85% kućanstava u Hrvatskoj ima u vlasništvu kuću ili stan u kojoj žive - Monitor.hr
24.10.2020. (18:30)

Moja kućica, moja vlasnica

85% kućanstava u Hrvatskoj ima u vlasništvu kuću ili stan u kojoj žive

Velika većina ljudi u Hrvatskoj, dakle, posjeduje kuću ili stan u kojoj živi, čime smo u samom vrhu EU, skupa s još nekoliko država istoka Europe – Rumunskom, Estonijom, Litvom i Mađarskom (Statista.com ima podatke za 2019.). Vrijednost tih nekretnina je međutim ispod prosjeka EU – medijalna vrijednost glavne stambene jedinice u Hrvatskoj iznosi 66 tisuća eura, u EU iznosi 165 tisuća eura. Dodatnu nekretninu u Hrvatskoj posjeduje 23%, čija medijalna vrijednost iznosi 20 tisuća eura. Tportal


Slične vijesti

Subota (10:00)

Tvrde neki da se to ne može, ja vam tvrdim da se to može

Suluda ideja – Kako država može sufinancirati energetsku obnovu zgrada bez EU novca

Recimo da imamo veliku zgradu. Nekoliko ulaza, ukupno stotine stanova. Recimo da suvlasnici te zgrade žele energetski obnoviti taj objekt. Odokativnom metodom, to košta milijun eura. Kako to financirati? Bez subvencije, nikako. I koji je, trenutni, izbor suvlasnik te zgrade? Čekati neki javni poziv i nadati se da će uspjeti (prvenstveno) složiti se među sobom, pripremiti dokumentaciju, projekt obnove, odnosno uložiti priličan novac za izradu te dokumentacije. I mogu čekati. I čekati. I čekati.  A dok čekaju, zgrada i dalje troši sulude iznose za energiju. I da se pojavi javni poziv, mogu sve pripremiti i ne proći na tom pozivu. A to je rizik koji je, kako sada stvari stoje, priličan.  A što kada bi takva jedna zgrada mogla sve to odraditi, ali da zna da će dobiti novac i da će energetski obnoviti zgradu. Za tako nešto, mora biti uspostavljen sustav kojeg trenutno nema. Tin Bašić otvara Pandorinu kutiju svojim pitanjima, ali i prijedlozima rješenja, za Zgradonačelnik.

21.03. (15:00)

Za one debljeg džepa

Ima li još uopće slobodnih parcela u Zagrebu? Zelena oaza pored Ureda predsjednika hit je na tržištu

Zemljište od 1.055 četvornih metara u mirnoj ulici Šestinski vrh okruženoj zelenilom s pogledom na Ured predsjednika prodaje se isključivo u stambene svrhe. Šestine su četvrt poznata po elitnom statusu i mirnom okruženju, a pogled na Ured predsjednika pruža veću razinu sigurnosti i daje dašak prestiža – tako glasi nedavni oglas. U elitnim je četvrtima sve manje dostupnih takvih parcela, iako ih trenutno ima oko 350 koje su na prodaju. Cijene se kreću od 200 eura po kvadratu za lokacije bez adekvatne povezanosti i sadržaja do 800 eura po kvadratu za parcele na iznimno atraktivnim lokacijama. Obično su namijenjene kupcima više platežne moći te prate visoke standarde gradnje kako bi se zadovoljila njihova očekivanja. Iako nije poznata tržišna cijena zemljišta iz oglasa koji ima pogled na Ured predsjednika, iz Forbesa pretpostavljaju kako se cijene kreću između pola milijuna i milijun eura.

20.03. (09:00)

Zajedno do pozitivne nule

Klimatska neutralnost u zgradama – još smo daleko od ostvarenja ciljeva

Uoči konferencije CO2 DO 55 – Zeleni plan za Hrvatsku, Hélène Sibileau, viša savjetnica za politiku iz Buildings Performance Institute Europe (BPIE), ističe zabrinjavajuće rezultate. Naime, prema analizi BPIE, očekivani ciljevi nisu ostvareni, posebno u srednjoj i istočnoj Europi. Razlike su posebno izražene u CEE regiji, gdje je jaz učinkovitosti energetskog sustava dvostruko veći nego u EU. Potrebne su snažne političke odluke i financijski okviri za ubrzanje dekarbonizacije zgrada. Hrvatska se suočava s izazovom, ali i prilikom za implementaciju održivih politika i tehnologija kako bi ubrzala proces dekarbonizacije zgrada. (Zgradonačelnik)

19.03. (20:00)

Kupi im, Joe, stan

Većina Amerikanaca smatra da nedostupnost stambenog prostora negativno utječe na Bidenovu ekonomiju

Bidenova administracija predlaže porezne olakšice za kupce prvih nekretnina i planira izgradnju novih domova kako bi ublažila krizu stanovanja. No, ekonomski stručnjaci ističu da će smanjenje kamatnih stopa biti ključno za poticanje tržišta. Krizu stanovanja možemo vidjeti na lokalnoj razini, gdje gradovi poput Bozemana u Montani i Jackson Holea u Wyomingu bilježe rekordne cijene nekretnina. Ovaj fenomen proširio se i na veće gradove poput Phoenixa i Long Islanda, što dodatno komplicira situaciju. Prognoze za ostatak godine ostaju neizvjesne, ali ekonomisti ističu da je izgradnja novih domova ključna za balansiranje ponude i potražnje. Međutim, postoje skeptici koji sumnjaju da će vlada uspjeti ispuniti svoja obećanja. (Forbes)

19.03. (13:00)

Lakše do dogovora sa susjedima

U pripremi je Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, time zgrade postaju pravni entiteti, a suvlasnici i stanari imaju nove odgovornosti

Dugo očekivani prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada konačno je tu! Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je novi prijedlog zakona koji je u javnom savjetovanju do 20.03.2023. Tin Bašić, suvlasnik platforme Zgradonačelnik.hr je u razgovoru za tv podcast Poslovnog pozdravio budući zakon, ukratko pojasnivši koje su novosti: svaka će zgrada morati osnovati Zajednicu suvlasnika i morat će se registrirati, čime će zgrada postati pravni entitet. Definiraju se određene stavke poput hitnih popravaka, nužnih mjera, investicijskog održavanja, kao i propisanog modela Kućnog reda, koji će imati fiksni i varijabilni dio. Nepridržavanje određenih stavki ujedno znače i kazne.

07.03. (21:00)

Stan u prirodi

Nakon pandemije porasao interes za kupovinom vikendica, sada je interes smanjen

Donedavno vikendice, odnosno kuće van gradova, su bile najtraženije nekretnine za prodaju. Sve je počelo s pandemijom i tada su doživjele svoju ekspanziju kakva nije odavno zapamćena, kako i kod nas, tako i u regiji. Prema službenim podacima geodetskog zavoda u Srbiji, situacija više nije takva. Zainteresiranost za vikendice vratila se na nekadašnju razinu, piše B92. Izražena potreba za bijegom u prirodu i mir značajno je doprinijela popularnosti ove vrste nepokretnosti i tijekom 2021 kao i 2022.godine. Međutim, padu interesa za njima pridonijela je izgradnja stambenih kompleksa i apartmana u izvangradskim i planinskim područjima. Pored potrebe za prirodom kupci žele i određeni sadržaj kao i mogućnost održavanja nekretnine za vrijeme njihovog odsustva. Poslovni

05.03. (20:00)

To je njima njihova borba dala

Država će sindikatima ipak prepustiti vrijedne nekretnine

Ne budu li parlamentarni izbori poremetili započeti proces, sindikati bi ove godine, nakon tri desetljeća borbe koju vode s državom, trebali dobiti u vlasništvo veliku nekretninsku imovinu. Sindikatima se u ovom prijedlogu prenosi 34 nekretnine, od kojih neke sindikati već sada koriste i u kojima su njihovi službeni prostori, no ima tu i atraktivnih vila i parcela na vrhunskim lokacijama na obali. Na popisu su Radnički dom u Zaagrebu, zgrada u Bauerovoj i ulici Šandora Brešćenskog u Zagrebu, vila u Omišlju, kuća sa šumom u Iki na Kvarneru, zgrada Školskog muzeja preko puta HNK u Zagrebu, Hrvatski učiteljski dom u Crikvenici, zgrada Fakulteta političkih znanosti u Lepušićevoj i druge… Imovinom bi trebao upravljati Sindikalni fond, no model se još uvijek brusi. Poslovni

04.03. (17:00)

Svatko bi svoj vrt i da gravitira metropoli

Veliki interes za nekretnine u okolici Zagreba, posebna pomama za prizemnicama i malim stanovima

U novogradnjama mali stanovi prvi planu, na tržištu ih je malo, a vlasnici za njih traže neke proizvoljne, visoke sume jer znaju kako ih bez problema mogu dobiti. Takva su pravila igre već dugo, no sada bi im kupci ipak mogli malo ispuhati taj balončić. S obzirom na to da se više ne čeka u redu za stanove, kupaca je manje što im otvara mogućnost učinkovitijih pregovora i snižavanja početne cijene. Posljednjih nekoliko godina puno više interesa za nekretnine u manjim mjestima u okolici Zagreba nego prije. Uzrok tome nisu spoznaje tijekom pandemije koliko je lijepo imati vrt, okućnicu i slično, već povoljnije cijene. Pomama vlada i za kućama prizemnicama od stotinjak kvadrata. Da ih ima tisuću, toliko bi ih se i prodalo. Forbes

02.03. (15:00)

Tko kaže da su nekretnine nepriuštive?

Za jedan stan u Splitu može se kupiti čak 230 stanova u Podravini

Primjerice,u siječnju je (doduše, na javnoj dražbi) na prodaju bila kuća u Kalniku kod Križevaca površine 129 kvadrata s početnom cijenom od tek 892 eura. Prema službenim podacima Ministarstva prostornog uređenja i Ekonomskog instituta Zagreb, medijalna cijena kvadrata obiteljske kuće u Koprivničko-križevačkoj županiji predlani je iznosila tek 8 eura, što je uvjerljivo najmanje u Hrvatskoj. Najskuplje su kuće bile na području Splitsko-dalmatinske županije – prodavale su se za 667 eura kvadrat. No, u samome gradu Splitu medijalna cijena kvadrata kuće predlani je iznosila 1234 eura. To znači da su se za jednu prosječnu kuću od stotinjak kvadrata moglo kupiti čak 246 kuća u Podravini ili Prigorju. Medijalna cijena kvadrata kuće u Virovitičko-podravskoj županiji iznosi 30 eura, Međimurskoj 39 eura, Varaždinskoj 21 euro, a Bjelovarsko-bilogorskoj 10 eura. Danica

29.02. (12:00)

I oni žive od najma

Država je vlasnik brojnih poslovnih prostora i garaža, nije jasan javni interes u trenutnom modelu njihovog upravljanja

Dijelom tih nekretnina – barem onim za koje se zna da postoje – upravlja se kroz poduzeće Državne nekretnine koje u svom portfelju ima više od 6800 stanova i oko 4600 poslovnih prostora, a umjesto prodaje, većinom ih se daje u najam. Teško je, uopće, dati odgovor na pitanje zašto država u svojem vlasništvu drži tolike stanove, a pogotovo poslovne prostore s obzirom na to da se oni ne koriste u nekakve socijalne svrhe. U čemu je javni interes da država u svom vlasništvu ima stan od 180 četvornih metara, koji onda nekome jeftino iznajmljuje za biznis? Iz Državnih nekretnina kažu da su ove godine dobili ovlasti i prodaje nekretnina, kao i četiri tisuće novih nekretnina i garaža. Sada provjeravaju dokumentaciju i stanje na terenu, kako bi mogli donijeti odluke što će dalje s tom imovinom. Prošle su godone imali prihode oko 17 milijuna eura, a zapošljavaju 109 djelatnika. Forbes