Zbog zatvaranja ruskog plinovoda zabilježen najveći pad eura u 20 godina - Monitor.hr
05.09. (19:00)

Treba malo zalit vodom pa će narasti

Zbog zatvaranja ruskog plinovoda zabilježen najveći pad eura u 20 godina

Početak novog tjedna obilježio je pad eura na najnižu razinu u posljednjih 20 godina. Posljedica je to ruske odluke o zatvaranju plinovoda prema Europi čime je ojačala energetska kriza u već pogođenom europskom gospodastvu. Valuta je pala za čak 0,7 posto na 0,988 dolara, a pale su i europske dionice pri čemu je regionalni indeks Stoxx 600 pao za 1,4 posto, njemački Dax za 2,6 posto, a francuski Cac 40 za 1,8 posto. Londonski FTSE 100 bilježi pad od 0,9 posto. Nestabilan početak tjedna uslijedio je nakon što je Rusija na neodređeno vrijeme obustavila protok prirodnog plina kroz plinovod Sjeverni tok 1. Gazprom je objavio kako je na toku došlo do tehničkog kvara. Lider


Slične vijesti

22.09. (18:00)

Stvaranje panike

Eskalacija rata utjecala na vrijednost eura

Najava djelomične mobilizacije, kao i zlokobna prijetnja nuklearnim oružjem, koju je jučer nanovo istaknuo ruski predsjednik Putin, imali su očekivani učinak na financijska tržišta, provocirajući već uobičajeni bijeg kapitala ka sigurnijim utočištima. Prema već toliko puta viđenom obrascu, najveća žrtva povišenih geopolitičkih tenzija bio je – euro. Erozija vrijednosti europske valute logična je cijena neizvjesnosti koju mogućnost daljnje eskalacije ratnog sukoba nedvojbeno pojačava.U odnosu na početak godine, tečaj EUR/USD već bilježi dvoznamenkasti pad vrijednosti i plijeni najviše pozornosti aktera na deviznom tržištu, te se odlično uklapa u rasprostranjenu dominaciju američke valute (koju zapravo podgrijava restriktivna monetarna politika američke središnje banke). Poslovni

29.07. (22:00)

Euro neuro

Obiteljski ručak plaćat ćemo oko 20 eura. Preračunajte sami svoje troškove

Trebat će vremena dok se građani Hrvatske ne priviknu na cijene u eurima i dok ne počnu točno procjenjivati, uspoređivati i analizirati relativnu novčanu vrijednost. Zbunjujući efekt promjene valute su primijetili svi koji su barem jednom putovali u drugu državu i trošili novac. Treba naučiti preračunavati cijene iskazane u nacionalnoj valuti te države u kune, da bi se dobio dojam prave novčane vrijednosti. Uvođenje eura u Hrvatsku će olakšati i usporedbe s plaćama, cijenama i općenito standardom života u drugim članicama eurozone. Kuna će biti zamijenjena eurom po fiksnom tečaju konverzije koji iznosi 7.53450 kuna za jedan euro. Tako će na svakom računu iznos morati biti iskazan u kunama i eurima, i to; na prodajnom mjestu, na cjeniku, ponudi, internetskoj stranici, prilikom oglašavanja i svih ostalih oblika iskazivanja cijena. Index

18.07. (20:31)

Počeli s proizvodnjom kovanica eura u Hrvatskoj

14.07. (15:00)

Sad ćemo se hvatati za dolare, švicarce i jene

Šajatović: Zamjena kune eurom – ni euforije ni ogorčenosti

Koliko god se javnost bojala dodatne inflacije zbog konverzije kune u euro, treba prihvatiti argument da je to ipak jednokratna pojava. Također treba prihvatiti da je ‘euro ključna vrijednost europskog zajedništva’. U vremenima kad se preko europskih leđa tuku uvijek dvojbena američka demokracija s ruskom (i kineskom) autokracijom, europske vrijednosti, koliko god kaotično bilo njihovo usklađivanje, nekako izgledaju najmanje neprihvatljivo. Zato i pristupanje Hrvatske kao dvadesete zemlje koja uvodi euro unutar EU ipak ima značenje. Bit će zanimljivo pratiti buduću koordinaciju Europske komisije i Europske središnje banke. Kratkoročno u ublažavanju krize koja se širi Europom, a srednjoročno u usklađenim politikama razvoja članica Europske unije, ponajprije onih koje su uvele euro. Miodrag Šajatović za Lider.

27.05. (14:00)

U euru je spas

Uvođenjem eura postat ćemo zanimljivi za strane investicije

Kaže Marijana Jakovac iz Alliantza za Tportal: Hrvatskoj zbog pada ulaganja i potrošnje prijeti stagflacija. No, uvođenje eura kao službene valute zahtijevat će izdvajanje značajnih resursa za prilagodbu svih dijelova poslovanja, a posebice informacijskih sustava. Smatram da će se koristi od uvođenja eura odraziti na cjelokupno gospodarstvo tako što će smanjiti kompleksnost u poslovanju, pogotovo u financijskim institucijama, odnosno osiguravajućim društvima, u kojima su police uglavnom već vezane za euro. Osim što će to povećati transparentnost, otvorit će brojne mogućnosti za nova ulaganja, pri čemu bi Hrvatska mogla postati zanimljiva investitorima.

20.05. (18:00)

Al nek nam barem smanje inflaciju

EK: Hrvatska ispunila sve uvjete za uvođenje eura

Europska komisija nema bojazni oko implementacije eura u Hrvatskoj. Dojam je to koji se stječe na Seminaru za novinare Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj koji je započeo danas u Zadru. Što se Europske komisije tiče, Hrvatska ne kasni ni u čemu, ispunila je gotovo sve zadane uvjete, nema izraženi deficit, stopa inflacije nije toliko zabrinjavajuća kao što bi se moglo pomisliti, ekonomija ne stoji toliko loše jer država nije izložena ratu u Ukrajini kao neke druge zemlje EU, a osim toga tečaj je već utvrđen. Činjenica je da će se određeni konvergencijski kriteriji tek utvrđivati, a trebali bi jasnu sliku imati već u srpnju. Lider

19.05. (18:00)

Nek samo dođe

Uskoro uvodimo euro, mnogi se pitaju što će biti s plaćama i cijenama

Euro bi trebao postati službena valuta u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. godine, a kako se ovaj datum približava, Hrvati imaju sve više pitanja. Prema istraživanjima HNB-a, rast cijena uzrokovan prelaskom s nacionalnih valuta na euro je u zemljama eurozone bio blag i jednokratan. Uvođenje eura je kod najvećeg broja članica Europske unije potaknulo povećanje cijena u ugostiteljskim i uslužnim djelatnostima, poput kafića, restorana, frizera i salona za uljepšavanje. U tom smislu se predviđa da će uvođenje eura više utjecati na građane s višim dohotkom, jer su to usluge i dobra na koje oni češće troše. S druge strane, ne očekuje se znatno poskupljenje osnovne potrošačke košarice, što bi trebale biti dobre vijesti za one s nižim dohotkom. Iskustva zemalja koje su prošle konverziju u euro pokazuju kako je važno i da država aktivno provodi mjere kojima će spriječiti neopravdano povećanje cijena i potaknuti poduzeća na ispravno određivanje cijena. Index

09.05. (00:00)

Usporedbe od kojih boli glava

Neto plaće u Hrvatskoj i nakon uvođenja eura bit će znatno manje nego u Zapadnoj Europi

Koliko će sutra, kad kuna podvije rep i ode u ropotarnicu, vrijediti tih sto eura? Ne radi se samo o 750 kuna i tome što se može pazariti za taj iznos, nego o činjenici da ćemo tek potpunim prelaskom na euro biti usporedivi s ostalim članicama EU-a na svakodnevnoj razini. Prosječna neto plaća bit će tako oko 900 eura, a mirovina oko 320 eura, s obzirom na to da bi zbog inflacije do prelaska s kune na euro osobni dohoci i penzijice u Hrvatskoj ipak mogli mrvicu porasti. Uzmemo li kao relevantan podatak o prosječnoj neto plaći u EU-u u 2021. godini, koja je iznosila 1916 eura mjesečno, znači da nam treba još oko tisuću eura da bismo tek dostigli prosjek EU. Slobodna

27.04. (19:00)

Loš tajming za sve ikad

Siromaštvo prijeti Hrvatskoj

Već zbog poskupljenja energenata i hrane bi se standard Hrvata mogao doslovce – prepoloviti. A onda dolazi i poskupljenje nakon uvođenja eura, makar je već sad blokirano 240.000 računa građana. Vlada je taj cjenovni udar ublažila paketom mjera u sklopu kojih je snizila PDV na energente i određene namirnice. Gospodarstvo Italije, Njemačke, Irske, Francuske nemaju gotovo nikakve sličnosti s hrvatskim. Kako ćete onda rješavati problem inflacije u Hrvatskoj putem ECB-a? Osim toga, ECB je najgori od svih, brod tone a muzika i dalje svira, novac se tiska, kamate su na povijesno najnižim razinama, a inflacija divlja. DW

15.04. (19:00)

Ajmo mi radije u dolarozonu

Treba li štednju iz eura pretvoriti u dolare?

S valutnih tržišta stižu signali da je bolje kladiti se na američki dolar, nikako na euro. Doduše, Hrvatska baš i nema nekog izbora, jer i uz visoku inflaciju od siječnja iduće godine vjerojatno smo u eurozoni (inflacija je trenutačno viša i bit će na razini godine viša od od administrativnih uvjeta Europske komisije, no svima je jasno da je inflacija uvezena i da je na nju teško utjecati domaćim arsenalom, pa se očekuje kako će Komisija zažmiriti na jedno oko). Pa, iako ćemo time malčice još podgrijati inflaciju, nitko nam ne brani da eventualne viškove novca (ili onaj za ‘crne’ dane) uložimo u dolar kako bismo sačuvali vrijednost novca. Ili zaradili. Lider