Manjak sna povezan s kraćim životnim vijekom, odmah iza pušenja - Monitor.hr
Danas (18:00)

Podočnjaci kao alarm

Manjak sna povezan s kraćim životnim vijekom, odmah iza pušenja

Velika američka analiza objavljena u časopisu Sleep Advances pokazuje da je kronični manjak sna, odmah iza pušenja, jedan od najsnažnijih prediktora kraćeg očekivanog životnog vijeka. Usporedbom svih američkih okruga utvrđeno je da područja s većim udjelom ljudi koji spavaju manje od sedam sati žive kraće, čak i kada se u obzir uzmu prehrana, tjelesna aktivnost, pretilost i socioekonomski faktori. Studija sugerira da san treba tretirati kao ravnopravan, četvrti stup javnog zdravlja. Igor Berecki za Bug


Slične vijesti

Nedjelja (09:00)

Infarkt ma kakav da je, uvijek je od srca

Berecki: Zašto „niski rizik” sve češće završava infarktom

Nova studija Mount Sinai Health sustava pokazuje da standardni kalkulatori kardiovaskularnog rizika (ASCVD, PREVENT) često podcjenjuju stvarni rizik: više od polovice osoba koje su doživjele prvi srčani udar prethodno je bilo svrstano u nisku ili graničnu kategoriju. Problem je što ti modeli procjenjuju statističku vjerojatnost, ali ne otkrivaju već postojeću, skrivenu aterosklerozu. Autori zato zagovaraju širu, ciljanu primjenu slikovne dijagnostike (npr. kalcijski skor, UZV karotida) kod osoba s rizičnim čimbenicima, kako bi se bolest otkrila prije nego što se manifestira infarktom. Igor Berecki za Bug

06.12. (12:00)

Jer ni vašim uspomenama ne da se raditi bez rasporeda

Molekularni tajmeri mijenjaju priču o pamćenju

Najnovija istraživanja pokazuju da memorija nije statična arhiva, već dinamičan proces koji prolazi kroz niz precizno tempiranih molekularnih faza. Sjećanja se najprije stvaraju u hipokampusu, zatim filtriraju u talamusu i konačno stabiliziraju u prednjem cingularnom korteksu, pri čemu ključnu ulogu imaju genski regulatori poput Camta1, Tcf4 i Ash1l. Emocije, ponavljanje i multisenzorni angažman određuju koja će uspomena postati trajna, dok je zaboravljanje aktivan, koristan proces. Otkrića mijenjaju klasične modele i otvaraju put novim terapijskim i pedagoškim pristupima. Igor Berecki za Bug

04.12. (15:00)

Žudnja na daljinskom: stiže era tihe neuro-popravke

Nevidljivi ultrazvuk koji podešava žudnju

Nova studija sveučilišta u Plymouthu pokazuje da transkranijalna ultrazvučna stimulacija (TUS) može neinvazivno modulirati nucleus accumbens – ključnu strukturu motivacije i nagrađivanja. Kratka, jednosatna stimulacija pojačala je učenje iz nagrade bez utjecaja na učenje iz kazne, što implicira iznimnu preciznost zahvata. Metoda nudi potencijalnu alternativu između lijekova i invazivnih elektroda, osobito za depresiju i ovisnosti, iako su učinci zasad kratkotrajni, uz potrebu za oprezom i daljnim istraživanjima. Igor Berecki za Bug.

02.12. (20:00)

Partnerstvo s kojim nema razlaza

Kako lijekovi reprogramiraju naš crijevni „firmware“

Estonska studija otkriva da crijevni mikrobiom funkcionira kao osjetljiv biokemijski sustav koji pamti sve lijekove koje uzmemo. Ne samo antibiotici, nego i PPI, antidepresivi, beta-blokatori, steroidi i drugi mogu trajno promijeniti sastav crijevne flore, što utječe na imunitet, metabolizam i učinkovitost terapija. Bakterije neke lijekove čak deaktiviraju prije nego djeluju. Budućnost ide prema personaliziranoj farmakologiji temeljenoj na analizi mikrobioma, dok se danas oporavak najviše može poduprijeti prehranom bogatom vlaknima i fermentiranim namirnicama. Igor Berecki za Bug

18.11. (23:00)

Mozak radi i noćnu smjenu

Neurokemija sna: kako mozak odmara, sanja i nas „budi“

Spavanje nije pasivno; mozak prolazi kroz NREM i REM faze uz složenu neurokemiju. Homeostatski pritisak (adenozin), cirkadijalni sat (SCN i melatonin) i sustav budnosti (acetilkolin, dopamin, oreksin) koordiniraju uspavljivanje i budnost. Flip-flop prekidač VLPO neurona naglo pokreće san, dok REM donosi snove. Glimfatički sustav čisti mozak, kofein i kasna izloženost svjetlu remete ritam, a poremećaji mogu uzrokovati nesanicu ili paralizu sna. Svi mehanizmi zajedno održavaju ravnotežu između sna i budnosti. Igor Berecki za Bug

17.11. (20:00)

U zdravom tijelu zdravi mirisi

Hrana koju jedemo utječe na naš tjelesni miris

Tjelesni miris nije samo stvar higijene nego i prehrane, koja mijenja sastav znoja, loja i kožnog mikrobioma. Češnjak paradoksalno poboljšava miris tijela (ali ne daha), dok crveno meso miris čini neugodnijim. Voće i povrće obogaćuju kožu karotenoidima, dajući joj zdraviju boju i privlačniji „sjaj“. Prehrana tako modulira naš „mirisni potpis“, dok genetika (MHC) određuje osnovu i podsvjesno usmjerava preferencije. Mirisi time postaju evolucijski signali zdravlja, homeostaze i kompatibilnosti, koje parfemi mogu prikriti, ali ne i potpuno nadjačati. Igor Berecki za Bug

03.11. (08:00)

Kad se muškost prodaje u tubi, a samopouzdanje mjeri u nanogramima

Testosteron – hormon, brend i mit o vječnoj mladosti

Testosteron je od biološkog simbola muškosti postao tržišni proizvod i metafora vitalnosti. Sve češće se koristi i među ženama, kao sredstvo za energiju, libido i „mentalnu bistrinu“. No, iza marketinških obećanja o obnovi mladosti krije se složen hormon čija neravnoteža može ozbiljno narušiti zdravlje. Od sportskih dopinga do wellness tretmana, testosteron simbolizira opsesiju modernog društva brzim rješenjima i farmakološkim prečacima do samopouzdanja – i vječnog mita da se životna snaga može vratiti u bočici, tableti ili gelu. Igor Berecki za Bug

29.10. (21:00)

Mumije nisu vanzemaljci, samo zaboravljeni rođaci iz boljih klimatskih dana

Nestala loza iz srca Sahare otkriva zaboravljeno poglavlje ljudske povijesti

U pećini Takarkori u južnoj Libiji otkrivene su dvije mumificirane žene stare oko 7.000 godina, iz razdoblja kada je Sahara bila zelena savana. Analiza njihova genoma, koju su proveli znanstvenici Instituta Max Planck, otkrila je nepoznatu lozu Homo sapiensa koja se ne uklapa u poznate afričke ni bliskoistočne genetske skupine. Ova linija, nekoć raširena u Sjevernoj Africi, s vremenom je nestala bez većeg utjecaja na moderne populacije – podsjetnik na to koliko su migracije i klima oblikovale ljudsku povijest. Igor Berecki za Bug

23.10. (01:00)

Kad kromosomi čekaju zeleno svjetlo

Znanstvenici s našeg Ruđera otkrili novu ulogu ključnog proteina u diobi stanice

Dva nova rada tima s Instituta Ruđer Bošković, objavljena u Nature Communications, otkrivaju da mitotički protein CENP-E nije samo „vučni motor“ koji dovodi kromosome na mjesto diobe, nego i regulator koji odlučuje kada dioba može sigurno započeti. Istraživanje Krune Vukušića i Ive M. Tolić pokazuje da CENP-E stabilizira veze između kromosoma i mikrotubula, čime sprječava pogreške koje mogu uzrokovati aneuploidiju i razvoj tumora. Otkriće otvara nova vrata razumijevanju kontrole stanične diobe i potencijalnih terapijskih ciljeva u onkologiji. Igor Berecki za Bug

19.10. (22:00)

Još da možemo dobiti toliko godišnjeg...

Ljudska hibernacija: San o zimskom snu


Jesen budi želju za povlačenjem, a znanost istražuje mogućnost ljudske hibernacije. Dok medvjedi i vjeverice hiberniraju smanjujući metabolizam, ljudi bi mogli koristiti terapijsku hipotermiju ili torpor za svemirske misije i medicinske svrhe. Istraživanja pokazuju da posjedujemo genetski „hardver“ za hibernaciju, ali nam nedostaje „softver“. NASA i ESA razvijaju tehnologije za kontrolirani torpor, koji bi astronautima omogućio „spavanje“ tijekom putovanja. Ipak, izazovi poput oštećenja mozga i etičkih pitanja ostaju. Možda jednog dana prespavamo zimu – ili čekamo transplantat! Igor Berecki za Bug