18.02.2022. (20:00)
Prva znanstvena snimka opservatorija Vera C. Rubin, pod vodstvom hrvatskog astrofizičara Željka Ivezića, prikazuje polje COSMOS. Vidno polje promjera tri lučna stupnja – što odgovara širini triju ispruženih prstiju ili šest punih Mjeseca, zabilježilo je više od 650.000 galaksija i 75.000 zvijezda. Pozicionirano izvan ravnine Mliječne staze, ovo područje pruža čist pogled u duboku prošlost svemira. Zahvaljujući desetljećima ranijih promatranja, COSMOS služi kao savršena osnova za provjeru preciznosti opservatorija i nastavak projektiranog desetogodišnjeg istraživanja Legacy Survey of Space and Time. Bug
Svi elementi teži od željeza, poput zlata u vašem nakitu, nastali su u ekstremnim svemirskim događajima znatno prije rođenja našeg Sunca. Iako znanstvenici znaju da su ti elementi nastali takozvanim “r-procesom” (brzim hvatanjem neutrona), točne lokacije nastanka još su zagonetka. Potencijalni izvori uključuju sudare neutronskih zvijezda i supernove. Nedavna istraživanja dodaju još jednog krivca: ogromne baklje magnetara (vrste neuronske zviejzde), koje izbacuju teške elemente velikom brzinom i mogu objasniti do 10 % njihovih ukupnih količina u galaksiji. Sljedeći put kad pogledate svoj zlatni prsten, sjetite se da nosite komadić prastare svemirske eksplozije. IFL Science
Mjesec je ključan za stabilnost života na Zemlji. Kad bi iznenada nestao, posljedice bi bile trenutne i dugoročne. Odmah bismo imali znatno tamnije noći i drastično slabiju plimu i oseku, što bi ugrozilo brojne obalne i noćne životinjske vrste. Bez Mjesečeve gravitacije, koja djeluje kao stabilizator, Zemljina bi os počela oscilirati. To bi dovelo do nestanka godišnjih doba ili izbijanja ekstremnih vremenskih uvjeta poput ledenih doba. Uz to, Mjesec više ne bi usporavao rotaciju Zemlje, pa bi Sunce s vremenom dodatno produžilo trajanje dana. HRT
Fizičar Giovanni Barontini stvorio je u laboratoriju izolirani kvantni sustav od 24.000 atoma rubidija kako bi istražio podrijetlo vremena. Podjelom sustava na promatrani i skriveni sektor, dokazao je da unutar njega nastaje “relacijsko vrijeme” koje ovisi isključivo o razmjeni entropije, a ne o vanjskom satu. Kada je razmjena bila brža, unutarnje vrijeme je ubrzavalo; u ravnoteži je potpuno stalo. Eksperiment pruža prvi izravni dokaz da nepovratni tijek vremena i njegova strelica mogu proizaći iz pukog gubitka informacija o dijelu sustava, što otvara nova vrata u istraživanju kvantne gravitacije i ranog svemira. Physical Review Research, Index
Službeno je započelo desetogodišnje istraživanje Legacy Survey of Space and Time (LSST) u čileanskom opservatoriju Vera C. Rubin. Koristeći najveću kameru na svijetu od 3200 megapiksela, teleskop će svake tri noći snimati cijelo južno nebo i prikupljati 10 terabajta podataka po noći. Cilj ovog povijesnog projekta je stvaranje najdetaljnijeg 3D prikaza svemira koji će pomoći znanstvenicima u rješavanju misterija tamne tvari i energije. Osim udaljenih galaksija, opservatorij će detaljno popisati Sunčev sustav, a već je otkrio više od 11.000 novih asteroida. PetaPixel
Teorija mračne šume, koju je popularizirao kineski pisac Liu Cixin kroz svoje sf romane, zapravo je utemeljena pitanjima kojima se bave pojedine znanstvene grane i nudi hladno rješenje Fermijevog paradoksa. Ona pretpostavlja da je svemir pun civilizacija koje namjerno šute jer svako otkrivanje lokacije nosi rizik od uništenja. U kozmičkoj “mračnoj šumi” svatko je potencijalni lovac, a opstanak ovisi o neupadljivosti. Iako je riječ o misaonom eksperimentu, a ne dokazu, ova teorija ozbiljno mijenja naš pogled na slanje signala u svemir. Možda izvanzemaljci nisu odsutni, nego su samo dovoljno pametni da ne pale svjetlo u mraku. Geek
Svemir je počeo prije 13,8 milijardi godina, no njegovo finale još je predmet žustrih rasprava. Znanstvenici se spore oko nekoliko scenarija, a ključnu ulogu igra misteriozna tamna energija koja ubrzava širenje prostora.
Ovisno o njezinu ponašanju, čekaju nas četiri sudbine:
Trenutačno smo u ranoj, svjetlijoj fazi kozmičke povijesti, a precizna mjerenja tek trebaju otkriti hoćemo li završiti smrznuti, rastrgani ili resetirani. Igor Berecki za Bug
Znanstvenici s Instituta Max Planck otkrili su da je regija neposredno iza Jupitera, u razdoblju između dva i četiri milijuna godina nakon nastanka Sunčeva sustava, djelovala kao ključno rodilište planeta. Nakon što je Jupiter očistio svoju orbitu, stvorio je plinski prsten visokog tlaka – takozvanu “zamku za prašinu”. Ova je regija zadržavala veće materijale, a propuštala sitnija zrnca, stvorivši tijekom milijuna godina dvije potpuno različite populacije planetezimala (krhke i stabilne). Računalne simulacije potvrdile su da su te prašinske zamke bile ključne tvornice građevnih blokova iz kojih su kasnije nastali Zemlja i ostali planeti. Index
Prvo mapiranje domaće aerospace industrije pokazalo je da je taj sektor u Hrvatskoj prošle godine narastao za 11,5% i ostvario 845,2 milijuna eura prihoda. Pritom tvrtke iz svemirskog segmenta bilježe skok prihoda od čak 34%, dok im je broj zaposlenih rastao 9,9% – tri puta brže od ostatka industrije. Svemirski sektor zapošljava gotovo petinu ukupne radne snage industrije (797 radnika). Na HISPACE konferenciji “Say HI to SPACE” predstavljeni su i konkretni domaći projekti: uklanjanje CO2 u svemiru, studentske i komercijalne rakete, orbitalni hardver te novi svemirski teleskop za snimanje Sunca. Lider
Znanstvenici su otkrili da misteriozne, dugoperiodične radiosignale iz svemira, poput signala ASKAP J1745, najvjerojatnije ne emitiraju pulsari, već “kataklizmičke promjenjive zvijezde”. Riječ je o binarnom sustavu u kojem gusti bijeli patuljak agresivno privlači materijal sa susjedne zvijezde. Taj proces, potaknut iznimno snažnim magnetskim poljima i protokom nabijenih čestica, stvara toplinu te oslobađa specifično rendgensko i radijsko zračenje. Iako ovo otkriće nudi ključan trag za rješavanje dugogodišnjeg svemirskog misterija, astronomi napominju kako je istraživanje tek na početku te da ASKAP J1745 možda nije jedini mehanizam iza ovih neobičnih pojava. Index