Birtić: Inflacija grize sve jače, a dionice su jako prenapuhane - Monitor.hr
22.12.2021. (09:00)

Birtić: Inflacija grize sve jače, a dionice su jako prenapuhane

Što Hrvat radi da se zaštiti od inflacije ili, općenito, želeći investirati – piše i u vjestici uz ovaj tekst – tuče lovu u ciglu, u kvadrate. Ali tu je potres stvarno napravio ozbiljan kaos. Onemoćala aristokracija se toliko svježe sjeća da je u centru Zagreba, ako je uopće prodavala, mogla prodati praktično po koliko je htjela, i sad stanove od kojih neke osiguravatelji uopće ne žele osigurati nevoljko prodaje po dva soma za kvadrat ili nešto manje. A kvalitetno građene kupuju Dalmoši, vlasnici apartmana, općenito ljudi čiji posao dobro ide, potom digitalni nomadi, te na kraju turisti koji slete u Zagrebu, kao ništa plate Uber do Zadra ili Šibenika, pa im na godišnjem sine da je super zarađivati američku ili britansku plaću, a jesti hrvatsku hranu i piti hrvatsku kavu – piše Tomislav Birtić za Express.


Slične vijesti

Četvrtak (12:00)

Ušminkavanje krize

Šajatović: Sedam faza inflacije

Rast cijena pojavni je oblik nagomilanih neravnoteža dodatno povećanih ratom u Ukrajini i ekonomskim sukobom između Zapada i Rusije. Inflacija se obično razvija u sedam faza. Tek smo u drugoj. Pojednostavnjeno, prva je faza kad inflacija bukne i približi se godišnjoj razini rasta cijena od osam do deset posto. U drugoj fazi vlasti reda radi, da se ne kaže da ništa ne rade, odigraju predstavu sa zamrzavanjem cijena. U trećoj fazi inflacija jača, kupci smanjuju potrošnju. U četvrtoj fazi proizvođači smanjuju proizvodnju, ali nastavljaju pokušavati prevaliti trošak na preostale kupce. U petoj fazi u branšama počinju posustajati najneotporniji igrači. U šestoj fazi počinju socijalni buntovi. U sedmoj fazi, kad više ništa ne pomaže, vlasti smanjuju tiskanje novca, dižu realne kamate, hlade potražnju, mire se s recesijom samo da svedu inflaciju u političko-socijalno prihvatljive okvire. No, sve to traje, čak godinama… Miodrag Šajatović za Lider.

05.05. (20:00)

I nije neka utjeha

Javne financije: Inflacija će pomoći smanjiti razinu duga

Premda se na prvi pogled ne čini tako, veća inflacija uz ograničen rast rashoda značila bi lakše ostvarivanje planiranog udjela javnog duga u BDP-u zato što se u izračunu upotrebljava nominalni BDP. Ipak, posljedice zatezanja monetarne politike dviju najvažnijih središnjih banaka na svijetu, FED-a i ECB-a, neizbježno će nepovoljno utjecati na dosad vrlo vješto žongliranje ministra Marića javnim dugom. Loša je vijest da će kamate rasti, ali dobra je što ulazimo u eurozonu pa će premija rizika zahvaljujući tomu biti pod kontrolom. Loše je što smo se skuplje zadužili, a dobro što je to ipak jeftinije nego prije. Lider

02.05. (13:00)

Don't panic!!!

Tjedni pregled ekonomskih statistika: Recesija pred vratima?

Preliminarna procjena inflacije za travanj u eurozoni objavljena u petak pokazuje da inflacija nastavlja rasti. U travnju je tako stopa inflacije iznosila 7,5%, a iako je to tek nešto više od 7,4% koliko je bila u ožujku, zabrinjavajuće je što rast nastavlja unatoč tome što su cijene energije (prvenstveno nafte) pale u odnosu na mjesec ranije. Nemamo naznaka da će se inflacija u skorije vrijeme primiriti, a ovakve stope inflacije nikad ranije nisu zabilježene u eurozoni. Gledano po pojedinačnim zemljama, vidimo da su stope inflacije svugdje relativno visoke, no u nekim su zemljama prešle u dvoznamenkaste stope rasta (baltičke zemlje, Slovačka, Nizozemska). Proizvođačke cijene, koje su leading pokazatelj za daljnji smjer kretanja potrošačkih cijena, rastu još i brže: u Njemačkoj po stopi od 30,9% u ožujku (nikad ranije viđeno u zadnjih 50 godina od kad se vode podaci), u Španjolskoj još nevjerojatnijih 46,6% itd. Tko će i kako „progutati“ taj trošak odnosno kako u takvim uvjetima ostvariti ikakav realni gospodarski rast, potpuno je nejasno. Kako bi rekli naši stari: Brace yourself! Nova recesija je na vidiku – upozorava Ivica Brkljača na Ekonomskom Labu.

27.04. (19:00)

Loš tajming za sve ikad

Siromaštvo prijeti Hrvatskoj

Već zbog poskupljenja energenata i hrane bi se standard Hrvata mogao doslovce – prepoloviti. A onda dolazi i poskupljenje nakon uvođenja eura, makar je već sad blokirano 240.000 računa građana. Vlada je taj cjenovni udar ublažila paketom mjera u sklopu kojih je snizila PDV na energente i određene namirnice. Gospodarstvo Italije, Njemačke, Irske, Francuske nemaju gotovo nikakve sličnosti s hrvatskim. Kako ćete onda rješavati problem inflacije u Hrvatskoj putem ECB-a? Osim toga, ECB je najgori od svih, brod tone a muzika i dalje svira, novac se tiska, kamate su na povijesno najnižim razinama, a inflacija divlja. DW

22.04. (01:00)

Preživjet ćemo i ovu inflaciju

MMF Hrvatskoj predviđa rast od 2.7 posto u ovoj godini

Ekonomski analitičar Damir Novotny je za HRT objasnio da je hrvatska ekonomija u prošloj godini ostvarila rast, vratili smo gubitak 8 i nešto. Ekonomisti gledaju te promjene BDP-a kao agregatno stanje, kako će se odraziti na pojedine slojeve društva, to će vrijeme pokazati. No, i ovaj rast je upola manji od jesenskih prognoza, koje nisu predvidjele rat u Ukrajini. Inflacija bi najesen trebala dostići svoj maksimum, prije svega u Eurozoni, a kod nas će taj val kasniti, bit će pomaknut prema drugoj polovici godine. Poslovni

15.04. (19:00)

Ajmo mi radije u dolarozonu

Treba li štednju iz eura pretvoriti u dolare?

S valutnih tržišta stižu signali da je bolje kladiti se na američki dolar, nikako na euro. Doduše, Hrvatska baš i nema nekog izbora, jer i uz visoku inflaciju od siječnja iduće godine vjerojatno smo u eurozoni (inflacija je trenutačno viša i bit će na razini godine viša od od administrativnih uvjeta Europske komisije, no svima je jasno da je inflacija uvezena i da je na nju teško utjecati domaćim arsenalom, pa se očekuje kako će Komisija zažmiriti na jedno oko). Pa, iako ćemo time malčice još podgrijati inflaciju, nitko nam ne brani da eventualne viškove novca (ili onaj za ‘crne’ dane) uložimo u dolar kako bismo sačuvali vrijednost novca. Ili zaradili. Lider

31.03. (21:00)

Izvanredna vremena traže izvanredna rješenja.

Šajatović: Danas je društveno odgovorno ublažiti rast svojih cijena

Očekivano, proizvođači u nove cjenike ugrađuju i dio iznad stvarnog povećanja ulaznih troškova. To je stavka očekivane inflacije. Kad bi se konkurenti u većini branši dogovorili da taj dio neće ugrađivati u cijene, inflacijska spirala mogla bi se ublažiti. Izvanredne okolnosti traže izvanredna rješenja. Transparentnosti cjenovnih politika moglo bi pomoći posljednjih godina opredjeljenje mnogih tvrtki da se dokažu kao društveno odgovorne. Sada je prilika da dokažu kako to nije samo pomodarstvo i da se društvena odgovornost ne svodi na donacije, brigu za zaštitu okoline ili ravnopravnost spolova. Danas je najvažniji ispit društveno odgovornog ponašanja velikih korporacija, srednjih i malih tvrtki pridonijeti ublažavanju inflacije. Masovni pokret mogao bi umanjiti psihološki, anticipativni dio inflacije. Miodrag Šajatović za Lider.

17.03. (13:00)

Nervoza i neizvjesnost

Smirivanje inflacije i cijena očekuje se tek za dvije godine

Godišnji rast potrošačkih cijena u veljači je premašio šest posto te je u ovom posljednjem valu hrvatskih 6,3 posto godišnje inflacije prvi put premašilo stopu inflacije u eurozoni od 5,8 posto. Veliki cjenovni udar energenata, prije svega goriva, dogodio se u ožujku, a od travnja stiže povećanje cijena struje i plina. Europska središnja banka procijenila je nedavno da bi godišnja stopa inflacije u eurozoni ove godine mogla biti lagano iznad pet posto, sličnih procjena nema za Hrvatsku, no sudeći po kretanju cijena posljednjih tjedana, ali i očekivanoj zamjeni valuta, domaća inflacija može biti samo veća. Očekuje da će se inflacija progresivno smanjivati ​​i smiriti na razinama oko naših ciljanih dva posto inflacije u 2024. godini – kaže šefica Europske središnje banke Christine Lagarde. Večernji

09.03. (19:00)

Što smo rasli, rasli smo

Ekonomske posljedice sukoba Rusija-Ukrajina: Predstoji stagflacija

Rusko gospodarstvo će u 2022. biti u velikim poteškoćama, pa će zapasti u duboku recesiju. Sankcije su posebno usmjerene na velike ruske banke, državni dug, oligarhe, kontrolu izvoza visokotehnoloških komponenti. Rusija je prikazala relativno jake financijske podatke: nisku razinu javnog vanjskog duga, stalni suficit na tekućem računu, kao i značajne devizne pričuve (oko 640 milijardi USD). Međutim, zamrzavanje koje su zapadne zemlje depozitari nametnule sprječava Rusku središnju banku da ih rasporedi i smanjuje učinkovitost ruskog odgovora. U ostatku svijeta ekonomske će se posljedice osjetiti uglavnom kroz rast cijena roba, što će potaknuti već postojeće inflatorne pritiske. Kao i uvijek kada cijene roba rastu, posebno će biti pogođeni neto uvoznici energenata i prehrambenih proizvoda, uz prizor velikih poremećaja u opskrbi. Lider