Snimke oceanskog dna potvrđuju da je najopasniji glečer na svijetu na rubu odvajanja - Monitor.hr
09.09. (10:00)

Imat ćemo manje kopna

Snimke oceanskog dna potvrđuju da je najopasniji glečer na svijetu na rubu odvajanja

“Ledenjak sudnjeg dana”, odnosno glečer Thwaites na zapadnom dijelu Antarktike, već sada je zaslužan za oko 4% cjelokupnog svjetskog godišnjeg podizanja razine mora, jer s njega svake godine u ocean padne oko 50 milijardi tona leda. No, sam ledenjak daleko je veći, pa bi njegovo odvajanje od Antarktike i otapanje leda moglo podići razinu svjetskih mora za katastrofalnih 65 centimetara. Znanstvenici procjenjuju kako će se to dogoditi u narednih stoljeće ili dva, ovisno o situaciji s globalnim zatopljenjem, pa od ranije ističu posebnu zabrinutost. Nabori na dnu, na dubini od oko 700 metara, otkrili su da se ovaj ledenjak u prošlosti kretao značajno brže. Zbog takve nestabilnosti nisu sigurne ni procjene koliko će stvarno razine mora narasti. Bug


Slične vijesti

Četvrtak (08:00)

Ledena rijeka

Na Antarktici otkrivena čak 460 km duga rijeka

Proučavajući topljenje ledenjaka, istraživači su pronašli rijeku koja se nalazi ispod ledenjačkih ploča Antartika. Duža je čak i od rijeke Temze. Otkriće objavljeno je u znanstvenom časopisu Nature Geoscience, a stručnjaci kažu da novootkriveni vodeni put i njegovi ogranci imaju potencijal značajno utjecati na način na koji led otapa. Istraživači koji stoje iza otkrića koristili su kombinaciju radarskih istraživanja iz zraka koja mogu proviriti kroz led, plus modeliranje protoka vode. Veliko područje koje se ispituje uključuje led s istočnih i zapadnih ledenih ploča na Antarktiku, s vodom koja otječe u Weddellovo more. Green

26.05. (21:00)

Samo da ih ne oslobode otapanjem ledenjaka

Bakterije na Antarktici imaju ‘supermoć’ – otporne su na antibiotike i mogu se širiti

Na Antarktici su otkrivene bakterije s genom za prirodnu otpornost na antibiotike i antimikrobne tvari te imaju potencijal proširiti se iz polarnih područja, upozoravaju znanstvenici iz Čilea. Andres Marcoleta, znanstvenik sa Sveučilišta u Čileu koji je predvodio studiju objavljenu u časopisu Science of the Total Environment u ožujku, rekao je da su te “supermoći”, koje su evoluirale kako bi se oduprle ekstremnim uvjetima, sadržane u pokretnim fragmentima DNK koji se lako mogu prenijeti na druge bakterije. Otkrili su i da bakterije Pseudomonas, prevladavajuća skupina bakterija na Antarktičkom poluotoku, nisu patogene, ali mogu biti izvor “gena otpornosti”, koje ne zaustavljaju uobičajeni dezinficijensi kao što su bakar, klor ili kvaternarni amonij. Tportal

23.05.2021. (01:30)

Greta Thunberg, možeš odahnuti

Gigantska ledena ploča odvojila se od Antarktike i skliznula u Weddelovo more

Velika novoformirana santa leda, koju su označili kao A-76, uočena je na satelitskim snimkama misije Copernicus Sentinel-1, objavila je ESA na svojim stranicama (HRT). Ledena santa duga je 175 kilometara, široka je 25 kilometara i zauzima površinu od 4320 četvornih kilometara. Za usporedbu, španjolski otok Mallorca ima površinu od 3540 četvornih kilometara. Trenutno najveća santa leda na svijetu nastala je odvajanjem od Antarktike, što je dio prirodnog procesa, što znači da nije povezano s klimatskim promjenama, pojasnio je glaciolog sa Sveučilišta Colorado iz Bouldera.

08.02.2020. (09:30)

Pingvini će postati nojevi

Na Antarktici izmjerena najviša temperatura u povijesti – 18,3 stupnja

Argentinska baza Esperanza na sjeverozapadnom dijelu Antarktike izmjerila je u četvrtak 18,3 stupnja, najvišu temperaturu u povijesti izmjerenu na ovom kontinentu. Prethodni rekord postavljen je 2015. kad je izmjereno 17,5 stupnjeva. Količina leda koja se godišnje gubi iz antarktičke ledene ploče povećala se šest puta od 1979. do 2017., a Antarktika je općenito jedan od dijelova planeta koji se najbrže zagrijava pa je golema ledena ploča na Zemljinom jugu na putu da se raspadne. Kad bi se to dogodilo more bi poraslo za tri metra.

01.02.2020. (10:00)

Kampiranje na Antarktici

23.12.2017. (12:20)

Brrrr

Davor Rostuhar s Antarktike: Ljeto je i -14 stupnjeva

“Dan je dvadeseti. Prvi je dan ljeta na Antarktici i toliko je toplo da sam prvi put skijao bez maske za lice, jakne i samo u tankim rukavicama. I dalje je dobar minus, ali nije bilo ni daška vjetra. Prva stvar koja mi je prošla kroz glavu kad sam skidao jaknu bila je da ne bih smio to raditi jer ću se prehladiti ili dobiti upalu pluća, kao što nas straše bake i mame. Tim više me iznenadila južnoafrička doktorica Gaynor u bazi Union Glacier, kad mi je objasnila da čim krenem na ekspediciju, ne mogu dobiti virusne bolesti jer u unutrašnjosti kontinenta nema nijednog živog bića tko bi mi to mogao prenijeti. Mogu od pothlađivanja dobiti čitav niz problema, ali to je sasvim neka druga priča”, piše Davor Rostuhar. Jutarnji

21.12.2017. (11:20)

Može se

Na Antarktici pronađeni mikrobi koji se hrane samo – zrakom

Istraživači su u uzorku tla iz istočne Antarktike pronašli čak 23 vrste zanimljivih mikroba koji preživljavaju na za život vrlo nepogodnom terenu. No onio su preživjeli od zraka, hrane se molekulama vodika i ugljičnog monoksida. Belinda Ferrari, jedna od koautorica studije, smatra kako ovo otkriće otvara mogućnost jednostavnom, ali dalekosežnom zaključku – da se i na drugim planetima možda razvio život koji opstaje zahvaljujući isključivo plinovima iz atmosfere. Novi list, Atlas Obscura

26.10.2017. (21:51)

Crni u licu

Moramo ugasiti elektrane na ugljen – inače će more porasti za 1 metar

Ako do 2050. ne ugasimo termoelektrane na ugljen razina mora će porasti za 1,3 metra, što će naravno biti pogubno za mnoge obalne gradove svijeta, stoji u novom istraživanju sveučilišta u Melbourneu koje je proučavalo utjecaj otapanja na Antarktici na razinu mora te posljednje projekcije o ispuštanju plinova. Ono što je sigurno je da je značajno dizanje razine mora neizbježno i zahtijeva ubrzanu prilagodbu, a to znači da možemo izbjeći nevolje tako što ćemo zadržati globalni porast temperature dobrano ispod 2 stupnja Celzija u usporedbi s predindustrijskim dobom, što i piše u Pariškom sporazumu. Sidney Morning Herald

16.10.2017. (10:46)

Tisuće mladunaca pingvina uginulo je od gladi na Antarktici zbog neuobičajeno debele ledene kore koja je prisilila njihove roditelje da hranu traže na većim udaljenostima