Borut Šeparović: Opstanak banaka ni dužnici ne dovode u pitanje

Sveta kamata

Borut Šeparović: Opstanak banaka ni dužnici ne dovode u pitanje

“Dužnici kojima su banke upropastile živote ne dovode u pitanje budućnost banaka”, kaže Borut Šeparović, čelnika i osnivača Montažstroja, koji u Zagrebačkom kazalištu mladih priprema predstavu ‘Crna knjiga’. U vrlo zanimljivom intervjuu pita se još “jesu li dugovi, reprezentirani predimenzioniranim apstraktnim brojevima, uistinu sveti i nepovredivi? Ili mogu biti otpisani?”, smatra kako “ne možemo promijeniti nešto bez da promijenimo sve, a opet ako želimo promijeniti sve, promjena mora započeti negdje”. Novi list

banke Borut Šeparović dužnici kazalište

Ako su banke zainteresirane, onda se valjda i može zaraditi na tome

Banke postaju sve otvorenije prema inovacijama iz svijeta blockchaina

Na konferenciji Web3 Tales u Zagrebu, stručnjaci su raspravljali o integraciji blockchain tehnologija i decentraliziranih financija (DeFi) u tradicionalne bankarske sustave. Vid Hribar iz Raiffeisen banke naglasio je da DeFi predstavlja priliku, a ne prijetnju za banke, te da blockchain može poboljšati učinkovitost kroz pametne ugovore i tokenizaciju. Posebno je istaknuta potreba za jasnijim regulatornim okvirima, poput MiCA regulative. Na drugom panelu, Mike Alonso iz BIS-a govorio je o potencijalu digitalnih valuta središnjih banaka (CBDC) da povećaju učinkovitost platnih sustava i financijsku inkluzivnost. Lider

banke blockchain kriptovalute pamćenje

Talijanska banka prima kolutove sira kao zalog za kredit

banke krediti sir

Dođe ti na isto

Klijenti banaka koji nisu ugovorili prijelaz s prešutnog na dopušteno prekoračenje imaju pravo na otplatu tog duga u 12 rata, ali to neće biti beskamatno

Kako je nedavno objavila Hrvatska narodna banka (HNB), do 1. srpnja nešto više od milijun građana ugovorilo dopušteno prekoračenje, a što je 58 posto od ukupno 1,75 milijuna poslanih ponuda za prelazak s prešutno prihvaćenog na dopušteno prekoračenje. Na upit o razlozima, odnosno je li se gotovo 750 tisuća građana jednostavno oglušilo na poziv banaka ili su u pitanju neki drugi razlozi, poput nedovoljne kreditne sposobnosti, iz HNB-a su pojasnili kako je ponuđeni iznos dopuštenog prekoračenja bio identičan prethodno odobrenom prešutno prihvaćenom prekoračenju. Neke banke omogućuju otplatu na način da se dugovanje po prekoračenju podmiri kreditom, dok druge jednostavno ovu postupnu otplatu provode kao dodatnu funkcionalnost prekoračenja. Bez obzira na razlike u tehničkoj provedbi postupne otplate, za potrošače nema razlike jer se ne naplaćuju nikakvi dodatni troškovi – ističu u HNB-u. Lider

banke dugovanja HNB prešutni minus

Dnevni limiti: evo koliko je gotovine moguće odjednom dignuti s bankomata u Hrvatskoj

banke bankomati gotovina

Od svih kućanskih poslova, peglanje nam najbolje ide

Građani prošle godine ‘ispeglali‘ kartice za 15,5 milijardi eura, 21 posto više

Kako stoji u biltenu Hrvatske narodne banke ‘Bezgotovinske platne transakcije‘ objavljenom u utorak, takva vrsta plaćanja u posljednjih nekoliko godina bilježi kontinuirani rast, i u broju i u vrijednosti transakcija. Što se tiče prošle godine, ukupno je izvršeno 1,2 milijarde transakcija vrijednih 437,7 milijardi eura. U usporedbi s godinom ranije, broj transakcija povećao se za sedam, a ukupna vrijednost za 13 posto. Statistika bilježi i da 44 posto građana i 60 posto tvrtki u Hrvatskoj u RH ima ugovorenu uslugu internetskog bankarstva, a 57 posto građana potrošača i 52 posto poduzeća i uslugu mobilnog bankarstva. Broj građana koji se koriste uslugom mobilnog bankarstva u 2023. povećao se za sedam posto, a internetskog bankarstva za 13 posto. Lider

banke HNB internet bankarstvo kreditne kartice trošenje

Zeleno farbanje i pranje

Zeleni fondovi, osnovani da pomognu u spašavanju klime, zapravo potpomažu industriju s velikim emisijama CO2

Zaradite novac dok pomažete spasiti planet Zemlju. To je ono što banke koje prodaju takozvane “zelene” ili ESG (environmental, social, governance/za okoliš, socijalnu politiku i upravljanje) investicijske fondove obećavaju ulagateljima. Ali ti navodno zeleni fondovi nastavljaju ulagati desetke milijardi eura u najveće svjetske tvrtke koje emitiraju CO2. Pokazalo je to istraživanje koje su proveli Mediapart, Voxeurop, Nacional i partneri u medijskoj mreži Europska istraživačka suradnja (EIC) na temelju financijskih podataka grupe London Stock Exchange (LSE). Ovu prijevaru, savršeno legalnu, omogućila je labavost propisa Europske unije (EU) o ”zelenim” financijama. Izvorno zamišljeni da preusmjere stotine milijardi eura europskih ušteda prema klimatskoj tranziciji, zapravo promiču ”greenwashing”, odnosno lažna obećanja. Banke i upravitelji fondova odlučuju gdje će plasirati novac koji su im povjerili njihovi klijenti -pojedinci i institucionalni ulagači – koji žele smisleno uložiti. Nacional

banke greenwashing investicijski fondovi zeleni fondovi

Digitalizacija i što smo još rekli

Više od pola svjetskog gospodarstva testira digitalne valute

Ukupno 134 države, koje predstavljaju 98 posto globalnog gospodarstva, razmatraju uvođenje digitalne inačice svojih valuta. Više od pola njih su u naprednoj fazi razvoja, pilot fazi ili fazi pokretanja, pokazalo je istraživanje američkog think tanka Atlantic Council. Zagovornici tvrde kako će će digitalne valute otvoriti nove mogućnosti i pružiti alternativu fizičkoj gotovini kojoj, čini se, nema spasa. Protivnici ukazuju na to kako bi digitalna valuta vlastima mogla omogućiti guranje nosa tamo gdje mu nije mjesto. Trenutno je u tijeku oko 36 pilot projekata, uključujući kineski e-CNY kojeg testira 260 milijuna ljudi u 25 gradova te u Europi, gdje Europska središnja banka (ECB) šest mjeseci radi na pripremi digitalnog eura. Nastojanja ECB-a mogla bi kopirati druga vodeća velika gospodarstva. Mreža

banke digitalna valuta

Svi gledamo kako proći što jeftinije

Bankarske naknade: Usluge variraju od banke do banke, no neke su povoljnije od drugih

Prema podacima HNB-a, prihodi banaka od naknada i provizija u 2022. dosegnuli su 802,6 milijuna eura, što je 16 posto više nego godinu ranije. U prošloj godini zabilježen je blag pad prihoda od naknada. Kako banke nisu smanjivale naknade i provizije u svojim tarifama, može se zaključiti da su građani i poduzetnici reducirali troškove koristeći jeftinije bankarske opcije. Banke tradicionalno najviše zarađuju na naknadama za platni promet, zatim naknade vezane uz kreditne kartice i one za vođenje računa. Vođenje računa najviše naplaćuje Addiko banka, a najmanje PBZ. Erste banka besplatno nudi online bankarstvo, dok se bezgotovinska plaćanja razlikuju. Prilikom plaćanja u poslovnici najnižu fiksnu proviziju (jedan posto) imaju HPB i PBZ, a najvišu proviziju od dva posto imaju Addiko i OTP banka. tportal

bankarske naknade banke

Kad točiš gorivo, usput platiš i dopunsko

Račune za režije možete plaćati na stotinama mjesta, ali razlika je u naknadama. Evo gdje su najniže, a gdje najviše

Na raspolaganju je niz mogućnosti i adresa na kojima je moguće plaćati račune za režije – poslovnica FINA-e, Hrvatske pošte i komercijalnih banaka preko internetskog ili mobilnog bankarstva pa do dućana, kioska i benzinskih crpki. U poslovnicama FINA-e računi za režije mogu se platiti gotovinom ili karticama. Naknada za gotovinsko plaćanje računa do 34,44 eura iznosi 0,64 eura, a za iznose veće od toga naknada je 1,85 posto uplaćenog iznosa. Najmanji iznos naknade u Hrvatskoj pošti je 0,66 eura, a najveći 13,27 eura. Od banaka, svaka ima vlastiti cjenik naknada za plaćanja mjesečnih obveza nudeći i pritom i jednostavnije mogućnosti poput trajnog naloga. Naknada plaćanja računa u Tisku iznosi 0,53 eura po računu, bez obzira na iznos. Na benzinskim postajama INA-e naknada za račune s 2D barkodom iznosi 0,33 eura, a na Croduxu i Petrolu 0,26. N1

banke financije računi režije

I dalje vrijedi: Čuvajte nam gotovinu

Unatoč sveprisutnijoj digitalizaciji, iz Njemačke središnje banke kažu da je i dalje dobro imati papirnati novac

Pogotovo u koroni je vladala prava hajka protiv “prljavog novca” – u smisli mogućeg prijenosnika virusa. No sad se i iz Njemačke središnje banke čuje savjet: “pravi” novac ima i prednosti. Osobito u kriznim situacijama nije loše ipak imati i nešto gotovine u ruci i već ta količina novca pomaže stabilnosti čitavog novčanog sustava. Tu je naravno i opasnost “rušenja” računalnih sustava, ali i činjenica kako je nadzor digitalnog transfera veoma često negdje u inozemstvu. Trgovine zapravo dobro plaćaju usluge bezgotovinske kupovine – to ide i do par postotaka iznosa koji se plaća. Jedino se komercijalne banke žele oprostiti od gotovine: one u pravilu nemaju nikakve koristi kad netko podigne novac, a lanac filijala i bankomata je samo trošak. DW

banke gotovina novac

Sveta kamata