Crna statistika: Hrvati su najdeblji Europljani - Monitor.hr
22.06.2022. (19:00)

Volimo fino papati

Crna statistika: Hrvati su najdeblji Europljani

Prema podacima iz 2019. u Hrvatskoj samo 34 % stanovništva ima normalnu tjelesnu masu, a čak je 65 % stanovnika pretilo. Prekomjerna težina na žalost, osim fizičkog aspekta, sa sobom nosi cijeli niz drugih zdravstvenih aspekata poput povišenog krvnog tlaka, povišenog kolesterola i šećera u krvi, povećanog rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti i povećanog broja lipida u krvi, hiperlipidemije. Stručnjaci savjetuju: regulirati tjelesnu težinu radi zdravstvenog boljitka uopće se mora, i najvažnije od svega – medicinski savjeti su prijateljski i imaju znanstveno uporište i jedini su potvrđeni izvor. Stoga im bez straha pristupite. Tportal


Slične vijesti

26.04. (14:00)

Skidaj kilice nemilice

Mjesto na kojem se debljate otkriva uzrok i koji tip pretilosti imate

Vrste pretilosti kod muškaraca i žena: fotografije

Nije svako debljanje isto kao što nisu ni uzroci. Većina ljudi ima promjenjivu težinu tijekom života, a upravo onaj dio tijela gdje se salo prvo “hvata” upućuje na pravi razlog debljanja, osobito ako se radi o pretilosti. Znanstvenici su identificirali šest okidača debljanja:

  • neaktivnost
  • hrana
  • tjeskoba
  • venska cirkulacija
  • aterogenska pretilost
  • gluten. 24sata

 

16.10.2022. (14:00)

Tijelo kao otvorena knjiga

Mjesto na tijelu na kojem vam se nakuplja masno tkivo upućuje na određene bolesti

Potkožna mast je “sigurnija” masnoća koja se nalazi ispod kože i lakše je se riješiti, dok je visceralna masnoća “opasna” jer je pohranjena dublje u tijelu te utječe na našu veličinu, oblik i tjelesni sustav. “Visceralna masnoća je aktivna, što znači da može mijenjati kemijsku ravnotežu u našem tijelu, a to vodi prema kroničnim bolestima. Isto tako, može se smjestiti oko naših vitalnih organa i utjecati na njihovu sposobnost funkcioniranja”, kaže dr. med. Sarah Garsed, liječnica obiteljske medicine, za The Sun. Primjerice, višak masnoće na licu i vratu može biti znak povećanog rizika od srčanih bolesti. Što je vaš vrat veći, to je vjerojatnije da ćete imati visoke razine LDL-a (“lošeg” kolesterola). Istraživači smatraju da opseg vrata veći od 35 centimetara za žene i 43 centimetra za muškarce upućuje na veći rizik od srčanih bolesti i srčanog udara. Živim

10.10.2022. (22:00)

Tko se rano hrani, manje kalorija grabi

Otkriveno zašto se debljamo kada kasno jedemo

Pretilost je veliki problem suvremenog društva. To nije neobično ako uzmemo u obzir činjenicu da su kalorije danas dostupnije i jeftinije nego ikada u našoj povijesti, te da je sjedilački način života postao dominantan. Dok smo još relativno nedavno u evolucijskoj povijesti morali ulagati dosta tjelesne energije da bismo osigurali dovoljno kalorija, danas ih teško uspijevamo potrošiti. Pritom imamo prirodnu sklonost štednji energije u obliku lijenosti jer je ona bila važna za opstanak u vrijeme kada su nestašice hrane i gladovanja bili uobičajeni. Otkriveno je da kasni raspored prehrane povećava osjećaj gladi tijekom budnosti, mijenja ekspresiju gena masnog tkiva tako da pogoduje povećanom skladištenju lipida te smanjuje potrošnju energije tijekom budnosti. Index

21.07.2021. (23:30)

Ne žulja

Građani Hrvaske i Malte najdeblji u EU

Čak 65% građana Hrvatske i Malte ima prekomjernu težinu. Najmanji postotak ljudi s prekomjernom težinom registriran je u Italiji (46%), Francuskoj (47%) i Luksemburgu (48%), ali je on i dalje blizu EU prosjeka. N1…

21.03.2021. (16:30)

Djeca podmeću leđa

Posljedice pandemije na djecu – deformiteti kralježnice, pretilost i motorička insuficijencija

2004. godine u Hrvatskoj je bilo 20% djece s viškom kilograma – danas ih je 35%, i to 37% dječaka i 33.1% djevojčica, pri čemu je trend porasta kod dječaka zaustavljen, ali raste kod djevojčica, kaže prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović. Dio problema je u ishrani –  66% djece ne konzumira voće svakodnevno, veliki broj djece ne doručkuje, povećala se konzumacija slatkih namirnica. Na to je stigla pandemija koja je unazadila djecu po pitanju sporta, zdravlja i navika. Ravnateljica OŠ Meterize iz Šibenika Margit Vrbičić smatra da će posljedice biti deformiteti kralježnice, pretilost i motorička insuficijencija. Klinička nutricionistica, prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, smatra da je ponašanje odnosno primjer roditelja ključan i procjenjuje da je moguće ako se trendovi nastave, da ta generacija, koji su danas djeca, neće nadživjeti svoje roditelje. HRT

04.03.2021. (16:30)

Mužu, jesi čuo!?

Musić Milanović: Ako ne smanjimo trend debljanja – živjet ćemo 3,5 godina manje

57,4% odraslih u Hrvatskoj ima previše kilograma, čak 67,6% muškaraca u Hrvatskoj ima višak kilograma, kao i 35% djece, a preko 20% opće hrvatske populacije je debelo – rekla je Sanja Musić Milanović, voditeljica WHO-ovog istraživanja o debljini za RH. U idućih 30 godina ako ne smanjimo trend porasta debljine životni vijek smanjit će se za 3,5 godine jer je debljina zajednički nazivnik za sve vodeće kronične nezarazne bolesti od kojih u Hrvatskoj pobolijeva i umire 90-93% ljudi. Rješenje: treba paziti na unos i potrošnju. HRT

04.02.2021. (23:30)

Dvije trećine muškaraca - trudno!

Hrvatski muškarci prvaci Europe – po debljini

24,4% hrvatskih muškaraca ima prekomjernu tjelesnu masu, a 67% ih ima previše kilograma, i po tome su najgori u Europi – izjavila je profesorica Sanja Musić Milanović na Bug Future Showu. Očekivano trajanje života iz tog razloga kraće im je čak 3,5 godine. Prva dama napravila je paralelu s napretkom prijenosnih računala u posljednja četiri – kako su računala postajala sve tanja, njihovi su korisnici postajali sve deblji. Bug.hr

17.06.2019. (22:30)

Prejela se vrećica

Nike u izlog stavio debelu lutku

Odluka Nikea da dozvoli vidljivost debelim ženama donijela im je viralni hit. Tisuće su podijelile fotke s novom Nike lutkom, ali istovremeno su napali kompaniju da glamurizira debljinu. I da kako se usuđuju, jer bi žena takvih proporcija sto posto imala dijabetes i sto drugih boleština. A kad je dokazano da su lutke u izlozima toliko mršave da ne bi mogle imati menstruaciju, to ih nije ni blizu toliko uzbudilo, komentira Guardian, preveo Jutarnji.