jeftin je, trajan i efikasan, s potencijalom za skladištenje solarne i industrijske topline, pa čak i kao toplinski zidovi u zgradama. Nenad Raos za Bug