Mijenjaju se zakonski uvjeti za strane radnike: produžuje se rok važenja dozvola, poslodavci će morati osigurati primjeren smještaj... - Monitor.hr
01.03. (23:00)

Za topliju dobrodošlicu

Mijenjaju se zakonski uvjeti za strane radnike: produžuje se rok važenja dozvola, poslodavci će morati osigurati primjeren smještaj…

Država je, nakon tri godine nereda na tržištu, odlučila pokušati uvesti reda u sustavu zapošljavanja radnika iz trećih zemalja te je u javno savjetovanje pušten Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o strancima. Među ostalim, predlaže se produžavanje važenja radne dozvole s jedne na tri godine, strani radnici će nakon isteka ugovora imati dopušteno vrijeme nezaposlenosti od 60 dana (ako nakon gubitka posla u roku od dva mjeseca ne nađe novi, gubi radnu dozvolu), u slučaju da smještaj radniku osigurava poslodavac on će morati dati dokaz o primjerenom smještaju stranih radnika. Prema MUP-ovim zadnjim podacima, u siječnju tekuće godine izdano je 14 219 dozvola za boravak i rad. Najveći broj dozvola izdan je radnicima iz Nepala, a potom Bosne i Hercegovine, Indije, Filipina i Srbije. Prošle godine sveukupno izdano je više od 170 tisuća dozvola. Faktograf


Slične vijesti

18.07. (16:00)

Kad se sudi prije optužbe

Jergović: Što će se dogoditi kada prvi strani radnik u Hrvatskoj učini zločin nad Hrvatom?

Migranti, dakle, ne samo da nisu dobri ljudi, nego su ih njihove strašne životne prilike učinile potencijalno gorim i opasnijim od nas. Mi bismo im, pak, trebali pružiti mogućnost da budu kao mi. A to da budu kao mi znači i da imaju jednako pravo da čine isto zlo koje činimo i mi. Jednakost u dobru se podrazumijeva, ali možemo li zamisliti jednakost i u zlu? Ako ne možemo, onda imamo problem sa sobom i svojim pogledom na svijet. Ako ne možemo zamisliti da je taj čovjek kojeg prihvaćamo dok legalno ili ilegalno prelazi našu državnu granicu možda jednako pokvaren kao najpokvareniji član naše šire obitelji, ako ne možemo zamisliti da je čovjek kojemu pružamo čašu vode i skrivamo ga od policije kojom upravlja jedan Božinović kvaran do srži, onda imamo problem s inherentnim, neosviještenim i naivnim, tobože dobroćudnim, rasizmom i šovinizmom. Miljenko Jergović.

20.06. (15:00)

U potrazi za boljim životom

UN: 117 milijuna ljudi širom svijeta prisiljeni su napustiti svoje domove zbog ratova i klime

Izvještajem su obuhvaćeni ljudi, koji su već dobili status izbjeglice, oni koji još uvijek traže da se njihovi zahtjevi za azil u inotzemstvu odobre i interno raseljena lica u svojim matičnim zemljama. Od oko 117,3 milijuna raseljenih ljudi širom svijeta koje je pratio UNHCR, 68,3 milijuna je bilo interno raseljeno – što znači da su morali napustiti domove, ali su ostali unutar granica svojih zemalja porijekla. Broj koji odgovara cjelokupnoj populaciji Velike Britanije. Oko 48 posto je iz afričkih zemalja, a oko 21 posto sa Bliskog istoka. DW

29.05. (20:00)

Nije baš najtoplija glede dobrodošlice, ali...

EU se dobro postavila glede prihvata izbjeglica iz Ukrajine, problem Afrika i Bliski istok

Aktualne rasprave o izbjeglicama usredotočene su na mjere odvraćanja. Prema novoj reformi azila Europske unije, tražitelji azila će ubuduće biti provjeravani i registrirani na vanjskim granicama EU-a. Oni bi trebali čekati u prihvatnim kampovima do dvanaest tjedana dok se ne donese odluka o njihovom zahtjevu za azil. Sporazumi o prihvatu izbjeglica s pretežno neeuropskim zemljama izrazito su problematični. Prijem oko milijun ljudi u Njemačku dosad je prošao prilično dobro iz dva razloga. S jedne strane, savezna vlada odlučila se protiv centraliziranog smještaja u kampove, a s druge strane, civilno društvo je masovno pomoglo. Problem koji nije riješen desetljećima je situacija na Bliskom istoku, loši uvjeti u prenapućenim prihvatnim kampovima, a bivša članica EU Velika Britanija hapsi migrante kako bi ih poslala u Ruandu. DW

11.03. (08:00)

Gostoljubivost u padu

I u migracijskoj politici Europa skrenula udesno

Pitanje stranih radnika odsad će se čvrsto vezati uz pitanje migracija. Čak i u Hrvatskoj, a uoči superizborne godine, tom će se problemu pristupati u rukavicama. Osim na granicama. Zakon o strancima priprema se i dalje. Propisi koje će Pakt uvesti pokrivat će sve faze azilantskog procesa: od provjere tražitelja azila nakon dolaska i prikupljanja biometrijskih podataka do pravila za određivanje koja je država članica odgovorna za rješavanje njihovih zahtjeva, no ima i nejasnoća koje otvaraju put uvođenju pritvaranja tražitelja azila, uključujući obitelji s djecom, u objekte slične zatvorima, što, kažu kritičari, može povećati nasilje graničnih vlasti i omogućiti deportaciju u nesigurne treće zemlje. Lider

29.01. (09:00)

Valjda isplativiji biznis od šverca droge (ako te ne uhvate)

Za stanovnike uz granicu migranti su sada manji problem od krijumčara, koji su opasnost za sve na cesti

Osim za stanovništvo, krijumčari su postali mnogo veći problem od migranata i za policiju koja je, kako je za Index objasnio voditelj službe za granicu u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj Alenko Vrđuka, potpuno promijenila percepciju o problematici migracija kroz Hrvatsku. Migranti su jadni ljudi koji bježe od nekih problema, a krijumčari su dobro organizirane kriminalne skupne. S njima se uvijek treba nadigravati. Uvijek promatraju naša postupanja i reorganiziraju svoje rute, a mi ih moramo pratiti, analizirati njihovo ponašanje i prilagođavati im se na dnevnoj bazi. I tako u krug. Uglavnom se radi o stranim državljanima, redom Moldavcima, Bugarima, Rumunjima, Litvancima, Ukrajincima, Talijanima, a nešto manje je Hrvata i državljana Bosne i Hercegovine. Regrutiraju preko TikToka, na WhatsApp šalju upute. No, na nekim punktovima su zahvaljujući naprednoj tehnologiji ilegalne prelaske granice sveli na minimum, a uz granicu su sve češće specijalne jedinice policije.

15.01. (19:00)

Druga strana 'trbuhom za kruhom'

Rasna diskriminacija ima utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje kod migranata

Žrtve mikroagresija, poput podbadanja ili uvredljivih pogleda, suočavaju se s povećanim rizikom od psihičkih oboljenja, uključujući anksioznost, depresiju i posttraumatski sindrom. Strukturalni i institucionalni rasizam dodatno otežava situaciju, s diskriminacijom u traženju stana ili na radnom tržištu, a stres koji ljudi dožive uslijed rasističke diskriminacije može izazvati i probleme poput visokog krvnog tlaka i pretilosti, a mogu slijediti dijabetes i oboljenja srca i krvožilnog sustava. Istraživanja pokazuju povezanost rasizma s povećanom smrtnošću među pogođenim osobama. Svijest o različitim oblicima rasizma ključna je za promjenu društvenih normi i jezika te smanjenje negativnih utjecaja na zdravlje. (DW)

14.01. (12:00)

Nikako da im se pokvari biznis

Izmijenjene rute i korumpirani granični policajci razlog su velikog broja krijumčara migranata na cestama

Krijumčarske rute sve više mijenjaju i zapravo veliki broj migranata ulazi u državu mimo službenih graničnih prijelaza. Krijumčara je sve više, a u pitanju su i ogromne količine novca te korupcija granične policije. Ovakve situacije mogu se suzbiti jačim kontrolama prometne policije te da postoje i tehnička rješenja umjetne inteligencije koja mogu detektirati koliko je osoba u automobilu, jesu li vezane, koristi li se mobitel i slično. Samo je 2022. godine uhićeno 1800 krijumčara. U samo pet dana ove godine uhićeno je njih 25. Rat u Ukrajini je preusmjerio policiju i humanitarne resurse, olakšavajući migrantima da lakše prijeđu granice. Ovdje moramo govoriti o fenomenu organiziranog kriminala. Index

28.12.2023. (11:00)

Gostoljubiva sredina

Migranti u Hrvatskoj žive izolirano. To je ozbiljan problem

Vodeći stručnjaci za migracije kažu da vlada nije donijela odgovarajuće programe i propise za integraciju ekonomskih migranata iako je jasno da gospodarstvo bez stranaca u nekoliko sektora, poput građevine, prijevoza i turizma, više ne može funkcionirati. Novi radnici sada dolaze preko specijaliziranih agencija, ali ne može se reći kako postoji neka osmišljena politika useljavanja. Do sada su se integracijske mjere i akcijski planovi donosili i bili namijenjeni azilantima, odnosno osobama pod međunarodnom zaštitom, pri čemu nije bilo i ciljanih mjera za kategoriju stranih radnika. To i nije čudno s obzirom da su inozemni radnici uglavnom bili ljudi iz regije koji su slične kulture i jezika. Točka prave integracije je svladavanje jezika, bez obzira gdje rade, što bi izbjeglo stvaranje paralelnih društava. Index

27.12.2023. (12:00)

Posljednja počivališta umjesto boljeg mjesta za život

U Hrvatskoj pokopano 59 migranata: 45 je neidentificiranih, među njima beba i curica

U pokušaju prelaska granica Europske unije, svakodnevnu ginu migranti. Njihovi grobovi često ostaju neobilježeni, a obitelji bez spoznaje o sudbini najbližih. Priču donosi Deutsche Welle. Na groblju u Sičama, selu na istoku Hrvatske, postoje tri groba o kojima nitko ne vodi računa. Za otprilike pet godina mogao bi im nestati svaki trag. Komunalna poduzeća su dužna ukopati neidentificirana tijela, ali ne i održavati grobove osim ako grob nije od osobe od „posebnog povijesnog i društvenog značaja“. Nema jedinstvene europske baze podataka o broju migranata koji su pokopani u Europi. Zasad je potvrđen najmanje 1931 takav grob u Grčkoj, Italiji, Španjolskoj, Hrvatskoj, Malti, Poljskoj i Francuskoj u zadnjem desetljeću, dakle od 2014. do 2023. Od toga je 1015 NN grobova. Index

20.12.2023. (17:00)

Ili ih primi ili daj pare

EU postigla dogovor o migrantima, svaka članica će birati hoće li ih prihvatiti ili uplatiti sredstva u zajednički fond


Europski parlament i Vijeće postigli su politički dogovor o migraciji i azilu, objavila je povjerenica EU za unutarnje poslove. Preliminarni sporazum trebaju ratificirati oba tijela. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je da će Pakt o migraciji i azilu osigurati učinkovit europski odgovor i zaštitu onih kojima je potrebna pomoć. S druge strane, skupina ljevice u Europskom parlamentu rekla je: “Mračan dan za EU. Upravo dogovoreni Pakt o migraciji i azilu označava smrt individualnog prava na azil u Europi. Ovo je najznačajniji napad na prava azila i migracija od osnutka EU.” Očekuje se daljnja rasprava i ratifikacija. (Index)