Varoufakis: Zašto osuđujem protuzakoniti rat protiv režima kojem se također protivim - Monitor.hr
Prekjučer (10:00)

Naš klijent, naš porez, naš grijeh

Varoufakis: Zašto osuđujem protuzakoniti rat protiv režima kojem se također protivim

Kada glavna ulična banda iz našeg kraja započne ničim izazvan rat s bandom na suprotnom kraju grada, koju također ni najmanje ne podržavamo, rat u kom ginu nevini slučajni prolaznici, odbijamo da ostanemo neutralni ili da biramo stranu. Na odgovornost pozivamo i jedne i druge, ali svjesni smo posebne, nadređene dužnosti da zaustavimo našu bandu: zato što se našim porezima financira njeno naoružavanje, zato što se naša šutnja tumači kao suglasnost, zato što su naše vlade one koje ubijaju, i čine to u naše ime.

Pogledajmo pažljivije tu našu bandu. Tvrdnje zapada da se Sjedinjene Države i Europa bore za demokraciju, stabilnost i normalnost u Iranu obična su izmišljotina. U slučaju Izraela i manje od toga. Korijeni iranske poslijeratne tragedije sežu do anglo-američkog puča 1953. godine kojim je svrgnuta demokratski izabrana vlada Mohammada Mosaddegha, zato što se usudio zahtijevati da iranska nafta pripadne iranskom narodu. Sjedinjene Države i Velika Britanija izgubile su moralno pravo da govore o podršci iranskoj demokraciji kada su apsolutnu vlast predale šahu – potkupljivom autokratskom monarhu koji je od Irana napravio feudalni posed zapadnih korporacija. Da bi ga zadržali na tronu, CIA je pomogla osnovati i obučiti Savak, tajnu policiju toliko brutalnu da je postala sinonim za torturu. Narednih 26 godina, vlade Sjedinjenih Država i Velike Britanije činile su sve što je u njihovoj moći da Irancima uskrate čak i privid demokracije. Duga povijest autoritarizma donijela je revoluciju koja je 1979. godine srušila šaha… Yanis Varoufakis za Peščanik.


Slične vijesti

05.03. (16:00)

Jedna strana, druga strana, jedan sustav - dva Irana

Podijeljeni Iranci: između teokracije i demokratskih težnji

Nakon američko-izraelskih udara, u Iranu su zabilježeni istovremeni prizori žalovanja i slavlja. Dok režimski pristaše brane teokratski poredak, mnogi mlađi i dijaspora vide priliku za promjene. Online ankete pokazuju da većina podržava demokraciju, no represivni sustav ograničava slobodno izražavanje. Prosvjedi posljednjih godina, uključujući valove 2009., 2019. i 2022., odražavaju duboko društveno nezadovoljstvo, ali sustav ostaje stabilan zahvaljujući mreži institucija i Revolucionarnoj gardi. Vanjska intervencija može kratkoročno homogenizirati podršku režimu. Index

03.03. (08:00)

Kad geopolitička partija šaha zagrije ploču, prvo se zapali - cijena goriva

Američki vojni obruč oko Irana i rizik za svjetsku ekonomiju kroz Hormuški tjesnac

Regija Bliskog istoka suočena je s rastućim napetostima dok SAD održava snažnu vojnu prisutnost oko Irana, uključujući baze u Iraku, Jordanu, Kuvajtu, Kataru, Bahreinu i UAE-u te nosače aviona poput USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford. Izrael se oslanja na tehnološku nadmoć, dok Iran prijeti projektilima i proxy snagama. Svaka eskalacija mogla bi destabilizirati regiju i ugroziti Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko 20% svjetske nafte, što bi izazvalo rast cijena goriva i inflaciju globalno. N1

  • Anketa: Tek svaki četvrti Amerikanac odobrava napade na Iran (Index)
  • Domet iranskih projektila iznosi oko 2000 kilometara (tportal)
  • Voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije Anđelko Milardović: Hrvati i Europljani se ne trebaju bojati oružanog sukoba, no svakako bi nam trebala nova društvena paradigma glede energetike, prehrambene industrije i tehnologije (Nacional)
  • Satelitske snimke pokazuju razmjere iranskih napada na Dubai (tportal)
01.03. (21:30)

Pragmatičar s tvrdim rukavicama

Ali Larijani preuzima privremeno vodstvo Irana i prijeti SAD-u i Izraelu

Veteran iranske politike Ali Larijani najavio je uspostavu privremenog vodstva nakon ubojstva vrhovnog vođe Ali Hamenei. Kao tajnik Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost i bivši predsjednik parlamenta, Larijani je imao ključnu ulogu u nuklearnim pregovorima sa SAD-om te u sigurnosnim pitanjima. Washington ga je sankcionirao zbog navodne uloge u gušenju prosvjeda. Iako nuklearno pitanje smatra rješivim dijalogom, upozorava da Iran neće odustati od svog programa te prijeti oštrim odgovorom SAD-u i Izraelu. HRT

01.03. (14:00)

Odlazak nasljednika Homeinija i čeličnog arhitekta teokratskog Irana, odabran privremeni ajatolah

Ajatolah Ali Khamenei, vrhovni vođa Irana od 1989. godine, preminuo je u 86. godini, ostavljajući iza sebe nasljeđe brutalne represije i duboke izolacije. Iako je na vlast došao kao neočekivan i teološki “slab” kandidat, moć je zacementirao izgradnjom moćnog sigurnosnog aparata i paradržavnog financijskog carstva. Njegovu vladavinu obilježili su bespoštedni obračuni s prosvjednicima, nuklearne tenzije sa Zapadom i širenje regionalnog utjecaja. Iako vrlo proračunat u korištenju samoproglašenog koncepta „herojske fleksibilnosti“ za očuvanje režima, kobnim su se pokazali zračni udari i njegovo kategoričko odbijanje kompromisa oko balističkog programa. Večernji… privremeni vrhovni vođa je Alireza Arafi, objavio je Times of India

01.03. (08:00)

Ajatolah je mrtav, eksplozije u Dubaiju, Dohi, Manami… “Kreće povijesna odmazda”

Iran je potvrdio smrt vrhovnog vođe Alija Hameneija nakon izraelskog napada na kompleks u Teheranu. Na njegovom X profilu objavljena je poruka s vjerskim referencama. Donald Trump izjavio je da SAD vjeruju kako su izvješća točna. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu navodno je dobio dokumentaciju o tijelu. Satelitske snimke pokazuju da je rezidencija uništena, dok su ranija izvješća tvrdila da je ajatolah bio premješten na sigurnu lokaciju. Index

  • Rat s Iranom je teže završiti nego započeti… u kontekstu mogućeg pada režima i intervencije koju zagovaraju Trump i Netanyahu, naglašava se etnička i politička složenost zemlje te rizik dugotrajnog sukoba čije bi posljedice ponajviše snosio iranski narod (Index)
  • Trumpova odluka da napadne i pokuša srušiti iranski režim uz potporu Izraela gura Bliski istok u veliki rat koji bi mogao trajati tjednima, piše Sky. (N1)
  • Kompleks u kojem je ubijen vrhovni vođa nalazi se u centru Teherana, u blizini sveučilišta. Riječ je o centru za donošenje odluka i ključnom sjedištu teokratskog vodstva Islamske Republike. Voditelj na državnoj televiziji koji je narodu priopćio vijest, zaplakao je tijekom čitanja službene objave (Index)
  • Hoće li biti nafte? Iran je, prema navodima, napao američke baze u Kataru, Kuvajtu, UAE-u i Bahreinu te ispalio rakete prema Izraelu, što je izazvalo strah od eskalacije i poremećaja opskrbe kroz Hormuški tjesnac, ključnu rutu za oko 20% svjetske nafte. Nafte će vjerojatno biti, ali uz moguće poremećaje i rast cijena, jer bi zemlje poput Saudijske Arabije i UAE-a mogle povećati proizvodnju, dok bi dugotrajniji sukob i blokada tjesnaca izazvali ozbiljnije nestašice i novu energetsku krizu (DW)
28.02. (11:30)

Prognoza: Kišovito s mogućnosti projektila

Operacija “Lavlja rika”: Američko-izraelski udari na ključne točke Irana, Iran lansira balističke rakete u odmazdi

  • Američke i izraelske snage pokrenule su koordinirane napade na vojne ciljeve u Iranu, reagirajući na nastavak nuklearnog i balističkog programa Teherana. Sukob prijeti blokadom Hormuškog tjesnaca, ključne točke za svjetski promet energenata, što Iran koristi kao glavni adut ekonomske odmazde. Dok Washington nastoji uništiti iranske lansirne sustave, Teheran se oslanja na potporu Kine u naoružanju i oslabljene, ali vjerne militantne skupine. Iako blokada tjesnaca šteti i samom iranskom režimu, prisutnost američkih nosača zrakoplova signalizira pripremu za dugotrajniji vojni sukob s nesagledivim posljedicama za globalno tržište nafte. Jutarnji
  • Napadi se izvode koordinirano iz zraka i s mora, koristeći projektile Tomahawk i borbene zrakoplove, s fokusom na vojna postrojenja i zgrade ministarstava. Dok iranski izvori potvrđuju eksplozije u blizini predsjedničke palače, izraelski premijer Netanyahu pozvao je iranski narod na rušenje režima i promjenu vlasti. Očekuje se da će sukob, usmjeren na neutralizaciju iranskog nuklearnog i raketnog programa, potrajati nekoliko dana uz visoke tenzije u regiji. Jutarnji
  • Iran je pokrenuo raketni napad na Izrael, što je aktiviralo sve obrambene sustave i sirene diljem zemlje. Izraelska vojska potvrdila je detekciju projektila, dok je stanovništvo putem mobilnih obavijesti upućeno u skloništa. Uvedene su rigorozne mjere sigurnosti: zatvoren je zračni prostor, obustavljen rad obrazovnog sustava te zabranjena javna okupljanja i odlazak na posao, osim za ključne službe. Regija je ušla u fazu izravnog vojnog obračuna s neizvjesnim ishodom, dok svijet s napetošću prati učinkovitost izraelske protuzračne obrane. HRT
  • Eskalaciju sukoba komentiraju na Forumu
09.02. (09:00)

Slika je jasna. Okvir baš i ne

Iran između prosvjeda i propagande: što nam zapadni mediji ne govore

Gordan Duhaček za Kulturpunkt polazi od Panahijeva filma Bila je to samo nesreća kao ključa za razumijevanje današnjeg Irana i kritiku zapadnog izvještavanja o tamošnjim prosvjedima. Autor uspoređuje filmsku sliku represije i traume s medijskim narativima koji pojednostavljuju stvarnost, prešućuju ulogu sankcija, stranih službi i povijesni kontekst, te služe pripremi javnosti za moguću vojnu intervenciju. Kroz primjere zapadnih i hrvatskih medija pokazuje kako propaganda funkcionira, suprotstavljajući joj Panahijevu poruku da promjena u Iranu može doći samo iznutra, voljom samih ljudi.

12.01. (20:00)

Stara sila, prazna blagajna

Iran na rubu: režim bez novca, legitimiteta i kontrole

Iranski režim, koji je desetljećima preživljavao pobune brutalnom represijom, danas se suočava s najdubljom krizom dosad. Nakon izraelskih napada 2025., obnove UN-ovih sankcija i američkog udara na krijumčarenje nafte, Islamska Republika ostala je bez novca i sposobnosti upravljanja. Istodobno se urušila regionalna mreža saveznika i autoritet vrha vlasti. Prosvjedi više ne traže reforme, nego otvoreno rušenje režima, koji se sve više ponaša kao propala država. tportal

09.01. (21:00)

Sin se javlja iz Amerike

Iranci pozivaju na “povratak šaha”. Tko je on? Sin svrgnutog Mohammada Reze Pahlavog

Mnogi prosvjednici u Iranu uzvikuju ime Reze Pahlavija, prognanog sina posljednjeg iranskog šaha, pozivajući na njegov povratak. Istovremeno, i sam Pahlavi poziva narod da izađe na ulice, stavljajući se ponovno u središte zbivanja. U trenutku kada je Islamska revolucija 1979. godine svrgnula monarhiju njegova oca, on se nalazio u Sjedinjenim Državama na obuci za borbenog pilota.

Iz daljine je promatrao kako se njegov otac, Mohammad Reza Pahlavi, nekoć moćni saveznik Zapada, bori pronaći utočište i na kraju umire od raka u Egiptu, piše BBC. Danas, u 65. godini, Reza Pahlavi ponovno traži ulogu u oblikovanju budućnosti svoje domovine. Iz svog doma u mirnom predgrađu Washingtona, pristaše ga opisuju kao skromnog i pristupačnog čovjeka kojeg se često može vidjeti u lokalnim kafićima, obično u pratnji supruge Yasmine i bez vidljivog osiguranja.

U egzilu je Pahlavi ostao snažan simbol za monarhiste. Mnogi se sjećaju vladavine njegove obitelji kao razdoblja brze modernizacije i bliskih veza sa Zapadom. Međutim, drugi to vrijeme pamte po cenzuri i zloglasnoj tajnoj policiji. Index… Njegovog su oca srušili u Islamističkoj revoluciji 1979. koju je vodio Ruholah Homeini. Njegov nasljednik, ajatolah Ali Hamnei danas ima 86 godina, trenutno se skriva, a navodno postoji plan da pobjegne u Moskvu. Independent

09.01. (00:30)

Internet je pao, narod nije

Masovni protuvladini prosvjedi u Iranu, režim gasi internet i gubi kontrolu

Iran je zahvaćen masovnim protuvladinim prosvjedima koji traju već 12. noć zaredom, potaknuti teškom gospodarskom krizom. Prosvjedi su se proširili diljem zemlje, uključujući Teheran i turistički otok Kish. Vlasti su uvele potpuni prekid interneta i telefonskih veza, dok su u sukobima s policijom poginule najmanje 38 osobe. Prosvjednici uzvikuju parole protiv vrhovnog vođe Alija Hamneija i u korist monarhije. Donald Trump zaprijetio je Iranu vojnom akcijom u slučaju masovnih ubojstava civila, dok analitičari upozoravaju na ozbiljno slabljenje režimske kontrole. Index

Iranski politolog Ahmad Naghibzadeh, umirovljeni profesor Teheranskog sveučilišta upozorava da se Iran približava prijelomnom trenutku. Gotovo sve što je predvidio još u ožujku 2025. već se ostvarilo – od izraelskih udara i likvidacija vojnih zapovjednika do slabljenja regionalnog utjecaja Teherana i rasta unutarnjih nemira. Sada tvrdi da je pred Iranom ‘velika oluja’ i da se kraj Islamske Republike više ne može izbjeći… tportal