Eurostat: Samo u jednoj godini u EU bačeno 57 milijuna tona hrane - Monitor.hr
28.10. (12:00)

Hrane ima na bacanje

Eurostat: Samo u jednoj godini u EU bačeno 57 milijuna tona hrane

EU i države članice su do sada raspolagale neslužbenim procjenama i podacima dobivenim različitim metodama, stoga ovi rezultati predstavljaju osnovu na temelju koje će se donositi odluke i propisi u cilju smanjenja bacanja hrane. Brojke su ogromne, ispada da 10 posto sve hrane koja dođe na europsko tržište završi na otpadu, i to u situaciji kada je hrana radi inflacije i rata u Ukrajini sve skuplja. Pozitivno je što sada imamo službenu polazišnu točku za smanjenje količina bačene hrane. Države EU su se obvezale do 2030. godine prepoloviti te količine, znači da je cilj za Hrvatsku do tog datuma imati manje od 143 tisuće tona bačene hrane godišnje, kazala je Biljana Borzan, koja je bila izvjestiteljica Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane. Green


Slične vijesti

Ponedjeljak (23:00)

To ćemo grickat za iduće prvenstvo

Hranu koja bi inače završila u smeću pretvaraju u zdravi prah za grickalice

Australci su otkrili novi način kako smanjiti bacanje hrane. Povrće koje ne zadovoljava uvjete supermarketa melju u tzv. povrtni prah.  Gotovo 31 posto hrane uzgojene diljem svijeta ostaje nepojedeno, a odlaganje otpada od tih namirnica oslobađa tone stakleničkih plinova. Brokula, bundeva i cvjetača, koje ne zadovoljavaju uvjete trgovina, najprije se razvrstavaju, operu i očiste. Zatim se suše u prah i pretvaraju u vegetarijansku užinu. Raquel Said, izvršna direktorica Nutri V-a, izjavila je da ova tehnologija pomaže velikim uzgajivačima smanjiti do 15 tona otpadnih proizvoda svaki tjedan, uključujući i višak lišća i stabljika, prenosi ABC News. Green

21.11. (20:00)

I tamo ko doma

Vozila napune domaćim proizvodima i šalju našim ljudima u Irsku i Njemačku

Kilogram slavonskog kulena 33 eura, kobasice 16, svinjske masti 4, čvaraka, ličkog kozjeg sira i litra hladno prešanog bučinog ulja 20 eura, domaći med za 14 eura po kilogramu, a mljevenih oraha 15. Cijene su to domaćih proizvoda koji se pakiraju i prodaju našim ljudima u Irsku putem Facebook grupe “Hrvatski domaći proizvodi u Irskoj“. Osim nje za one u Europi poput Njemačke i Austrije, ali i kupce iz Lijepe naše tu je grupa “Hrvatski domaći proizvodi“. Još su tu i dvije novoosnovane za zemlje Skandinavije. Kako iseljenicima ne bi nedostajala domaća hrana, a našim proizvođačima prihod, Braniteljska udruga “Donji grad” u Osijeku osnovala je spomenute grupe. Putem njih nalaze kupce, ali i proizvođače. Agroklub

07.10. (16:00)

Dok ne istruli

Umjesto roka trajanja, etikete s oznakom reduciranja otpada

U jeku poremećaja u opskrbi i poskupljenja zbog ekonomičnosti, ali i reduciranja otpada te klimatskih ciljeva, mnogi supermarketi na Zapadu, prvenstveno u SAD-u i Britaniji, odlučili su zbog neupućenih kupaca izmijeniti sadržaj etikete na hrani. Uobičajenu oznaku ‘najbolje (upotrijebiti) do’, s datumom do kojeg je najbolje iskoristiti namirnicu, zamijenio je natpis: ‘Bez datuma; pomaže reducirati otpad’. Tako su u Tescu sada označene mandarine, jabuke, krumpir, rajčice, agrumi, luk… Istu praksu uveli su i Waitrose, Sainsbury’s i Marks & Spencer. Navod ‘upotrijebiti do’ koristi se za lako kvarljivu hranu, poput mlijeka, svježeg mesa, ribe itd., dok se navodima ‘najbolje upotrijebiti do’ ili ‘najbolje upotrijebiti do kraja’ označavaju npr. tjestenina, riža, kava, konditorski proizvodi itd., s tim da se poslije tog datuma hrana može i dalje konzumirati. Tportal

29.09. (21:42)

U Hrvatskoj se dnevno baci više od tisuću tona hrane, od toga 135 tona kruha

17.09. (01:00)

Proizvođači energije beru vrhnje

Komentar: Voze li krave na dizel?

Nema nikakvog argumenta da se poveća cijena mlijeka ako se poveća cijena energije jer, kaže naš istaknuti stručnjak Davor Štern, krave ne voze na dizel. Građani trebaju bunt usmjeriti prema proizvođačima hrane i poziva na bojkot kupovine sira i vrhnja. Proizvođače energije treba ostaviti na miru da uživaju u super ekstra senzacionalnim profitima jer oni nisu nizašto krivi. Naravno da u međuvremenu svi kupuju dizel /pšenicu /suncokret/energiju/metale… po cijeni koja nema veze s ponuda-potražnja modelom nego 30-100 posto višom što je naravno super profit ili zaštita vrijednosti od inflacije. Oni koji su u krizi nešto dobili od novoga novca, kroz ovaj sustav će vratiti sve i još više svoje vrijednosti jer se sustav lako raspadne, ali treba puno više vremena, znanja i sposobnosti političara, za uspostavu novoga. Kolateralnih žrtava u Hrvatskoj bit će puno, tvrdi Krešimir Kuterovac za Agroklub.

12.08. (10:00)

Korak prema replikatorima iz Star Treka

3D ispis hrane donosi insekte na svačiji stol i rješava velike ekološke probleme

Što se više traži hrana bogata bjelančevinama, to je veća zabrinutost da će se tako povećati i količina stakleničkih plinova, ali i potrošnja zemlje i vode povezana s njenom proizvodnjom, osobito kada je u pitanju uzgoj životinja. Alternativni izvori bjelančevina iz insekata, biljaka i algi puno su održiviji. Ta je hrana bogata hranjivim tvarima, ali mnogi je izbjegavaju zbog izgleda, okusa i mirisa. Novi proces može uzeti opće poznate namirnice poput mrkve i kombinirati ih s alternativnim proteinima iz cvrčaka kako bi se dobio prihvatljiviji okus. Ova mješavina mrkve i cvrčaka može se zatim ekstrudirati pomoću 3D printera za hranu kako bi se stvorilo vizualno privlačno jelo. Alternativni proteini bi mogli postati naš glavni izvor unosa proteina. Ova studija predlaže sustavni pristup optimizaciji tinte za hranu, čime se omogućuje jednostavno stvaranje i prilagođavanje vizualno ugodne, okusom prihvatljive i nutritivno odgovarajuće hrane, poboljšane alternativnim proteinima. Bug

28.05. (01:00)

Ako još uvijek budemo živi

Hrana budućnosti: Evo što ćemo jesti 2050. godine

Globalna potrošnja voća, povrća, orašastih plodova i mahunarki morat će se udvostručiti, a potrošnja namirnica poput crvenog mesa i šećera morat će se smanjiti za više od 50%. Prehrana bogata biljnom hranom i s manje hrane životinjskog podrijetla donosi poboljšane zdravstvene i ekološke prednosti. Evo nekih namirnica prema mišljenjima stručnjaka koje možemo očekivati ​​više u sljedećim godinama: alge, morska trava, više graha, mahunarki i orašastih plodova, divlje žitarice, umjetno uzgojeno meso, lažne banane, kukci, kava otporna na toplinu… Green

06.05. (22:00)

Bit će hrane, ali ne baš jeftine

Iz EU kritiziraju širenje straha zbog nestašice hrane

Iako je rat u Ukrajini izazvao ozbiljne probleme na tržištima pšenice i kukuruza, kao i logističke i financijske probleme, u priopćenju Europske Komisije o sigurnosti hrane, objavljeno još u ožujku, zaključuje se da ne postoji rizik od nestašice hrane u EU. Oni koji nisu na početku voljeli Farm to Fork (Od polja do stola), iskoristili su rat kao izgovor da se vrate na svoje stare pozicije i pokušaju spriječiti provođenje ciljeva Strategije. Iz EK ističu kako treba shvatiti da je Strategija pokušaj da se oporavi poljoprivreda, a ne da ju se kažnjava razornim efektima gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena, a koje imaju na globalnu proizvodnju hrane. Agroklub

01.03. (18:22)

Ruska invazija prijeti globalnoj opskrbi hranom

I Ukrajina i Rusija velike su izvoznice nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda, pa tako zajedno čine oko 29 posto svjetskog izvoza pšenice, 19 posto svjetske ponude kukuruza i 80 posto svjetskog izvoza suncokretovog ulja. Rusija također izvozi hranjive tvari potrebne usjevima, kao i prirodni plin, ključan za proizvodnju gnojiva na bazi dušika. Posljednjih dana poskočile su cijene pšenice. Jedna moguća posljedica rata mogla biti da samo najprivilegiraniji dio svjetske populacije imao pristup dovoljnoj količini hrane. Norveški proizvođač umjetnih gnojiva Yara International, kako bi trebalo smanjiti ovisnost o ruskim sirovinama za poljoprivredu. T-portal

23.01. (13:00)

Samo prirodna farba

Kemičar u kući: O čemu ovisi boja hrane

Teorija kaže da boja organskih spojeva, točnije frekvencija ili valna duljina elektromagnetskog zračenja koju apsorbiraju njihove molekule, ovisi o njihovoj strukturi, ili što se svodi na isto, ovisi o kemijskoj formuli. Molekula će apsorbirati to veće duljine elektromagnetskog zračenja u vidljivom i ultraljubičastom području što ima više konjugiranih dvostrukih veza. Kako vidljivo zračenje ima veću valnu duljinu od onog nevidljivog, ultraljubičastog, jasno je da će molekule s mnogo konjugiranih dvostrukih veza apsorbirati zračenje većih valnih duljina, a to znači da će organski spoj imati boju. Recimo, ako hrana koju jedemo mijenja boju zakiseljavanjem, to je znak da u njoj ima polifenola, a polifenoli su antioksidansi, dakle spojevi koji spječavaju oksidativni stres, a s njime mutacije gena i nastanak raka. Nenad Raos za Bug.