Smije li se sve što je uglazbljeno smatrati umjetničkim djelom?

Tko pjeva zlo ne misli

Smije li se sve što je uglazbljeno smatrati umjetničkim djelom?

Ono što je od albuma Tram 11 mnogo važnije jest pitanje: kakvo mi društvo želimo biti? Ako ćemo svemu što je uglazbljeno davati mogućnost da se izrazi, jer, eto, umjetnost ne smije biti cenzurirana, bojim se da daleko nećemo stići. Ne znači da je spas u cenzuri, ali ako imamo situaciju da je „Ubij Srbina“ ili „Nož, žica, Srebrenica“ (opravdano) zabranjeno izvikivati na stadionima, ne bi li bilo korisno da se neke, isto takve poruke odstrane iz javnog umjetničkog prostora? Je li lupetanje „Ubij Srbina“ uz ritmičku podlogu umjetničko djelo, a ne kilavo zamaskirani govor mržnje i zašto si mažemo oči da, dozvoljavanjem objavljivanja uglazbljenih gadarija, omogućavamo slobodu umjetničkog izražavanja? Ravno do dna

govor mržnje Tram 11

Prije nego što počnete mrziti, razmislite

Ugledni lingvist otprije 20 godina: Govor mržnje je u interesu onih koji imaju moć, vlast ili barem pretendiraju na to da je posjeduju

Kao što se kontekst mijenja, mijenjaju se i modaliteti govora mržnje. On je sada, za razliku od ranih 1990-tih godina, manje direktan, manje očit, pa samim tim i djelotvorniji i možda opasniji. Moja je teza da govor mržnje uopće nije opasan kada je iskaz iskrene mržnje, jer je to normalni osjećaj koji čovjek u određenim situacijama mora iskazivati želi li biti u potpunosti čovjek. Do opasnosti dolazi kada primarna grupa inicira govor mržnje bez ikakvih emocija, i sekundarne govornike (dakle one kojima se obraća) usmjerava prema tome da nekoga mrze. Ti sekundarni govornici zatim osjećaju induciranu mržnju, govore riječima drugih i na taj način mržnju reproduciraju. Postoji čitav niz strateških postupaka kojima se to čini, od definiranja drugih kao izvora zla i neprijatelja, do njihova potpunog isključivanja, i ti su načini u literaturi prilično dobro obrađeni… H-alter donosi intervju lingvista Dubravka Škiljana otprije više od 20 godina, za tadašnji ZaMirZine.

Dubravko Škiljan govor mržnje lingvistika Zamirzine

U Ustavu sve piše, treba ga i znati čitati

Ustav, simboli i granice slobode govora: zašto NOB nije isto što i ZDS

Docent na Katedri za ustavno pravo Matija Miloš za Faktograf analizira recentne slučajeve ograničavanja izražavanja, uključujući prosvjede protiv fašizma gdje je policija podnijela prijavu zbog isticanja zastave NOB-a. Ističe da sloboda govora štiti i provokativan govor, osim govora mržnje, te da se simboli ne mogu izjednačavati po subjektivnom ‘uznemiravanju’. „Za dom spremni“ je po Ustavu zabranjen jer je inherentno vezan za genocidne režime, dok petokraka i simboli NOB-a nisu po definiciji govor mržnje i mogu imati legitimna, nenasilna značenja. Ograničavanje govora mora biti nužno i pravno opravdano, ne temeljeno na političkoj uvredi.

govor mržnje Marš 'Ujedinjeni protiv fašizma' NOB Ustav Za dom spremni ZDS

S fantomkama u javnosti, pod pseudonimom na Internetu

Stručnjaci upozoravaju: rastu radikalizacija i govor mržnje u Hrvatskoj

Profesor Zdravko Kedžo i Mario Aunedi Medek u emisiji Studio 4 upozorili su na porast ekstremizma i govora mržnje nakon napada na događaje srpske kulture u Splitu i Zagrebu. Kedžo ističe da je uzrok u dugogodišnjem nesuočavanju s prošlošću i neodgovornom javnom diskursu, dok Aunedi Medek naglašava utjecaj radikaliziranog govora na mlade. Sloboda govora jest demokratski benefit, ali nije beskonačna, ni bezgranična, ni apsolutna. Moja sloboda završava onog trenutka kad počne ugrožavati vašu… Obojica pozivaju na veću odgovornost medija, političara i javnih osoba te na dijalog i promjenu društvenih vrijednosti. HRT

govor mržnje Mario Aunedi Medek radikalizacija Zdravko Kedžo

Digitalna pljeskavica mržnje na svakom ćošku

Balkan i dalje živi od uvreda, mitova i politike žrtve

U Bitoli je napadnut švedski turist s albanskim simbolom, a anti-albanske parole čule su se i na utakmici u Kumanovu. Stručnjaci upozoravaju da govor mržnje na Balkanu nije nov, ali društvene mreže šire etničke uvrede brže nego ikad. Političke elite potiču polarizaciju kako bi skrenule pažnju s korupcije i stagnacije, dok povijesni mitovi hrane osjećaj vječne žrtve. Rezultat je rastuća normalizacija mržnje i tenzija trideset godina nakon ratova. Povjesničari i analitičari ističu da je izlaz u kritičkom odnosu prema nacionalističkom narativu. DW

Balkan balkanci govor mržnje

Vjerujem, cijenjena glavo, da si i učio pravo

Jergović: Zašto se Pravni fakultet u Zagrebu ne oglašava o tome što Ivan Turudić ne zna što je govor mržnje?

Nije lako povjerovati da je netko stvarno završio pravni fakultet, a da ne zna što je “govor mržnje”, ili da nema takvih kognitivnih sposobnosti da iz onoga što piše u Kaznenom zakonu zaključi da nije žrtva govora mržnje ako mu se kaže da sudjeluje u predizbornoj kampanji HDZ-a, da zloupotrebljava instituciju glavnoga državnog odvjetnika, ili da je, primjerice, neobrazovan, glup, neotesan itd. Ono što je izgovorio Turudić pripada govoru neukih desnih ekstremista, kada reagiraju na pokušaje javnosti da im ospori pravo na rasizam i diskriminaciju drugih i drukčijih. On, kao ni oni, niti zna što pojam “govor mržnje” znači, niti ga to zanima, a općenito ih, njih i njega, ne zanima što znače pojedine riječi hrvatskoga jezika, budući da se služe uglavnom samo prijetnjama, psovkama, uvredama i zastrašivanjima. Ali nije Ivan Turudić u ovom slučaju problem. Problem su, čini mi se, profesori iz one lijepo renovirane zgrade kod Hrvatskog narodnog kazališta, kod kojih je Turudić, navodno, studirao. S izuzetkom profesorice kaznenog prava Maje Munivrane, oni šute kao da im je netko i uši i usta olovom zalio. Miljenko Jergović za svoj blog.

glavni državni odvjetnik govor mržnje Ivan Turudić kolumne Miljenko Jergović Pravni fakultet

Klik za mržnju, scroll za depresiju

Govor mržnje offline i online: stvarne posljedice virtualne mržnje

Centar za građanske inicijative Poreč predstavit će pravnu analizu i istraživanje o govoru mržnje portala Narod.hr na okruglom stolu povodom Međunarodnog dana vidljivosti trans osoba. Više od 90 % LGBTIQ+ ispitanika smatra da izvještavanje portala potiče diskriminaciju, a četvrtina je doživjela izravnu homofobiju ili transfobiju. Rasprava će uključiti i provedbu EU Akta o digitalnim uslugama, ulogu regulatora poput VEM-a te izazove u zaštiti ljudskih prava u digitalnom prostoru. Sudjelovat će predstavnici institucija, sabora i civilnog društva. Lupiga

govor mržnje netolerancija

Pretvorba Twittera u X dodatno raspirila govor mržnje

govor mržnje Twiter X

Mi jesmo za patriotizam, ali u zdravim dozama

Ljudska prava pod bor: Božićne poruke mira

Na kartonskim kuglicama JIHR-a bile su želje koje se tiču ljudskih prava, pomirbe i osude zločina iz 1990-ih. Desnica je reagirala burno, gradonačelnik Tomašević neočekivano, a sugovornici za Novosti ocjenjuju da se kao društvo i kao politička zajednica i dalje odbijamo suočiti s prošlošću – Da, mi jesmo protiv njihove vizije Hrvatske koja degradira domoljublje na podobnost, Hrvatske okovane šovinizmom i nesnošljivošću, socijalnom neosjetljivošću, korupcijom i klerikalizmom. Zalaganje za drugačiju Hrvatsku, gdje je patriotizam nenametljiva ljubav prema vlastitom kraju i vjernost skupu općeljudskih vrijednosti, vizija Hrvatske suprotna od one koju radikalna desnica nameće, kriterij je moralnosti u politici – kazuje Zoran Pusić.

bor govor mržnje Zagreb Zoran Pusić

I božićne poruke mogu biti uvredljive

Govor mržnje mora sadržavati diskriminatorni govor usmjeren protiv pripadnika ranjive društvene skupine, zbog njihovih osobina. Kuglice to nisu bile

Prvo ih je profil “Utikejt” objavio na X-u, uz komentar “Advent u Zagrebu. Pogledajte kakvim je ukrasima okićen bor na Trgu bana Josipa Jelačića”. Kuglica su se potom uhvatili i mediji. Dnevnik.hr u naslov je stavio: “Netko je na jelku na glavnom zagrebačkom trgu objesio kuglice s političkim porukama: ‘To je govor mržnje’”. Drugi su ove poruke direktnije okarakterizirali kao govorom mržnje. “Odgovornost” za akciju postavljanja kuglica kojih više nije ni bilo na zagrebačkoj jelci uskoro je “preuzela” Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska (YIHR). U objavi na Facebooku objasnili su da se radi o aktivističkoj akciji za koju su iskoristili vrijeme adventa kako bi potaknuli promjene koje žele vidjeti. Profesorica s Pravnog fakulteta za Faktograf pojašnjava kako poruke na jelci možda jesu za nekoga provokativne, ali nisu govor mržnje. Spornije su bile poruke koje su kao odgovor poslali iz tabora stranke DOMiNO, konkretnije Davora Dretara, koji spominje dlakave muškarce u halterima. Iz Možema su naknadno kazali kako su sporne kuglice s bora uklonili, ali zbog poruka političkog karaktera, kojima i inače nije mjesto na boru.

govor mržnje

Dok je nekima mrak u srcu, drugima pada mrak na oči

TikTok i bivši Twitter sadržavaju najviše govora mržnje koji se nedosljedno uklanja

Unatoč opetovanim obećanjima vodstva ByteDancea da će napraviti sve kako bi suzbili govor mržnje na TikToku, ta je društvena mreža uz bivši Twitter postala jedna od popularnijih platformi za promicanje rasizma, neonacizma, mizoginije, antisemitizma i islamofobije. Pokazalo je to istraživanje londonskog Instituta za strateški dijalog. Od 1030 video-zapisa koje su istraživači analizirali, njih 312 – gotovo trećina – sadržavalo je promociju bijelog supremacizma, a 246 podrazumijevalo iskazivanje podrške ekstremističkim i terorističkim organizacijama, uključujući veličanje Adolfa Hitlera i ISIL-a. Najgledaniji video, s preko dva milijuna pregleda, promovirao je mržnju prema Azijatima u kontekstu izbijanja Covida-19, a u top deset najgledanijih su i sadržaji kojima se ismijava žrtve i/ili negira holokaust i genocid počinjen u Srebrenici. Istraživači Instituta došli su do zaključka da TikTok uklanja dio prijavljenih mrzilačkih sadržaja, ali nedosljedno i nedovoljno. Deaktiviran je 191 klip i komentar, odnosno 18,5 posto od ukupno prijavljenih. Novosti

govor mržnje TikTok

P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31

Tko pjeva zlo ne misli