Znanstvenici su u hladnom međuzvjezdanom oblaku blizu središta Mliječne staze otkrili eritrulozu. Ovo otkriće dokazuje da svemir može samostalno stvoriti složene organske molekule na zrncima prašine davno prije nastanka planeta. Iako šećer ne znači postojanje života, sugerira da mlada Zemlja možda ipak nije morala kretati od nule, već je putem kometa i asteroida dobila spremne građevne elemente. Igor Berecki za Bug
Clearest images of our Solar System planets released by NASA. pic.twitter.com/UepZHDmLxR
— Black Hole (@konstructivizm) March 17, 2026
Pitali smo chatbotove je li ovo AI, oni su rekli da nije. NASA nije službeno objavila ove fotografije kakve ih vidite, netko se očito poigrao stvarnim snimkama i nahajpao da objava postane viralna. Svejedno, zanimljivo. Moss and Fog
Ovo se istraživanje, koje donosi Nenad Raos za Bug, bavi sudarima nanozrna zvjezdane prašine u međuzvjezdanom prostoru, gdje su kompjutorskim simulacijama analizirani udari silikatnih i ugljičnih čestica pri brzinama od 0,8 do 11,3 km/s.
Rezultati pokazuju da ishod izravno ovisi o brzini:
Studija potvrđuje da anorganski minerali i organska kemija u svemiru evoluiraju zajedno.
Svaka jedinica funkcionirala bi kao leteći podatkovni centar opremljen sa 72 Nvidijina čipa, pogonjen masivnim solarnim panelima i hlađen tekućim radijatorima. Glavne prepreke ovom planu nisu samo financijske, već i fizikalne: zračenje u orbiti uzrokuje preokretanje bitova i kvarove hardvera, dok prenapučenost povećava rizik od sudara sa svemirskim otpadom. Dodatni je problem kratak vijek trajanja opreme i nemogućnost popravaka u svemiru, zbog čega je cijeli pothvat tehnički iznimno rizičan. Mreža
Traženje novog doma u svemiru otkriva opasnosti i nedostatke svih opcija. Mars je blizu, no ima rijetku atmosferu, opasno zračenje, hladnoću i neupotrebljivo tlo, dok je njegovo teraformiranje neizvedivo. Titan nudi gustu atmosferu i sirovine, ali uz temperaturu od -179 °C, mora od metana te putovanje dugo šest godina bez brze pomoći sa Zemlje. Mjesec ostaje tek poligon za testiranje tehnologija. Nijedan planet ne nudi uvjete za samoodrživu koloniju bez goleme pomoći sa Zemlje, što potvrdno ukazuje na to da je očuvanje vlastitog planeta i dalje naš jedini realni izbor. Igor Berecki za Bug
Astrofizičari su pomoću teleskopa James Webb u ranom svemiru otkrili dosad neviđeni objekt MoM-BH*-1, nastao samo nekoliko stotina milijuna godina nakon Velikog praska. Objekt veličine Sunčevog sustava spaja svojstva crne rupe i gigantske zvijezde. Njegovo središte čini crna rupa mase 100.000 Sunaca, okružena iznimno gustim omotačem od vodika i helija koji emitira 100 milijardi puta više energije od bilo koje poznate zvijezde. Ovo otkriće objavljeno u časopisu Nature moglo bi konačno razjasniti prirodu zagonetnih “malih crvenih točaka” koje se učestalo pojavljuju na ranim snimkama svemira. Bug
Nova istraživanja (poput projekta DESI) sugeriraju da tamna energija slabi i nije stalan fenomen. Zbog toga bi gravitacija za oko 7 milijardi godina mogla preuzeti kontrolu i zaustaviti širenje svemira. Umjesto trajno smrznutog prostranstva, svemir bi se počeo sažimati: galaksije i zvijezde bi se sudarale, a sva tvar i energija sažele u ultra-vruću točku (Veliko sažimanje). Iz toga bi mogao nastati novi Big Bang (Veliki prasak), što otvara mogućnost da živimo u beskrajnom ciklusu nastajanja i nestajanja svemira. Youtube kanal What if
Pomoću dva teleskopa NSF NOIRLab-a, znanstvenici su nakon 13 godina rada stvorili najveću 2D kartu svemira u povijesti. Karta s čak 5,6 bilijuna piksela pokriva tri četvrtine noćnog neba i obuhvaća gotovo četiri milijarde nebeskih tijela, uključujući zvijezde, galaksije i crne rupe. Podaci prikupljeni s više od 260 tisuća fotografija poslužit će kao temelj za izradu najdetaljnije 3D karte kozmosa i istraživanje tamne energije. Nova verzija karte besplatno je dostupna javnosti i znanstvenoj zajednici diljem svijeta. Peta Pixel
Osvrt povodom predstojećeg objavljivanja prijevoda knjige “Crne rupe – Ključ razumijevanja svemira” autora Briana Coxa i Jeffa Forshawa donosi uvid u fiziku ovih stvarnih i fascinantnih kozmičkih objekata. Od Michella i Laplacea, preko Einsteinove opće teorije relativnosti i Penroseovih dijagrama, pa sve do Hawkingova zračenja, autor teksta objašnjava evoluciju spoznaje o crnim rupama. Knjiga vodi čitatelja od osnova prostorvremena do informacijskog paradoksa, sugerirajući da kvantna prepletenost i teorija informacija drže ključ za razumijevanje same strukture svemira. Dario Hrupec za Ideje