Naši podaci i tuđe milijarde - Monitor.hr
24.12.2022. (13:00)

“This is your digital life”

Naši podaci i tuđe milijarde

Work With Twitter Social Media Data in R - An Introduction | Earth Data  Science - Earth Lab

Premda kompanije navode da su “podaci korisnika u potpunosti sigurni”, oko društvenih mreža postoji čitava industrija manjih kompanija koje prikupljaju naše podatke. One imaju posebno razvijene softvere koji čak i na osnovi javno dostupnih podataka s društvenih mreža mogu napraviti detaljne profile korisnika. Ovakvi softveri obično rade “on mass scale”, odnosno prikupljaju i analiziraju podatke desetaka, pa i stotina milijuna ljudi odjednom. Skandal s kompanijom Cambridge Analytica, koja je bila lider na ovom polju, pokazuje da i same tehnološke kompanije nemaju punu kontrolu nad našim podacima. Ova britanska kompanija je tri godine prikupljala podatke desetaka milijuna FB korisnika, analizirala ih te rezultate prodavala, uglavnom za potrebe političkog marketinga u SAD-u i Velikoj Britaniji. Sam softver se zvao “This is your digital life”, a stručnjaci navode da je bio toliko dobar da je mogao predvidjeti kako će se navike i mišljenja neke osobe mijenjati u budućnosti. Aljazeera

 


Slične vijesti

Petak (16:00)

Živiš od reklama

Sad im se više nitko ne smije: ‘Influensanjem’ se može zaraditi i nekoliko prosječnih plaća, no posao nije lak

Rijetko tko si može priuštiti luksuz potpuno fleksibilnog radnog vremena, lokacije rada, godišnjih odmora po želji i zarade koja ovisi isključivo o vlastitom angažmanu. Sve u svemu, nije svima lako doći do toga. Svi influenceri iskreno su govorili o tome kako su počeci bili neprofitabilni te su morali biti uporni i vjerovati u svoj rad, bez obzira na podsmijehe i okolinu. Neki su počeli zarađivati sitan novac već nakon pola godine, a drugima je trebalo čak i do četiri godine. Čini se da se trud isplatio. Iako svi influenceri vješto skrivaju svoju zaradu i nitko zapravo ne zna koliko se zarađuje od “influensanja”, zarada ovisi o sadržaju kojim se pojedinac bavi, kažu pojedinci na događaju u organizaciji osječke studentske udruge META. Index

08.05. (22:00)

Vole fake news

Krajnje desne stranke dominiraju borbom za birače na društvenim mrežama

Stručnjaci upozoravaju da se ove stranke često koriste lažima i zavjerama kako bi manipulirale ključnim pitanjima poput migracija i okoliša. Istraživanja pokazuju da populističke stranke privlače znatno više pratitelja na platformama poput TikToka, gdje se dezinformacije brzo šire. Europska unija vidi takve kampanje kao ozbiljnu prijetnju demokratskim procesima, dok stručnjaci ističu da je važno podići svijest o manipulaciji informacijama. (24sata)

29.04. (16:00)

A u koju skupinu spadam ako uopće nemam profil?

Što tvoja profilna na društvenim mrežama govori o tebi

Korisnici društvenih medija mogu se grupirati u jednu od velikih pet osobina osobnosti modela – otvorenost, savjesnost, ekstrovertiranost, susretljivost i neuroticizam – samo na temelju njihove profilne slike. Na primjer, veća je vjerojatnost da će ekstroverti imati profilnu sliku s više ljudi na njoj – prijateljima, supružnicima ili rođacima. Oni koji signaliziraju otvorenost i savjesnost često imaju svoje lice u većoj skali, a fotke su obično ugodne i pažljivije isplanirane estetike. Susretljivi ljudi su oni koje krasi karakteristika društvene harmonije i suradnje, koji izbjegavaju konflikte. Njihove profilne obično su šarolike, iako slabijih oštrina i k tome ne baš najuglednije estetike. Zadnji su neurotičari, koji teže jednostavnosti, često reflektiraju negativne emocije, a ne vole baš pokazivati ni lice.  Bailwick Express

28.03. (12:00)

I see bot people

Botovi u političkim kampanjama: digitalni fenomen koji izaziva zabrinutost

Botovi, automatizirani programi, postaju sve prisutniji u političkim kampanjama diljem svijeta. Nedavno je otkriveno da je službeni Facebook profil HDZ-a skupio značajan broj lajkova, među kojima su se istaknuli i Vijetnamci. Ovo izaziva sumnju: jesu li botovi kupljeni od strane stranke ili su dio pokušaja ismijavanja? Botovi su sve sofisticiraniji, mogu biti i ljudi koji su prisiljeni na to, poput slučaja u Srbiji gdje je jedna žena postala bot nakon prijetnji otkazom. Iako su botovi postali ključni politički alat, njihova upotreba izaziva zabrinutost. Kupnja botova može narušiti analitiku, doseg i angažman stranice, dok njihova upotreba za širenje dezinformacija predstavlja prijetnju demokraciji. Ključno je da vlasnici digitalnih platformi i političari preuzmu odgovornost za suzbijanje ovakvih manipulacija kako bi se osigurala integritet izbornih procesa. (Netokracija)

24.03. (00:00)

Ako one ne postoje, tko ubire lovu?

Sve popularnije virtualne influencerice postaju hit na Instagramu, uz zaradu koja doseže i do 30.000 dolara mjesečno

Nedavno je u Hrvatskoj predstavljena Laura Ris, nova influencerica koja planira osvojiti domaće tržište, poput svojih AI kolegica diljem svijeta. Izumitelj Laure Risa, koji želi ostati anoniman u testnoj fazi, ističe kako je cilj ove virtualne influencerice ispitati tržište te eventualno srušiti visoke cijene koje stvarni influenceri zahtijevaju za svoje objave. No, Laura Ris nije jedina virtualna ljepotica koja osvaja srca na internetu. Ovaj trend nije ograničen samo na Hrvatsku. Primjerice, Milla Sofia, 24-godišnja AI influencerica iz Helsinkija, skupila je impozantan broj pratitelja nudeći futurističku perspektivu u carstvu stila. Međutim, nisu svi sretni zbog uspjeha ovih virtualnih influencera. Kritičari ističu da su njihove objave nestvarne i često neodgovarajuće, dok se mnogi pratitelji pitaju tko se krije iza profila. Uz to, pojava AI influencera stavlja pod znak pitanja budućnost tradicionalnih influencera, čime se otvara prostor za raspravu o etici i integritetu u svijetu digitalnog marketinga. (Index)

11.03. (13:00)

Nema tog algoritma, kažu

Društvene mreže ne uspijevaju zaustaviti zlostavljanje djece

Na Instagramu i Facebooku još uvijek se pojavljuju ilegalni sadržaji, a broj snimki seksualnog iskorištavanja djece na internetu je u porastu. Istraživači upozoravaju da društvene mreže ne samo što ne uspijevaju zaustaviti pedofile, već im algoritmima zapravo i pomažu u bržem povezivanju. Novinari Wall Street Journala i znanstvenici s američkih sveučilišta u zajedničkom su istraživanju početkom prošle godine utvrdili da se korištenjem jednostavnih hashtagova vrlo brzo moglo doći do onih koji rasparčavaju ilegalne pedofilske sadržaje, a nekoliko mjeseci nakon toga, u novim analizama zaključeno je da unatoč opetovanim upozorenjima ni Facebook niti Instagram nisu bili u stanju zaustaviti problem. Brojke i podaci o pedofilskim sadržajima na internetu te o pokušajima napada na maloljetnike u digitalnom i u stvarnom prostoru su nažalost porazni. Prije tridesetak godina, u početcima širenja interneta, na digitalnoj je mreži bilo oko deset tisuća slika seksualnog iskorištavanja djece, da bi taj broj sada narastao na skoro pedeset milijuna. Medijska pismenost

08.03. (12:00)

News Feed mi je posebno živahan ovih dana

Predizborna kampanja ONline

Uoči nadolazećih parlamentarnih izbora, politička kampanja obilježena je nezapamćenom aktivnošću kandidata na društvenim mrežama. Ovaj vid političke promocije nudi raznolike načine interakcije s biračima, posebno mladima. Međutim, pitanje je jesu li svi političari jednako uspješni u ovoj areni. Ova kampanja obilježena je političkim govorima, pozivima na akciju te humorom, dok su političke poruke svima nadohvat ruke. Međutim, stručnjaci upozoravaju da kreativnost nije dovoljna – ključni su algoritmi društvenih mreža koji postaju sve zahtjevniji. Stoga, iako su društvene mreže prilika za promociju, uspjeh će ostvariti samo najbolje pripremljeni, a koliko će lajkova i komentara rezultirati glasovima će pokazati tko je bio uspješan. (HRT)

04.03. (13:00)

TikTok kao nova 'Televisa presenta'

Zrinka Pavlić: Je li budućnost serija i filmova na TikToku?

prije je bilo viralnih threadova na društvenim mrežama, postojale su čak i nagrade za tako objavljenu poeziju i prozu, ali sve do ‘Zole‘, filmske i televizijske priče bile su povezane s društvenim mrežama tako da su film i televizija (streaming servisi) bili izvor. Na mrežama su se pratili dodatni sadržaji pa su tako neke serije i filmovi funkcionirali ‘višeplatformski’. ‘Igru prijestolja’ ste, na primjer, mogli pratiti na Twitteru bez gledanja, kao da pratite rat na Bliskom istoku ili izbore u Americi, ali priča se prvo morala odviti na HBO-u, tek bi onda Twitter-izvjestitelji stvarali sadržaj. Sa ‘Zolom’ se stvar okrenula naglavačke. Društvena mreža je postala izvor.

Jedan od novijih primjera takve priče jest prava pravcata pripovjedačka serija od 50 videozapisa na TikToku koju je objavila korisnica Reesa Teesa. Reesa je u svojim snimkama prepričala višegodišnju muku s bivšim suprugom, koji ju je zaveo svojim nevjerojatnim lažima. Prevare i obmane otkrivala je postupno, a tako ih je, kao prava nadarena pripovjedačica, otkrila i svojim pratiteljima. Sve to definitivno pokazuje trend prilagođavanja priča novim medijima i novom načinu njihova konzumiranja. Dakako, kao i uvijek otkad je pojave novih medija, postavlja se i pitanje hoće li priče otići s televizije i filma na društvene mreže. Jedan dio zacijelo hoće, tvrdi Zrinka Pavlić za tportal.

24.02. (21:00)

Od nuspojava cjepiva i chemtrailsa do nigerijskog princa koji dijeli pare okolo - sve su to laži

Dezinformacije se najbolje šire na Facebooku i Twitteru, a kad dođu do klasičnih medija teško ih je zaustaviti

Dezinformacije su postojale i prije društvenih mreža, ali nisu imale potencijal tako brze i široke distribucije kakvu su omogućile mrežne platforme. Pritom se i na njima šire na različite načine. Na Facebooku najbolje uspijevaju one kampanje koje su plaćene kao sponzorski sadržaj, dok se na Twitteru uspješno šire organske objave. Uz to, u zatvorenim platformama i aplikacijama za razmjenu poruka (poput WhatsAppa, Vibera) ljudi još lakše nasjedaju na pogrešne i manipulativne objave jer ih dobivaju izravno od bliskih ljudi. Glavni cilj ostvaruju ako ih preuzmu i objave klasični mediji koji im time daju kisik, legitimitet i prezentiraju ih širokoj populaciji. Jako je teško pobijati neistine i manipulacije nakon što su ih objavili klasični mediji. Medijska pismenost