Stručnjak za neuromarketing Dalibor Šumiga pojasnio je da nas u kupnji ne pokreće manipulacija, već evolucijska potreba za društvenom usporedbom – lakše nam je kad i susjed nema struje. Iako živimo u zlatnom dobu, dopamin nas tjera da stalno tražimo više, zbog čega se subjektivno osjećamo nezadovoljno. Šumiga je vlastiti biznis izgradio na spoju neformalnog obrazovanja i ulaganja u promociju. Iako nije ljubitelj društvenih mreža, one su mu donijele golemu vidljivost i zaradu. Zaključuje da nišni sadržaj zahtijeva plaćeni doseg jer, ako želiš poslovni uspjeh, pravilo glasi: plati pa igraj. HRT

• CNN: Američki dogovor s Iranom mogao bi pokopati Netanyahua (Index)
• Policija objavila detalje: Iznuđivali milijune u kriptovalutama od poduzetnika pa mu zapalili Lamborghinije, uhićene četiri osobe, imaju od 19 do 23 godine (tportal)
• Otac AI‑ja: Do 2042. živjet ćemo sa superinteligentnim robotima (Netokracija)
• Dragan Primorac ulazi u utrku za predsjednika HOO-a (Nacional)
• Milanović povodom Dana Grada Zagreba: Zagreb je povijesna, teritorijalna i kulturološka sinteza hrvatstva (N1)
• Medvjed provalio u auto i pobjegao s paketom piva (Index)

Tržište suplemenata često prodaje “dodatak savjesti” umjesto stvarne koristi, no znanost prepoznaje nekoliko opravdanih iznimaka. Suplementacija ima smisla isključivo kod dokazanih manjkova, specifičnih životnih faza ili mjerljivih ciljeva. Znanstveno utemeljeni dodaci su folna kiselina (prije i u ranoj trudnoći), vitamin D (za djecu, starije i trudnice), vitamin B12 (za vegane i starije s lošom apsorpcijom), željezo (kod dokazane sideropenije), te proteini i kreatin (kod rizika od gubitka mišića ili ciljanog treninga). Nasuprot tome, popularni multivitamini, detoks čajevi i megadoze vitamina C za imunitet nemaju uporište u kliničkim dokazama te predstavljaju bacanje novca. Igor Berecki za Bug

Prema Microsoftovu izvješću Work Trend Index iz veljače 2026., donošenje odluka postalo je dominantna aktivnost umjetne inteligencije na radnom mjestu s udjelom od 28%. Time su srušena rana predviđanja da će AI služiti uglavnom za automatizaciju repetitivnih administrativnih poslova. Umjesto toga, radnici je sve više koriste za strukturirano razmišljanje, analizu informacija i vaganje opcija. S druge strane, tradicionalni zadaci poput dokumentacije i pronalaženja informacija čine 12% odnosno 13% aktivnosti. Podaci jasno pokazuju da umjetna inteligencija preuzima ulogu analitičkog asistenta, dok poslovi temeljeni na međuljudskim odnosima, poput rješavanja sukoba, ostaju isključivo ljudska domena. Mreža

Preventivna akcija “Dan ljubaznosti u prometu” otkrila je ozbiljan manjak prometne kulture na zagrebačkim ulicama. Promatranjem 6.961 vozača na 20 lokacija utvrđeno je da tek 62,23 posto njih propušta pješake na zebri. Najveća kultura zabilježena je na križanju Petrove i Domjanićeve (82,67 posto), dok je apsolutni rekorder po nekulturi raskrižje Palmotićeve i Šenoine, gdje je pješacima stalo tek 29,06 posto vozača. Cilj akcije je podizanje svijesti o sigurnosti, a deset nasumično odabranih uzornih vozača primit će prigodne nagrade 11. lipnja 2026. u prostorijama AK Siget. Jutarnji

Švicarski psihijatar Carl Jung utvrdio je da ljudi većinom žive na “autopilotu”, prepuštajući se nesvjesnim obrascima i traumama koje pogrešno nazivaju sudbinom. Ključni dio ljudske psihe je Sjena – prostor u koji potiskujemo vlastite mane, ljutnju i ljubomoru, a koje potom projiciramo na druge ljude. Istinsko buđenje, odnosno proces individuacije, zahtijeva bolno suočavanje s tim skrivenim dijelom sebe i preuzimanje potpune odgovornosti za vlastite reakcije. Prema Jungu, cilj života nije postati savršen ili stalno sretan, već integrirati svoju tamnu stranu i kroz samorefleksiju postati cjelovito ljudsko biće. Medium

Šestogodišnja studija provedena na miševima pokazala je da ova metoda ne oštećuje matične stanice te da se reproduktivna funkcija potpuno vraća u normalu već šest tjedana nakon prekida terapije, što je potvrđeno i rađanjem zdravog potomstva. Ova biotehnološka metoda, objavljena u časopisu PNAS, u budućnosti bi se trebala primjenjivati putem flastera ili tromjesečnih injekcija. Pregled znanstvenih novosti ovoga tjedna donosi Bug.

• Guardian: Trumpovi ljudi i opskurna tvrtka dobili milijarde za megaprojekt na Balkanu, blizu su dobivanja koncesije za izgradnju i upravljanje plinovodom preko Balkana, kojim bi se transportirao ukapljeni plin iz SAD-a kao zamjena za ruski (Index)
• Prosvjedni skup protiv megafarme na Dravi. “Postat ćemo septička jama Europe”, u Donjoj Dubravi održan protestni koncert “Drava se ne trži”, nastupili Darko Rundek, Cinkuši… (HRT, Index)
• Filmski vodič za lipanj – 8 novih filmova koji pristižu na velika platna: Iron Maiden: Burning Ambition, Mrak film 6, Gospodari svemira, Ooh La La 2, Disclosure Day, Toy Story 5, De Gaulle: Čelična volja, Supergirl (Bug)
• Nakon vrućina dolazi zahlađenje: Fronta donosi grmljavinu, tuču i buru (N1)
• U beogradskoj Areni održan je borilački spektakl FNC 31 koji je donio čak 11 mečeva i dvije borbe za pojas prvaka. Vrhunac večeri bio je dugoiščekivani okršaj za titulu u srednjoj kategoriji između prvaka Đanija Barbira i izazivača Aleksandra “Jokera” Ilića. Hrvatski borac obranio je pojas. S druge strane, Ivica Trušček nije uspio uzeti pojas Kamilu Kraski (Index)

Ilirske kronike domaći je dokumentarno-edukativni YouTube projekt posvećen istraživanju prapovijesne, antičke i autohtone povijesti s naglaskom na prostor Jadrana i zaleđa. Kanal sustavno razbija kolonijalne mitove o Ilirima kao “barbarima” i “primitivcima”, prikazujući njihovu naprednu arhitekturu (kiklopske bedeme, gradine), pomorstvo, trgovinu i društvenu organizaciju. Obilaze teže dostupne arheološke lokalitete (pod morem, u špiljama, na brdima) i donosi snimke s lica mjesta, često prateći aktualna iskopavanja. Emisije se temelje na razgovorima s domaćim i stranim arheolozima, kustosima i povjesničarima, što sadržaju daje znanstvenu težinu. Prate ih na portalu Dalmacija Danas, na kojem donose opsežnije reportaže (primjer).

Španjolski biokemičar Juan Carlos Izpisua, suosnivač tvrtke Altos Labs, predstavio je teoriju prema kojoj starenje počinje nakon 30. godine kao “gubitak identiteta na staničnoj razini“. Taj se proces širi krvotokom i slabi otpornost na stres, a proteini povezani s njim snažni su pokazatelji rizika od smrtnosti. Kako bi preokrenuo taj proces, njegov tim razvija metodu djelomičnog staničnog reprogramiranja. Pokusi na miševima već su uspješno produžili životni vijek i obnovili oštećena tkiva bez nuspojava, a nova faza istraživanja fokusira se na obnovu doniranih ljudskih organa neprikladnih za transplantaciju. N1

Država od koje se Crna Gora toga dana otcepila nije se, dabome, zvala Srbija, nego Državna zajednica Srbija i Crna Gora, poslednji ostatak onoga što se pre samo petnaestak godina zvalo Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, a još svega par godina ranije Savezna Republika Jugoslavija. Na srpskom, međutim, to se uvek zvalo “Srbija”: kada tako dve godine posle proglašenja nezavisnosti Crna Gora u finalu evropskog vaterpolskog prvenstva u španjolskoj Malagi bude igrala protiv Srbije, srpski će sportski komentatori mrtvi hladni prizivati “četvrtu uzastopnu titulu Srbije” protiv “debitantske selekcije Crne Gore”, iako su od tri prethodne titule dve osvojile zajedno, kao državna zajednica Srbije i Crne Gore. Da bi naposletku, dabome – kako to već u istoriji Srbije obično biva – pobedili debitanti. Boris Dežulović za Novosti

• Roboti, dronovi i daljinski upravljani tenkovi daju Ukrajini iznenadnu, premda krhku, prednost nad sporim i iscrpljenim ruskim agresorom (Index)
• Jesu li privatni iznajmljivači i hoteli spustili cijene? N1 kažu da uglavnom jesu, premda su lipanjske i kolovoške cijene u hotelima ipak dodatno skočile
• Neredi u Parizu nakon pobjede PSG-a u Ligi prvaka. Stotine uhićenih, električni bicikli u plamenu (Index)
• Biciklistička staza Rail Ride od Brdovca prema slovenskoj granici mnogima je postala omiljena ruta bez automobila i gužve, no i dalje završava u šikari, bicilisti upozoravaju i na druge probleme (tportal)
• Gorivo pojeftinjuje? Benzin za 2 centa, dizel za 3 (Dnevnik)

Maja je sobarica u Austriji – ne više, to je bila s 29, kad je iz Hrvatske otišla trbuhom za kruhom. Mlada je, snalazi se, život je pred njom. Pred njom je i majčinstvo, a Maja s 34 dobiva dijete – što je, potvrdit će oni koji se usude potvrdit, uvijek barem malo teško. Ne buni se ni kad joj drhte ruke dok drži dijete, zna da je samo umorna i neispavana. Nisu uvijek ruke, nekad su noge.

“Nije vam ništa”, tako su rekli Maji. Mlada je, što bi joj bilo osim razmaženosti i previše alkohola? Maja ima 37 godina – i Parkinsonovu bolest. Tako je, Parkinson je “novi muškarac” u Majinom životu i tako je, tužno je što živimo u svijetu u kojem se klik zaslužuje mamcem koji obećava sočan trač. Knjigu koju nije planirala napisati i koja definitivno ne zvuči kao štivo koje poneseš na plažu – dovoljno nam je naše “teško”, ne treba nam i tuđe.

Ali Majino “teško” ne ostavlja gorak okus, daleko je od toga – umjesto da se buni i prigovara, Maja je napisala priču o nježnosti prema sebi iako joj život nije nimalo nježan. Andrea Andrassy za Miss7

Otočac, jedno od najstarijih hrvatskih naselja spomenuto još na Baščanskoj ploči, kroz povijest je bio prava utvrda na vodi. Smješten na otočiću usred rijeke Gacke, grad je u 17. stoljeću, prema zapisima Janeza Valvasora, izgledao poput “male Venecije” s drvenim sojenicama za vojnike koji su ga branili od Osmanlija. Ključnu ulogu u razvoju odigrali su knezovi Frankopani, posebice Žigmund, za čije je vladavine 1460. godine osnovana Otočka biskupija. Povlačenjem vode i izgradnjom utvrde Fortica 1619. godine, Otočac se postupno proširio izvan zidina, zadržavši bogatu kulturnu i graditeljsku baštinu. Blaga & Misterije

Groblje u New Yorku skrivalo je 5.5 milijuna pčela pod zemljom

Hrvatska je među prvim članicama EU-a provela sustavno istraživanje mikroplastike u pitkoj vodi za 2025. godinu. Rezultati Instituta za vode “Josip Juraj Strossmayer” predani HZJZ-u pokazuju da se udio mikroplastičnih čestica značajno smanjuje nakon obrade sirove vode. Uzorci su prikupljani od izvorišta do slavina pomoću inovativnog sustava TinyTrap i napredne Ramanove mikrospektroskopije. Istraživanje potvrđuje visoku kvalitetu i pouzdanost domaće javne vodoopskrbe. Razvijeni tehnički kapaciteti poslužit će kao temelj za budući državni monitoring, osiguravajući dugoročnu zaštitu zdravlja građana i očuvanje vodnih resursa. tportal