Koliko je sati na Mjesecu? - Monitor.hr
24.05.2023. (07:00)

Kako se računa vrijeme tamo gore

Koliko je sati na Mjesecu?

The Oysters That Knew What Time It Was | WIRED

Na Međunarodnoj svemirskoj stanici koja doživi 16 zalazaka sunca dnevno vremenska zona je univerzalno vrijeme (UT), što je isto kao srednje vrijeme po Greenwichu (GMT). Po toj logici, univerzalno vrijeme je i vrijeme na Mjesecu. Zasad nema dogovora o tome koja će se vremenska zona koristiti kada ljudi s Artemisom III. slete na površinu Mjeseca nakon što se uspostavi jedna ili više baza. Trenutno se robotske misije održavaju u vrijeme koje odgovara određenim vremenskim zonama u toj zemlji. Korištenje Sunca za računanje vremena, kao što to činimo na Zemlji, neće ni približno funkcionirati. Od izlaska do zalaska Sunca na Mjesecu ima 14,77 zemaljskih dana pa su potrebne neke podjele. Jedan od prijedloga je ideja lunarnog standardnog vremena, gdje su sekunde, minute i sati bili isti, ali su se 24 sata nazivala ciklusom, a 30 ciklusa punim lunarnim danom, što je otprilike točno. Astronauti koji su bili na Mjesecu koristili su Ground Elapsed Time (GET) koje je sada poznato kao Mission Elapsed Time. Vrijeme se računalo kao minute, sati i dani od lansiranja. Net


Slične vijesti

09.03. (19:00)

Zemaljski život van Zemlje

Na Mjesecu ima života. Donijeli su ga ljudi

Prije nešto više od pet godina, 22. veljače 2019., svemirska sonda bez ljudske posade Beresheet, koju su izgradili SpaceIL i Israel Aerospace Industries, postavljena je u orbitu oko Mjeseca. Beresheet je trebao postati prva privatna svemirska letjelica koja će izvesti meko slijetanje na Mjesec, međutim, nakon više tehničkih problema srušio se na površinu Zemljinog satelita i raspao u komadiće koji su se rasuli u krugu od 100-tinjak metara. Među raznim teretima na Beresheetu našli su se i tzv. vodeni medvjedići, poznati kao tardigrade. Te mikroskopske životinjice, koje dijele pretka s kukcima, također se nazivaju dugoživcima jer imaju sposobnost preživljavanja u najsurovijim klimatskim uvjetima, uključujući i svemir. Štoviše, mogu se vratiti u život desetljećima nakon što su potpuno dehidrirali. Index

09.02. (11:00)

Provedite medeni mjesec na Mjesecu!

Planetarno rudarstvo i svemirski turizam – budućnost je možda bliža nego se čini

Iako je prošlo više od pola stoljeća, neki i dalje ne vjeruju da je čovjek ikada kročio na Mjesec. No, istina je da se od tada to nije ponovilo. Zašto? Jer je interes splasnuo, a NASA više nije imala sredstva. Tada je bio Hladni rat i to je učinjeno zbog natjecanja. I danas je takav pohvat vrlo skup. No, danas se svemirski programi kroje u privatnim tvrtkama i financirat će se s tržišta. Za očekivati je da će se na Mjesecu organizirati platforma slična onoj na Antarktici, gdje postoje nacionalne ekspedicije i laboratoriji. Trenutno postoje dva svjetska projekta za odlazak ljudske posade na Mjesec – kineski projekt i NASA-in projekt Artemis, koji će tamo krenuti iduće ili godinu iza. Pokraj znanstvenih ekspedicija, za očekivati je da će uskoro nuditi i turističku ponudu na našem satelitu, tvrde domaći znanstvenici za Otvoreno. HRT

18.01. (00:00)

Mali korak za čovjeka, ali odjednom prekompliciran za NASA-u

Danas je teže sletjeti na Mjesec nego prije 50 godina

Prošlo je više od pola stoljeća otkako je NASA poslala astronaute na Mjesec i nakon toga ih vratila kući žive i zdrave. Ne bi li danas slijetanje na Mjesečevu površinu, nakon tolikog iskustva i razvoja tehnologije, trebalo biti jednostavna procedura?
Nedavni neuspjeh Peregrinea, svemirske letjelice tvrtke Astrobotic Technology, povlači ovo pitanje, ali i ukazuje na izazove suvremenih misija slijetanja na Mjesec. Unatoč tehnološkom napretku, slijetanje ostaje složena procedura. Problemi poput gubitka goriva ili poteškoća s postavljanjem letjelice prema Suncu otežavaju misije. Uz to, težina svemirskih letjelica i nedostatak atmosfere na Mjesecu predstavljaju izazove u kontroli spuštanja. Landeri privatnih kompanija često su prototipi, a nedostatak standardizacije dodatno otežava rješavanje problema. Unatoč velikom iskustvu i razvoju tehnologije od misija Apollo, slijetanje na Mjesec i dalje je izazovno. (Index)

24.10.2023. (16:00)

Ipak nije mlad

Mjesec je milijune godina stariji nego što se mislilo

Naš je prirodni satelit nastao prije otprilike 4,4 milijarde godina, odnosno nedugo nakon stvaranja Zemlje. Tada je, prema teoriji, objekt veličine Marsa udario o Zemlju koja je bila tek u procesu formiranja kao užarena kugla. Tada se odlomio ogroman oblak krhotine koji se tek nakon nekog vremena formirao u Mjesec. Riječ je o teoriji koja nije u potpunosti prihvaćena budući da nije sasvim poznato kako je točno nastao Mjesec. No, prisutnost određenih elemenata ukazuje na zemaljsko porijeklo. Green, Science Alert.

09.10.2023. (22:00)

Svemirski turizam

NASA planira izgraditi kuću na Mjesecu do 2040.

Koja bi mogla biti prva za ljudski smještaj, i to ne samo za astronaute već i za turiste. Plan je lansirati divovski 3D printer na Mjesec i koristiti lunarni beton od kamenja, mineralnih fragmenata i prašine za slojevitu strukturu na površini. NASA također surađuje sa sveučilištima i privatnim tvrtkama na izradi vrata, pločica i namještaja za dom na Zemljinom satelitu. Fortune

 

06.10.2023. (17:22)

Video iz 2002. ne dokazuje da je slijetanje na Mjesec snimljeno u studiju

14.09.2023. (20:00)

Kupujem zemljište na Mjesecu, jeftinije je nego stan u Zagrebu

Istraživanja na Mjesecu definirana Uredbom koji je još 1979. donio UN, no teško je baš sve obuhvatiti

Indijska misija na južnom polu Mjeseca zadržat će se dva tjedna te prikupiti uzorke za analizu mineralnog sastava površine Mjeseca. Što ako dođe do otkrića drugih vrijednih minerala na Mjesecu? Tko na njih polaže pravo i može li uopće? Istraživanje i korištenje Mjeseca “nasljeđe je cjelokupnog čovječanstva” te, shodno tome, sve države moraju imati koristi od tih aktivnosti, bez obzira na stupanj ekonomskog i znanstvenog razvoja. Pri istraživanju i korištenju Mjeseca, države se trebaju voditi načelima suradnje i međusobne pomoći. Budući da privatne kompanije sve više ulaze u prostor istraživanja Svemira, a ova odredba isključuje mogućnost privatizacije resursa Mjeseca, sve je manja vjerojatnost da hoće. Faktograf

19.08.2023. (00:00)

A da se gore nalazi nafta?

Intrigantna utrka: Države žele čim prije sletjeti na Mjesec kako bi se domogle vode

Sada je Rusija lansirala svoju prvu svemirsku letjelicu za slijetanje na Mjesec, nakon 47 godina pokušaja da bude prva sila koja će izvesti meko slijetanje na južni pol Mjeseca. Riječ je o regiji za koju se vjeruje da sadrži tzv. džepove vodenog leda. Paralelno, Rusija se tako natječe s Indijom, koja je lansirala svoj lunarni lender Chandrayaan-3 prošloga mjeseca, ali i sa SAD-om i Kinom, državama koje također imaju napredne programe istraživanja Mjeseca. Niti jedna zemlja nije meko sletjela na južni pol Mjeseca. Neravan teren to otežava, ali nagrada otkrića vodenog leda mogla bi biti povijesna: vjeruje se da bi se mogla koristiti za vađenje goriva i kisika, kao i za pitku vodu. Iz Europske svemirske agencije (ESA) tvrde da svemirske misije u startu moraju biti što održivije jer su zalihe ograničene na svim svemirskim letjelicama. NASA je 1970. godine otkazala Apollo misije te je tako Apollo 17 postao posljednja misija s posadom na Mjesecu. Glavni razlog tomu bio je novac. Trošak dolaska na Mjesec bio je, ironično, astronomski. Green

13.07.2023. (15:00)

Mali korak za kineskog čovjeka

Kinezi šalju ljude na Mjesec, na prvu misiju ići će s dvije rakete

Do 2030. godine. Jedna će voziti letjelicu koja će se spustiti na površinu Zemljina satelita, a druga će prevesti prvu kinesku posadu. Obje rakete bi trebale stići u Mjesečevu orbitu, a nakon što se uspješno spoje, astronauti bi se na površinu Mjeseca spustili sa letjeliom s druge rakete. Dvostruko lansiranje bit će način da riješe prepreku razvoja velike rakete koja bi mogla prevesti i astronaute i letjelicu za slijetanje. Nakon što obave misiju i prikupe uzorke s Mjeseca, istom će se letjelicom vratiti do orbite i nazad prema Zemlji. N1

15.05.2023. (21:00)

Man on the Moon

Jedini čovjek čiji je pepeo rasut po Mjesecu

Eugene Merle Shoemaker - Alchetron, The Free Social Encyclopedia

Eugene Merle Shoemaker (1928.-1997.) prvi je čovjek čiji su posmrtni ostaci rasuti po Mjesecu. Shoemaker je  pokrenuo Program istraživanja astrogeologije u sklopu Američkog geološkog zavoda početkom 1960-ih te pomogao u obuci Apollo astronauta za geološka istraživanja na Mjesecu. Zajedno sa suprugom Carolyn i Davidom Levyjem otkrio je poznati komet Shoemaker-Levy 9 koji je 1994. udario u Jupiter, što je pružilo jedinstvenu priliku astronomima da prouče posljedice udara kometa na planet. Nakon smrti NASA mu je odlučila odati počast tako što je njegove ostatke 1998. poslala na Mjesec putem svemirske letjelice Lunar Prospector. Kapsula od polikarbonata, koju je izradila ista tvrtka koja je poslala pepeo autora “Zvjezdanih staza” Genea Roddenberryja u orbitu, sadržavala je Shoemakerov pepeo, fotografiju Barringerovog kratera i citat iz Shakespeareove drame “Romeo i Julija.” Letjelica se sudarila s Mjesecom i ostavila približno 30 grama Shoemakerovih posmrtnih ostataka blizu Mjesečevog Južnog pola. Kozmos

Câu chuyện cảm động về Eugene Shoemaker: Người đầu tiên của nhân loại vĩnh viễn an nghỉ trên Mặt trăng