Volframov gel čisti vodu od nafte - Monitor.hr
30.07. (18:00)

Napokon i jedna dobra vijest

Volframov gel čisti vodu od nafte

Cijela je ova priča pokrenuta upravo zbog „hlapljivih organskih molekula“, jer je namjena molekulskih niti da s organskim tvarima naprave gel, kako bi se te tvari mogle ukloniti, posebice iz vode. Dakle, pospemo li niti kineskih kemičara po vodi na kojoj leži sloj ugljikovodika, nastat će prilično čvrst gel koji će – što je najvažnije – sadržavati samo 0,53 % dodanih niti. Ili, da kažem drugačije, kilogram Ca-POM s vezanim oleilaminom može za se vezati 200 kg nafte raspršene po vodi. Bug


Slične vijesti

Jučer (07:00)

Teflon bi mogao biti stvar prošlosti

Kemičar u kući: čari lijevanog željeza

Iza riječi gus krije se lijevano željezo (njem. Gußeisen) i to – važno je napomenuti – sivo željezo, jer osim sivog sirovog željeza postoji i ono drugo, sjajno, koje se zove bijelo sirovo željezo. No da bi se razumjela razlika između bijelog i sivog željeza treba zaviriti u visoku peć. Željezo, a posebice ono sivo, slabo provodi toplinu, no ima velik toplinski kapacitet. To znači da će lonac od gusa biti, istina, teško zagrijati, ali i teško ohladiti. Zato će, jednom zagrijan, održavati postojanu i ravnomjernu temperatru na čitavoj površini, a to je pri kuhanju najvažnije. U takvom loncu hrana neće zagorjeti. Lonci od nehrđajućeg čelika sadrže otrovne metale. No oba sastojka gusa – željezo i grafit – neškodljive su tvari. Nenad Raos za Bug.

25.07. (09:00)

Kak' se samo prije toga nisu sjetili

Buduće baterije mogle bi se raditi od cinka

Metalurgija je borba čovjeka protiv prirode, korozija je borba prirode protiv čovjeka. Ili: što čovjek reducira, to priroda oksidira. No kada se spustimo s neba na zemlju, reći ćemo da se od 88 kemijskih elemenata koji se pojavljuju u prirodi, samo dvadesetak pojavljuje u nevezanom, samorodnom stanju. Metali mogu gorjeti, no i polako se spajati s kisikom, korodirati. Pri tome dolazi, u prisustvu vode, do prijelaza elektrona s metala na kisik. Uzmimo za primjer cink. Bi li se proces korozije cinka, mogao iskoristiti za dobivanje električne struje, drugim riječima za konstrukciju električne baterije? Bi, a to su pojasnili i kineski znanstvenici u novom istraživanju. Sve u svemu jednostavne i nadasve jeftine membrane, a i cink je jeftin, daleko jeftiniji i dostupniji od litija – metala na kojem se temelje litij-ionske baterije. (Cink usto nije zapaljiv ni otrovan poput litija, cink je štoviše biogeni element.). Dosta je i efikasna, iskoristivost joj iznosi 76,6 %. Nenad Raos za Bug.

18.07. (09:00)

Bilo kuda, onečišćenje svuda

Radarske snimke iz Svemira pokazuju koliko je mora onečišćeno naftom

Unatoč svim naporima geologa i naftnih tehnologa, najveći dio ležišta nafte nikad neće biti pretvoren u crpilišta, ta nafta neće nikad završiti u motoru naših automobila, lokomotiva i brodova niti u reaktorima kemijskih tvornica. Neće završiti jer te nafte više nema ili je uskoro neće biti. Riječ je o tome da se nafta, zajedno sa slanom vodom i plinom, nalazi ispod nepropusnog sloja evaporita pa koliko će nepropusni sloj biti nepropusan, toliko će ispod njega biti nafte. Gdje završava ta silna nafta koja milijunima godina izvire iz zemlje i razljeva se po tlu te nalazi svoj put do rijeka, jezera i mora? Da nema prirodnih izvora nafte, nastupila bi ekološka katastrofa (zbog bakterija koje se hrane ugljikovodicima). Postoje, istina, prirodni izvori nafte, no i izvori koji potječu od čovjeka, zbog kojeg su i nastala poveća onečišćenja. Nenad Raos za Bug.

11.07. (23:00)

Samo ih politi mravljom kiselinom

Raos: Kako se riješiti mrava u kući

Mrav u svom okolišu traži hranu. Iz mravinjaka izlaze izvidnice. To su oni osamljeni mravi koji jure amo-tamo po podu, zidu, po kuhinjskom namještaju. Stoga se najbolja zaštita od mrava zove čistoća. Nakon pripreme hrane treba kuhinju dobro očistiti, sve površine oprati deterdžentom, jer će mrav-izviđač pronaći i najmanju mrvicu hrane, a potom o svom nalazu obavijestiti mravinjak. Kad nađe nešto za jesti, on za sobom, pri povratku u mravinjak, ostavlja trag po kojem drugi mravi nalaze put do hrane. Dakle: mravima treba onemogućiti da slijede trag što ga je ostavio izviđač. Mravi, istina, imaju feromone – one kojima dojavljuju nalaz hrane – koji ih privlače u kuću, ali imaju i feromone koji ih iz kuće odvlače. To su feromoni kojima signaliziraju opasnost. Uzeo sam malo (oko 10 mililitara) medicinskog alkohola (70 %) i u njega ubacivao mrave što sam ih ulovio. Tatim sam tom otopinom, mravljim ekstraktom, podmazao ispod praga, mjesta odakle su mravi nadirali. Više ih nije bilo! Nenad Raos u novom Kemičaru u kući, za Bug.

11.07. (10:00)

Ne bi se time bilo zgodno zarazit

Raos: Otkrivena divovska bakterija – koja se vidi golim okom

Kada su 1984. godine otkriveni „fosili bakterija s Marsa“ u meteoritu ALH84001 skeptici su već tada vrtili glavom. Ne zato što su smatrali nemogućim da je nekoć na Marsu bujao život – čiji su tragovi, eto, do nas došli meteoritom – nego prije svega zato što živa bića takve, sićušne veličine ne mogu postojati. „Fosili“ su naime bili dugački samo 100, a široki 20 nanometara, pa bi bilo nemoguće da u tako malen prostor stane sve što stanici treba za život. Najmanje bakterije deset su puta veće od pretpostavljenih mikroba s Marsa, a već molekula hemoglobina ima promjer 50 nanometara. No postoji li i gornja granica veličine bakterije? Ime bakterije je Thiomargarita magnifica; živi na lišću morske trave, a naraste do 9000 µm, dakle gotovo jedan centimetar (9 mm). U stanici ima oko 40 tisuća kopija molekule DNA, a isto toliko pepina, pa se postavlja pitanje ima li više smisla govoriti o jednoj stanici ili je riječ o koloniji ili – možda – o višestaničnom organizmu (a bakterije su obično jednostanični). Nenad Raos za Bug.

04.07. (09:00)

Živi, živi

Raos: Živi li u vodi bez žive riba sa živom?

O ekotoksikologiji žive zna se više-manje sve. Manje od jednog grama, točnije 0,2–1 grama žive u obliku njezine soli dovoljno je da ubije čovjeka – zbog krvarenja u probavnom traktu. No dok su ovakva (akutna) otrovanja, otrovanja velikim jednokratnim dozama rijetka, to se ne bi moglo reći za otrovanja uzrokovana malim no učestalim dozama. Što se događa sa živom kad uđe u ekosustav, koliko se u njemu zadržava i koliko treba da iz njega izađe, drugo je, još neodgovoreno pitanje – sve do nedavno. Provodili su eksperiment gdje su jedno jezero i njegov okoliš obogaćivali s 22 mikrograma žive po kvadratnom metru godišnje. Nakon što su to činili šest godina, osam su godina poslije toga pratili razine metilžive u jezeru i organizmima koji u njemu žive. Živa se brzo izgubila, u roku dvije godine koncentracija se smanjila do početne vrijednosti. Upile su ga ribe. Koje potom i nisu najzdravije za jesti ukoliko se ulove. Nenad Raos za Bug.

30.06. (09:00)

Raos: Rafinirati naftu – zeleno, zeleno

Rafiniranje nafte je drugo ime za frakcijsku destilaciju, postupak u kojem se nafta zagrijava do ključanja da bi se potom postepenim hlađenjem iz njezine pare izdvojile frakcije različitog vrelišta, a te su frakcije – čiste ili pak izmiješanje u prikladnom omjeru – ono što kupujemo pod imenom benzin, plinsko ulje (dizelsko gorivo) i petrolej (kerozin). Znanstvenici su nedavno načinili membranu koja može odvajati ugljikovodike iz nafte. Zahvaljujući novoj membrani, bilo je moguće iz sirove nafte izdvojiti frakciju koja je sadržavala 80 – 95 % ugljikovodika s manje od deset ugljikovih atoma, dok je onih najtežih (> C20) bilo samo 1 %. I u budućnosti, u svijetu bez nafte, membrane na bazi PTA-OH dobro će doći – jer se njima mogu odvajati i druge organske tekućine, da ne spominjemo ugljikovodike koji će se proizvoditi „zelenim tehnologijama“, primjerice spajanjem vodika, iz vode, s ugljikovim dioksidom iz zraka. Nenad Raos za Bug.

25.06. (18:00)

E, sad ste nagrabusili

Kemičar u kući: Ima li zaštite od komaraca?

Ugasiti svjetlo u sobi prije spavanja ima smisla jer komarac vidi svoju žrtvu na udaljenosti od pet do šest metara. Osjeti i njezinu toplinu, no tek ako joj se približi na 20 centimetara. Stoga bi spavanje u mraku moglo zaštititi od uboda da nije još trećeg, najvažnijeg osjetila, njuha. Najsigurniji put do žrtve pruža komarcu miris ugljikova dioksida, koji oni osjete. No komarac ne njuši samo ugljikov dioksid, privlače ga i drugi tjelesni mirisi. Usto voli miris butanola i cikličkog ketona ciklopentanona. I evo eldorada za trgovce svakojakim zamkama za komarce. U vodi treba otopiti smeđi šećer, a potom u nju staviti malo kvasca pa staklenku s otopinom omotati tamnim papirom ili tkaninom te je ostaviti na suncu.Kvasac će činiti svoje stvarajući ugljikov dioksid koji će privlačiti komarce. Kad se kukac približi na 20 centimetara od površine tekućine, osjetit će joj toplinu pa će se na nju spustiti – i utopiti. Nenad Raos o prirodnoj metodi rješavanja ljetnih napasti za Bug.

18.06. (13:00)

Plastika na frizuri

Recikliranje plastike – kemijom minivala

Nedavno je jedna televizijska emisija, slikom i rječju, pokazala najširoj javnosti što se na kraju događa s onim silnim plastičnim otpadom što ga s tolikim marom odvajamo i s tolikim žarom sakupljamo: završava kao žar – nestaje u vatri. Tek se maleni dio plastike može reciklirati. No i to što se reciklira, loše se reciklira, jer se polietilenske i polipropilenske boce ne mogu pretaljivati u beskraj. Ukratko: u Europi se recilikra samo 15 posto plastike, u SAD još manje – 9 posto. Razlog tome leži dakako u kemiji, u kemijskim procesima polimerizacije. No rješenje problema je na pomolu, ako već ne u ruci. Ono se zove polidisulfid. Što se iza toga krije? Krije se kemijski proces kovrčanja kose, minivala ili trajne ondulacije. Nenad Raos za Bug.

17.06. (14:00)

Za zdrave zube i sačuvane kosti

Kemičar u kući: muke s fluorom

Učestalost karijesa manja je kod djece koja žive u krajevima s vodom bogatom fluoridima (koncentracije više od 1 mg/L) od one koja žive tamo gdje ih u vodi ima malo. Treba dakle uzimati fluor, jer fluor štiti zube. Fluor se ugrađuje u zubnu caklinu, gdje mu je i mjesto, no ako ga ima previše ugrađivat će se i u kosti. Kosti će uslijed toga postati krhkije i sklonije pucanju, a nije dobro ni kad fluora ima previše u zubima. No to nije sve. Fluor je neutrotoksičan. Smanjuje, između ostalog, i inteligenciju djece. Treba ga izbjegavati, a opet ne. Fluor je nužan, ali se s njime ne smije pretjerati. Već 0,05 mg fluora na dan po kilogramu tjelesne težine može spriječiti karijes, pri dozi od 4,3–7,6 mg/kg očituju se simptomi kronične toksičnosti (vrtoglavica, povraćanje, proljev), a pri dozi od 40–80 mg/kg tjelesne težine (LD50) nastupa smrt. Ima ga u čaju i ribama, puno više nego u mesu. Nenad Raos za Bug.