Kad uskoro neće više imati što izgorjeti
Unatoč klimatskim promjenama i češćim požarima, broj opožarenih područja se smanjuje
. Godišnje štete od šumskih požara u svijetu procjenjuju se na više od 50 milijardi eura, a u Hrvatskoj na oko 30 milijuna eura. To uključuje direktne troškove gašenja, štete na infrastrukturi i ekosustavima, kao i indirektne gubitke povezane s utjecajem na turizam i zdravlje. Projekcije pokazuju da će u ljetnim mjesecima u Hrvatskoj biti sve više suša i vjetrova, a sve manje oborina, osobito u priobalju. U DHMZ-u upozoravaju da brojne studije i projekcije predviđaju da će se trend rizika od nastajanja požara u nadolazećim desetljećima povećavati. No, iako je broj požara veći, manje je opožarenog područja. Stranica Our World in Data ističe da je za razumijevanje ovog naizgled paradoksa važno vidjeti kako su se spaljena područja promijenila u različitim krajolicima. Naime, većina pada u opožarenim površinama dolazi od grmlja, travnjaka i oranica (s malim padom u savanama), dok su šumski požari prilično stabilni. U radu objavljenom u časopisu Science znanstvenici primjećuju isti trend: “Neočekivano, globalno opožareno područje smanjilo se za oko 25% tijekom proteklih 18 godina, unatoč utjecaju klime.” Index