Cyber sigurnost: Najveći problem - nepažljivi zaposlenici - Monitor.hr
18.01.2017. (11:36)

Cyber sigurnost: Najveći problem – nepažljivi zaposlenici

Globalne organizacije sigurnije su no ikada da mogu predvidjeti sofisticirane cyber napade i primjereno im se oduprijeti, no i dalje ne investiraju dovoljno, niti sustavno planiraju kako se od njih oporaviti, zaključak je globalnog istraživanja o informacijskoj sigurnosti revizorsko-konzultantske tvrtke EY.

86% tvrtki nema potpunu zaštitu od cyber napada

EY je o najaktualnijim problema iz područja cyber sigurnosti razgovarao sa 1.735 organizacija diljem svijeta, a istraživanje je pokazalo kako je čak polovica ispitanika u mogućnosti detektirati sofisticirane cyber napade. Ovo je najuvjerljiviji postotak u posljednjih nekoliko godina. Razlog tome su dodatna ulaganja u alate i procese kojima je moguće predvidjeti što očekivati od cyber napada, kao i u mehanizme kontinuiranog praćenja, sigurnosne operativne centre i mehanizme aktivne obrane. Međutim, bez obzira na ta ulaganja, 86% ispitanika smatra kako njihova funkcija cyber sigurnosti ne zadovoljava u potpunosti njihove potrebe.

Svaka druga tvrtka imala cyber prijetnje

Više od polovice ispitanika (57%) tvrdi kako su se nedavno susreli sa značajnijim incidentima vezano uz cyber sigurnost, a gotovo polovica (48%) kaže kako im zastarjele kontrole u informacijskoj sigurnosti te arhitektura stvaraju najveći problem. Ovo je povećanje u odnosu na 2015. godinu. Kao najveće cyber prijetnje ispitanici navode zloćudni softver, krađu identiteta, cyber napade radi krađe financijskih podataka te krađe intelektualnog vlasništva. Više od polovice ispitanika (57%) kao glavni prioritet nakon napada navodi što brži oporavak i nastavak poslovanja te zaštitu poslovnih podataka.

Najveći problem – zaposlenici tvrtke

Ovogodišnje istraživanje također je pokazalo da su ključna područja koja zabrinjavanju ispitanike u vezi cyber sigurnosti ostala nepromijenjena, te uključuju povećanje rizika od nemarnog ponašanja zaposlenika (55% u usporedbi sa 44% u 2015.) i neovlaštenog pristupa podacima (54% u usporedbi s 32% u 2015. godini). Nadalje, poteškoće zbog nedostatka sredstava, nedostatka stručnog kadra te nerazumijevanje osoba koje donose odluke (uprava i visoki menadžment) ostale su na istoj razini kao i lani.

Ne bi ulagali ako ne bi bilo posljedica

Ukupno 62% ispitanika izjavilo je da ne bi uložili dodatna sredstva u povećanje cyber sigurnosti ako bi došlo do napada koji ne bi imao negativan utjecaj na njihovo poslovanje. Također, više od polovice ispitanika jednako bi postupilo ako bi takav napad pretrpjela njihova konkurencija ili dobavljači. Prilikom napada kojim bi bili ugroženi podaci njihovih klijenata, skoro polovica ispitanika (njih 48%) kaže da ih ne bi obavijestili odmah u prvom tjednu od napada. Ukupno 42% ispitanika nema unaprijed dogovorenu strategiju za slučaj značajnog napada.

Broj digitalnih uređaja koji se koriste u organizacijama stalno raste te skoro tri četvrtine (73%) ispitanih ističe da su zabrinuti zbog neodgovornog korištenja službenih prijenosnih računala, tableta i pametnih telefona od strane svojih zaposlenika. Kao jedan od glavnih rizika koji proizlazi iz porasta korištenja mobilnih uređaja polovica je ispitanika navela gubitak pametnog telefona jer to može dovesti do gubitka podataka, ali sve češće i do krađe identiteta.


Slične vijesti

28.09. (07:00)

Nije svaki VPN tvoj prijatelj

Alarmantno: lažna sigurnost VPN-ova

Sveobuhvatna studija Fonda za otvorenu tehnologiju (OTF) otkrila je alarmantne nedostatke kod mnogih popularnih besplatnih VPN aplikacija, ugrožavajući stotine milijuna korisnika. Mnogi pružatelji usluga prikrivaju vlasničke strukture, a neki su povezani s kineskim zakonima o kontroli informacija. Aplikacije poput Turbo VPN i VPN Proxy Master koriste protokole s trajno kodiranim lozinkama, što omogućuje napadačima dešifriranje komunikacije. To stvara lažni osjećaj sigurnosti, posebice za korisnike u autoritarnim državama. Autori preporučuju plaćene, transparentne VPN-ove poput ProtonVPN-a ili korištenje Tor preglednika za stvarnu privatnost. DW

07.09. (14:00)

Kad ti algoritam zaviri u poruke, pa ti još kaže da je za tvoje dobro

Chat Control 2.0: zaštita djece ili najveći europski Big Brother?

EU raspravlja o prijedlogu Chat Control 2.0, regulativi koja bi uvela obvezno skeniranje svih privatnih poruka, uključujući i enkriptirane aplikacije poput WhatsAppa i Signala. Komisija tvrdi da je cilj zaštita djece od online zlostavljanja, no stručnjaci upozoravaju da bi to stvorilo najveći sustav masovnog nadzora u povijesti Europe. Hrvatski stručnjaci Morić, Juranić, Hrdalo i Gulan slažu se da plemenita namjera ne opravdava trajnu infrastrukturu nadzora. Kritičari vide prijetnju privatnosti, enkripciji i anonimnosti, a odluka o prijedlogu očekuje se uskoro u EU parlamentu. tportal

06.09. (00:00)

Fina, al’ nefina greška

Fina u globalnom skandalu: pogrešno izdani certifikati otvorili rizik za presretanje prometa

Fina je greškom izdala 12 digitalnih certifikata za Cloudflareov DNS 1.1.1.1, što je otvorilo teoretsku mogućnost presretanja enkriptiranog prometa. Certifikati, koje je Microsoftov Edge priznavao kao valjane, izdani su između veljače i kolovoza 2025. i naknadno povučeni. Cloudflare tvrdi da nije bilo zloupotreba, no sigurnosna zajednica upozorava da je prošlo četiri mjeseca dok se problem otkrio. Fina incident opisuje kao testnu pogrešku, a regulator bi mogao reagirati jer se radi o značajnom sigurnosnom propustu. Netokracija

05.09. (21:00)

Surfaj pametno, ne transparentno

Zašto koristiti VPN – tri usluge koje štite privatnost

VPN (Virtualna privatna mreža) omogućuje šifrirano spajanje na Internet, štiteći korisnike od nadzora, hakerskih napada i curenja podataka, osobito na javnim Wi-Fi mrežama. Sve više ljudi koristi VPN za privatnost, sigurnost i zaobilaženje geografskih ograničenja. Ključne značajke uključuju no-logs politiku, zaštitu od DNS curenja i stabilne performanse. Besplatne usluge se ne preporučuju zbog sumnjivih praksi. Među najboljim rješenjima izdvajaju se ExpressVPN, CyberGhost i Private Internet Access, koji nude pouzdanu zaštitu i bogate mogućnosti za sve korisničke razine. Bug

04.09. (21:00)

Jednom kad haker pokuca na vrata...

Span: Državna obrana od kibernetičkih prijetnji zavidna, tvrtke još kaskaju

Spanov Centar kibernetičke sigurnosti proširio je djelovanje i postao ustanova za obrazovanje odraslih s formalnim kvalifikacijama priznatima u hrvatskom sustavu. Uz postojeće edukacije, sada se nude mikrokvalifikacije za analitičara kibernetičke sigurnosti i cloud security stručnjaka, upisive u e-radnu knjižicu. Programi kombiniraju teoriju i simulacije napada, a predaju stručnjaci iz prakse. Potreba za kadrom je golema – globalno nedostaje gotovo pet milijuna stručnjaka. Polaznici u Hrvatskoj mogu koristiti i HZZ vaučere, čime se kibernetička obrana pretvara u atraktivnu i dostupnu karijeru budućnosti. Bug… Tvrtke sada imaju i zakonsku obvezu brinuti o kibernetičkoj sigurnosti i edukaciji zaposlenika, propisanu novim Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti. Lider

20.08. (19:00)

Kad ti EU kaže: “Mi samo malo čitamo tvoje poruke”

Chat control – zaštita djece ili početak masovnog nadzora?

Prijedlog europske regulative o “chat controlu” zamišljen je kao zaštita djece od seksualnog zlostavljanja na internetu, no predviđene metode otvaraju vrata masovnom nadzoru privatnih komunikacija. Plan uključuje skeniranje svih poruka i datoteka, pa čak i enkripcije, što stručnjaci nazivaju opasnim presedanom. Kritičari upozoravaju na kršenje prava na privatnost, sigurnosne rupe i zlouporabe. Europski parlament zasad je protiv neselektivnog skeniranja, no Danska snažno gura regulativu i cilj joj je izglasavanje do listopada 2025. Hrvatska vlada podržava prijedlog, dok stavovi naših zastupnika nisu poznati. Bug… naš komunikacijski stručnjak i savjetnik, Marko Rakar za N1 tvrdi kak ose radi o “orvelovoskoj ideji” (N1).

14.08. (09:00)

Ako je vaš OIB već u tri tuđa Excela, dobrodošli u klub

Zaštita podataka u Hrvatskoj: Rastući problemi i kako se zaštititi

U Hrvatskoj sve češće dolazi do curenja osobnih podataka, od e-mailova do zdravstvenih i financijskih informacija, što nosi rizik krađe identiteta i zloupotrebe. AZOP i HUZP upozoravaju na oprez, posebno na internetu i društvenim mrežama. Veliki incidenti uključuju HEP-Toplinarstvo, HUO, EOS Matrix, B2 Kapital i A1, s kaznama od desetaka tisuća do milijuna eura. Građanima se savjetuje provjera kompromitiranih e-mailova, korištenje jakih lozinki te izbjegavanje javnog dijeljenja osjetljivih informacija. N1

28.07. (14:00)

Polovica Europe klikće “Pristajem”, druga traži gdje je Wi-Fi

EU gradi kibernetički štit, ali još traži tko će ga držati

Direktor Europskog centra za kompetencije u području kibernetičke sigurnosti, govori o izazovima u provedbi Direktive NIS2, potrebnoj “kulturnoj promjeni” i manjkavoj usklađenosti među državama članicama. EU ulaže stotine milijuna eura kroz programe Digitalna Europa i Obzor, s fokusom na otpornost, inovacije i MSP-ove. Upozorava na kronični manjak stručnjaka, važnost edukacije i stratešku ulogu nacionalnih centara poput hrvatskog NCC-HR-a, koji se ističe aktivnošću. No, zajednički “kibernetički štit” još uvijek više sliči ideji nego gotovom proizvodu. tportal

23.06. (21:00)

Ocean’s Eleven su amateri – pravi lopovi sada koriste ChatGPT

Uz pomoć umjetne inteligencije cyber prijetnje su podmuklije nego prije

Umjetna inteligencija poboljšala je phishing napade, a softverski lanac nabave postao je nova fronta kibernetičkih prijetnji. Hrvatska tvrtka ReversingLabs u 2024. otkrila je milijarde zlonamjernih datoteka i URL-ova, a njezin alat Spectra Assure dobio je prestižnu nagradu u SAD-u. Poseban izazov predstavljaju napadi na kriptovalute i AI sustave. Tvrtka širi timove, analizira 50 milijardi datoteka i pomaže developerima kroz besplatni Community alat. Cyber napadi više nisu nigerijski prinčevi – danas su sofisticirani, državom podržani i sve teže prepoznatljivi. Netokracija

21.05. (20:00)

Hakeru, noćas budi drug

Kvantna računala uskoro će postati toliko moćna da nam današnja enkripcija podataka neće biti od pomoći…

Već se danas moramo ozbiljno pripremiti na budućnost u kojoj će kvantna računala postati dovoljno moćna da razbiju enkripciju koja danas štiti naše bankovne račune, elektroničku poštu i državne tajne. Trenutak kada kvantna računala probiju današnju enkripciju naziva se Q-Day. Trenutačni se geopolitički sukobi u sve većoj mjeri sele u kibernetički prostor, zbog čega kibernetička sigurnost postaje ključna karika društvene i gospodarske stabilnosti, poručili su to na Span Cyber Security Aren u Opatiji. Lider