Savjet liječnika: Ne izbjegavajte stres, radije naučite kako se nositi s njim - Monitor.hr
17.01.2018. (20:30)

Zdrav duh u zdravom tijelu

Savjet liječnika: Ne izbjegavajte stres, radije naučite kako se nositi s njim

Stres sam po sebi nije u direktnoj vezi s razvojem onkoloških bolesti, već je u vezi sve ono što prati stanje stresa. To su načini suočavanja i nošenja sa stresnim situacijama te osobine ličnosti koje određuju kako će se tko ponašati u nekoj stresnoj situaciji. Neučinkoviti načini nošenja sa stresom narušavaju unutarnju homeostazu organizma, narušava se psihoneuroimunološka veza, dolazi do pretjeranog lučenja hormona koji utječu na narušavanje normalnog funkcioniranja organizma i kao posljedica javlja se bolest, kaže psihologinja Lovorka Brajković. Večernji


Slične vijesti

Jučer (16:00)

Prije nego što okrivite kavu za sve svoje probleme

Dr. Marušić: Povijest čovječanstva je povijest stresa, ratova, gladi. Da je stres toliko fatalan, ljudska civilizacija bi davno nestala

Kortizol je hormon koji luče nadbubrežne žlijezde i ključan je za svakodnevno funkcioniranje organizma. Pomaže tijelu da se prilagodi stresnim situacijama, regulira metabolizam i sudjeluje u brojnim procesima bez kojih ne bismo mogli normalno funkcionirati. Na njegovu razinu utječu i svakodnevne navike, poput konzumacije kave. Problem nije u samom stresu, nego u načinu na koji ga danas percipiramo. Peveliko naglašavanje stresa ima i marketinšku konotaciju, kazuje prof. dr. sc. Srećko Marušić, specijalist endokrinologije i dijabetologije za HRT. Mjerenje kortizola ne odražava stvarno stanje u organizmu, a bolesti povezane s poremećajem kortizola su rijetke.

07.04. (21:00)

Sve je to, ba, u tvojoj glavi

Od instinkta za preživljavanje do modernog ubojice: Oporavak od stresa važniji od same borbe

Iako su najpoznatiji po YouTube kanalima, stranica Kurzgesagta, kao i njihove infografike su remek-djela. Objašnjavaju najkompleksnije teme (poput crnih rupa ili imunološkog sustava) kroz zanimljivu animaciju i jednostavan jezik. Video objašnjava kako je stres evoluirao kao “supermoć” za preživljavanje (borba ili bijeg), ali je u modernom svijetu postao kronična prijetnja zdravlju jer naša biologija apstraktne probleme (rokove, e-mailove) tretira kao smrtnu opasnost. Zaključak je da stres, ako se koristi u kratkim naletima, pomaže u fokusu, no bez faze oporavka uzrokuje fizičko i mentalno propadanje. E, sad, lako je reći – ugasiti stres i koristiti ga, no postoje metode, od fizičkog uklanja izvora stresora (za početak), preko aktivne relaksacije do traženja pomoći.

22.02. (00:00)

S mišićima se treniraju i živci

Kako je Phelps pobijedio stres prije nego što je skočio u bazen

Na Olimpijskim igrama u Riju 2016. Michael Phelps je neposredno prije štafete potrgao kapicu, ali je smireno reagirao i otplivao do zlata. Taj trenutak nije bio instinkt, već rezultat dugogodišnje vizualizacije i mentalne pripreme. Znanstvenici danas takvu otpornost povezuju s varijabilnošću srčanog ritma (HRV), pokazateljem sposobnosti tijela da regulira stres. Istraživanja neurologa Vikram Chib pokazuju da visoki ulozi mogu poremetiti izvedbu jer mozak nagrade tumači kao prijetnju. Sportska psihologinja Caroline Silby naglašava da smirenost nije osobina, nego vještina regulacije – sposobnost da se uzbuđenje preusmjeri, a ne potisne. Vrhunska izvedba ovisi o fleksibilnom živčanom sustavu koji se može vratiti u ravnotežu. Nat Geo

23.01. (13:00)

Ako je i tvoj dragi na sve alergičan...

Sindrom iritabilnog muškarca – nije dijagnoza koliko mješavina stresa, depresije i marketinga

„Sindrom iritabilnog muškarca“ (IMS) popularan je, ali medicinski neutemeljen pojam koji često prikriva stres, pretilost, poremećaje sna i mušku depresiju, a ne stvarni hormonski poremećaj. Iako se često pripisuje padu testosterona, razdražljivost i bijes kod muškaraca najčešće su posljedica kroničnog stresa, metaboličkih problema ili depresije koja se manifestira cinizmom i agresijom. Stručnjaci upozoravaju na opasnost „trgovanja bolešću“, gdje se normalno starenje i životne krize pretvaraju u izgovor za nepotrebnu hormonsku terapiju, umjesto ozbiljne dijagnostike i rješavanja stvarnih uzroka. Igor Berecki za Bug

25.12.2025. (00:00)

Pali konzolu, gasi burnout i skači po gljivama

Studija potvrdila: Nintendo igre su moćno oružje protiv stresa i burnouta

Znanstvenici s Imperial Collegea u Londonu i sveučilišta Kyushu Sangyo otkrili su da vedre Nintendo igre, poput onih iz serijala Super Mario i Yoshi, značajno poboljšavaju mentalno zdravlje mladih. Ključ uspjeha leži u poticanju „dječjeg čuđenja“ – osjećaja radosti i radoznalosti koji izravno povećava sreću i smanjuje rizik od izgaranja (burnouta). U svijetu stalne digitalne povezanosti, ovi šareni svjetovi služe kao snažan mentalni zaklon i pristupačan protuotrov cinizmu, nudeći igračima prijeko potreban odmor od pritisaka modernog života. Bug

29.11.2025. (09:00)

A mi smo mislili da je nama grozno, kako je tek njima?

New York najstresniji grad na svijetu, Dublin iznenadio drugim mjestom

Financijska kompanija Remitly proglasila je New York najstresnijim gradom na svijetu, s indeksom stresa 7.59, ponajviše zbog ekstremnih troškova života. Najamnine na Manhattanu dosežu rekordne iznose, a inflacija dodatno pritišće stanovnike. Odmah iza njega našao se Dublin, iznenađujuće visoko zbog visokih cijena i prometnih gužvi. Među pet najstresnijih još su Mexico City, Manila i London. Na suprotnom kraju ljestvice, najmanje stresa nude nizozemski Eindhoven i Utrecht, zahvaljujući odličnoj zdravstvenoj skrbi i vrlo niskoj stopi kriminala i zagađenja. Index

20.10.2025. (19:00)

Kad ti je teško – pošalji mail

Bezosov recept protiv stresa: napravi prvi korak

Jeff Bezos, čelnik Amazona i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, smatra da stres ne dolazi od napornog rada, nego od izbjegavanja problema koje možemo riješiti. U intervjuu iz 2001. rekao je da je stres “upozorenje” da nešto zahtijeva akciju. Već i mali korak, poput poziva ili e-maila, smanjuje stres jer pokazuje da situaciju preuzimamo pod kontrolu. Bezos razlikuje “aktivno” i “pasivno” suočavanje – čak i nezaposlenost manje opterećuje ako se aktivno traži posao. Psihološka istraživanja potvrđuju: rješavanje problema učinkovitije smanjuje stres nego puko upravljanje emocijama. Fortune

17.10.2025. (09:00)

Leteći život, ali bez sportskih rezultata

Život u svakodnevnoj žurbi povećava rizik od demencije

Novo izvješće u časopisu The Lancet upozorava da konstantni osjećaj nedostatka vremena, posebno kod niže socioekonomski situiranih, povećava rizik od demencije. Nedostatak sna, kronični stres, rad u intenzivnim ili nesocijalnim uvjetima te ovisnost o ekranima narušavaju zdravlje mozga. Iako lijek ne postoji, rana dijagnoza i preventivne mjere poput tjelesne aktivnosti, zdrave prehrane, učenja novih vještina i socijalne interakcije mogu značajno smanjiti rizik i odgoditi napredovanje bolesti. tportal

07.09.2025. (20:00)

Još samo jednu epizodu… za mentalno zdravlje

Maratonsko gledanje serija može poboljšati pamćenje i pomoći u nošenju sa stresom

Nova studija sa Sveučilišta u Georgiji pokazuje da maratonsko gledanje serija, filmova ili čitanje knjiga („bingeanje“) može imati pozitivne učinke. Osobe koje konzumiraju sadržaj u nizu bolje pamte priče, dulje o njima razmišljaju i koriste ih kao mentalni mehanizam suočavanja sa stresom. Takvo ponašanje nije nužno pasivno – bingeeri aktivno nastavljaju „živjeti“ priču i nakon završetka gledanja ili čitanja. Iako se najčešće radi o serijama, slično vrijedi i za knjige. Istraživači ističu da bingeanje može pridonijeti osjećaju povezanosti i psihološkoj dobrobiti, ali da su potrebna dodatna istraživanja. Bug

22.08.2025. (15:00)

Stay hydrated, my friends

Nedostatak vode pojačava stresni odgovor tijela

Studija Sveučilišta Liverpool John Moores pokazala je da ljudi koji piju manje od 1,5 l vode dnevno imaju jaču hormonalnu reakciju na stres od onih koji unose preporučene količine. U stresnom testu, iako su obje skupine imale slične fizičke i psihološke simptome tjeskobe, slabije hidrirani ispitanici pokazali su znatno višu razinu kortizola, glavnog hormona stresa. Povišeni kortizol dugoročno povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i depresije, pa znanstvenici preporučuju redovitu hidrataciju kao jednostavnu zaštitu zdravlja. Index