Knjiga Katarine Nine Simončič pruža prvi cjeloviti pregled povijesti odijevanja i modnog dizajna na hrvatskom jeziku. Obuhvaća od prapovijesti do 21. stoljeća, analizirajući kako je odjeća oblikovala tijelo, društveni status i kulturne norme. Simončič objašnjava renesansne preokrete, razvoj muškog odijela i ženske dekorativnosti, utjecaj industrijske revolucije, pojavu dječje mode, sintetskih materijala te bižuterije Coco Chanel. Posebno ističe društvene, kulturne i političke uvjete koji su oblikovali modne trendove. tportal
Na platformama poput eBaya i Vinteda razvio se trend prodaje praznih papirnatih vrećica i kutija luksuznih brendova poput Diora, Guccija i Louisa Vuittona, po cijenama koje dosežu i 200 dolara. U Hrvatskoj su cijene niže, ali ponuda je sve veća – primjerice, Saint Laurent vrećica prodaje se za 25 eura. Kupci ih koriste za kolekcionarstvo, dekoraciju ili “fake it till you make it” dojam luksuza, a neki ih prepravljaju u modne torbice koje zatim prodaju po višestruko većoj cijeni. Dnevno
Tekst Marije Skočibušić za Kulturpunkt duhovito i brutalno iskreno spaja autofikciju, modnu samokritiku i teoriju odijevanja kroz iskustvo sudjelovanja na radionici Joanne Walsh. Od banalnog zadatka opisivanja autfita nastaje introspektivna drama o nesigurnosti, konzumerizmu i želji za autentičnošću. Autorica razotkriva emocionalne i društvene slojeve mode – od majčinskih komentara i algoritamskog srama do pomirenja s „mekanim i sjajnim lažima poliestera“. Preporučuje se svima koji vole tekstove što spajaju humor, ironiju i dubinsku analizu svakodnevice.
Victoria’s Secret Fashion Show vratio se nakon turbulentnih godina, spajajući legendarne anđelice poput Gigi Hadid, Adriane Lime i Candice Swanepoel s novom generacijom modela i sportašica poput Angel Reese i Suni Lee. Revija je slavila raznolikost, snagu i osobnost, manje seksualizirano, a više glamurozno. Posebno upečatljiv trenutak bio je izlazak Jasmine Tookes u 9. mjesecu trudnoće, simbolizirajući novo poglavlje koje slavi različite oblike ženstvenosti i moćan, oslobađajući pristup modnoj reviji. Journal
Rođen 1934. u Piacenzi, napustio je studij medicine kako bi se posvetio modi. Godine 1975. osnovao je brend Armani, poznat po elegantnim krojevima i luksuznim tkaninama. Redefinirao je mušku modu 80-ih, odijevao holivudske zvijezde i stvorio globalno modno carstvo. Do kraja života ostao je na čelu svoje kompanije, zadržavši neovisnost i vjeran talijanskoj eleganciji. Njegova ostavština živi kroz brend koji nosi njegovo ime. Index
Krojačice ili krojači stoljećima su bili poznata figura u kućanstvima diljem svijeta, osobe koje su odijevale najprije pripadnike visoke klase, a onda i ostali puk. Odjeću su izrađivali prema mjerama svojih kupaca, ali i nudili preinake i popravke. Naravno, nešto starije generacije često su sjedile za šivaćim strojem i krojile odjeću, ali prodorom brendova brze mode ta je vještina zamrla. Pod hashtagom koji danas ima čak 7,4 milijarde pregleda krojači i dizajneri na društvenim su mrežama prikupili milijune sljedbenika s kojima dijele proces izrade svojih kreacija, daju savjete i upute kako sašiti vlastiti jedinstveni komad odjeće. Na sličan način na koji je brza moda definirala prvo desetljeće 21. stoljeća, spora neće promijeniti samo ponudu modnih igrača već i odnos potrošača prema modi. Kako pišu, industrija je godinama gurala masovnu proizvodnji i potrošnju, a sad je taj fast-fashion u nemilosti, a to otvara prostor odmjerenijem dvojniku. Lider
Modni svijet doživljava eksploziju raznolikih stilova i trendova, gotovo kao gljiva poslije kiše. Svaki tjedan izranja novi trend, od Clean girl do mob wife. Stručnjaci ističu da se moda danas prati unutar sezona, dok je utjecaj medija, posebno društvenih mreža, ključan. Uz naglasak na održivost, modni zaljubljenici kombiniraju fast fashion s vintage komadima kako bi pronašli svoj stil, a balansiranje između trendova i osobnog stila postaje imperativ. (N1)