Pitanje stranih radnika odsad će se čvrsto vezati uz pitanje migracija. Čak i u Hrvatskoj, a uoči superizborne godine, tom će se problemu pristupati u rukavicama. Osim na granicama. Zakon o strancima priprema se i dalje. Propisi koje će Pakt uvesti pokrivat će sve faze azilantskog procesa: od provjere tražitelja azila nakon dolaska i prikupljanja biometrijskih podataka do pravila za određivanje koja je država članica odgovorna za rješavanje njihovih zahtjeva, no ima i nejasnoća koje otvaraju put uvođenju pritvaranja tražitelja azila, uključujući obitelji s djecom, u objekte slične zatvorima, što, kažu kritičari, može povećati nasilje graničnih vlasti i omogućiti deportaciju u nesigurne treće zemlje. Lider
Država je, nakon tri godine nereda na tržištu, odlučila pokušati uvesti reda u sustavu zapošljavanja radnika iz trećih zemalja te je u javno savjetovanje pušten Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o strancima. Među ostalim, predlaže se produžavanje važenja radne dozvole s jedne na tri godine, strani radnici će nakon isteka ugovora imati dopušteno vrijeme nezaposlenosti od 60 dana (ako nakon gubitka posla u roku od dva mjeseca ne nađe novi, gubi radnu dozvolu), u slučaju da smještaj radniku osigurava poslodavac on će morati dati dokaz o primjerenom smještaju stranih radnika. Prema MUP-ovim zadnjim podacima, u siječnju tekuće godine izdano je 14 219 dozvola za boravak i rad. Najveći broj dozvola izdan je radnicima iz Nepala, a potom Bosne i Hercegovine, Indije, Filipina i Srbije. Prošle godine sveukupno izdano je više od 170 tisuća dozvola. Faktograf
Osim za stanovništvo, krijumčari su postali mnogo veći problem od migranata i za policiju koja je, kako je za Index objasnio voditelj službe za granicu u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj Alenko Vrđuka, potpuno promijenila percepciju o problematici migracija kroz Hrvatsku. Migranti su jadni ljudi koji bježe od nekih problema, a krijumčari su dobro organizirane kriminalne skupne. S njima se uvijek treba nadigravati. Uvijek promatraju naša postupanja i reorganiziraju svoje rute, a mi ih moramo pratiti, analizirati njihovo ponašanje i prilagođavati im se na dnevnoj bazi. I tako u krug. Uglavnom se radi o stranim državljanima, redom Moldavcima, Bugarima, Rumunjima, Litvancima, Ukrajincima, Talijanima, a nešto manje je Hrvata i državljana Bosne i Hercegovine. Regrutiraju preko TikToka, na WhatsApp šalju upute. No, na nekim punktovima su zahvaljujući naprednoj tehnologiji ilegalne prelaske granice sveli na minimum, a uz granicu su sve češće specijalne jedinice policije.
Žrtve mikroagresija, poput podbadanja ili uvredljivih pogleda, suočavaju se s povećanim rizikom od psihičkih oboljenja, uključujući anksioznost, depresiju i posttraumatski sindrom. Strukturalni i institucionalni rasizam dodatno otežava situaciju, s diskriminacijom u traženju stana ili na radnom tržištu, a stres koji ljudi dožive uslijed rasističke diskriminacije može izazvati i probleme poput visokog krvnog tlaka i pretilosti, a mogu slijediti dijabetes i oboljenja srca i krvožilnog sustava. Istraživanja pokazuju povezanost rasizma s povećanom smrtnošću među pogođenim osobama. Svijest o različitim oblicima rasizma ključna je za promjenu društvenih normi i jezika te smanjenje negativnih utjecaja na zdravlje. (DW)
Krijumčarske rute sve više mijenjaju i zapravo veliki broj migranata ulazi u državu mimo službenih graničnih prijelaza. Krijumčara je sve više, a u pitanju su i ogromne količine novca te korupcija granične policije. Ovakve situacije mogu se suzbiti jačim kontrolama prometne policije te da postoje i tehnička rješenja umjetne inteligencije koja mogu detektirati koliko je osoba u automobilu, jesu li vezane, koristi li se mobitel i slično. Samo je 2022. godine uhićeno 1800 krijumčara. U samo pet dana ove godine uhićeno je njih 25. Rat u Ukrajini je preusmjerio policiju i humanitarne resurse, olakšavajući migrantima da lakše prijeđu granice. Ovdje moramo govoriti o fenomenu organiziranog kriminala. Index
Vodeći stručnjaci za migracije kažu da vlada nije donijela odgovarajuće programe i propise za integraciju ekonomskih migranata iako je jasno da gospodarstvo bez stranaca u nekoliko sektora, poput građevine, prijevoza i turizma, više ne može funkcionirati. Novi radnici sada dolaze preko specijaliziranih agencija, ali ne može se reći kako postoji neka osmišljena politika useljavanja. Do sada su se integracijske mjere i akcijski planovi donosili i bili namijenjeni azilantima, odnosno osobama pod međunarodnom zaštitom, pri čemu nije bilo i ciljanih mjera za kategoriju stranih radnika. To i nije čudno s obzirom da su inozemni radnici uglavnom bili ljudi iz regije koji su slične kulture i jezika. Točka prave integracije je svladavanje jezika, bez obzira gdje rade, što bi izbjeglo stvaranje paralelnih društava. Index
U pokušaju prelaska granica Europske unije, svakodnevnu ginu migranti. Njihovi grobovi često ostaju neobilježeni, a obitelji bez spoznaje o sudbini najbližih. Priču donosi Deutsche Welle. Na groblju u Sičama, selu na istoku Hrvatske, postoje tri groba o kojima nitko ne vodi računa. Za otprilike pet godina mogao bi im nestati svaki trag. Komunalna poduzeća su dužna ukopati neidentificirana tijela, ali ne i održavati grobove osim ako grob nije od osobe od „posebnog povijesnog i društvenog značaja“. Nema jedinstvene europske baze podataka o broju migranata koji su pokopani u Europi. Zasad je potvrđen najmanje 1931 takav grob u Grčkoj, Italiji, Španjolskoj, Hrvatskoj, Malti, Poljskoj i Francuskoj u zadnjem desetljeću, dakle od 2014. do 2023. Od toga je 1015 NN grobova. Index
Europski parlament i Vijeće postigli su politički dogovor o migraciji i azilu, objavila je povjerenica EU za unutarnje poslove. Preliminarni sporazum trebaju ratificirati oba tijela. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je da će Pakt o migraciji i azilu osigurati učinkovit europski odgovor i zaštitu onih kojima je potrebna pomoć. S druge strane, skupina ljevice u Europskom parlamentu rekla je: “Mračan dan za EU. Upravo dogovoreni Pakt o migraciji i azilu označava smrt individualnog prava na azil u Europi. Ovo je najznačajniji napad na prava azila i migracija od osnutka EU.” Očekuje se daljnja rasprava i ratifikacija. (Index)
Porastom vidljivosti migrantskih radnika i radnica raste i potreba za tematiziranjem uvjeta njihovog rada, politika integracije, kao i širih strukturnih uzroka migracija. Kao društvo u toj novoj situaciji nismo se snašli. Jedan od najvećih problema koji se ističe je jezična barijera. Strani radnici uglavnom ne govore hrvatski jezik, što im onemogućava razumijevanje ugovora o radu i drugih pravnih dokumenata – koji se ne prevode pa radnici zapravo ne znaju iz prve ruke što potpisuju – što i otežava komunikaciju s poslodavcima i nadležnim institucijama. Iako je država najavila program financiranja tečajeva hrvatskog jezika za strane radnike putem vaučera, on se još uvijek ne provodi. Kulturpunkt
Savezna Vlada u Berlinu već je donijela paket mjera, ističući kao cilj smanjivanje broja došljaka u Njemačku. Produljene su granične kontrole, otežano doseljavanje obitelji, smanjena su socijalne povlastice za tražitelje azila. Kancelar Olaf Scholz kaže da je vrijeme da se „konačno u velikom stilu deportiraju oni koji nemaju pravo na ostanak u Njemačkoj“. Osam godina nakon što je kancelarka Angela Merkel rekla čuveno „Uspjet ćemo!”, primajući migrante koji su stizali Balkanskom rutom – ton u Njemačkoj potpuno se promijenio. Načelnica okruga Bad Kreuznach primjećuje da je i građanima dosta. Sve je to povezano: što više došljaka, to je sve lošije raspoloženje prema izbjegličkoj politici. U Njemačkoj je ove godine do listopada podneseno 286.000 zahtjeva za azil – najviše od 2016. godine koja je sa 745.000 zahtjeva bila rekordna. Međutim, od početka rata u Ukrajini u veljači prošle godine u Njemačku je stiglo i preko milijun ukrajinskih državljana. Oni se ne broje u tražitelje azila jer, odlukom Europske unije, odmah stječu privremenu zaštitu. DW