Igor Rudan: Zašto ekstremni oblici života sve više zanimaju znanstvenike? - Monitor.hr
22.09.2018. (14:30)

Koji vojnik bi to bio!

Igor Rudan: Zašto ekstremni oblici života sve više zanimaju znanstvenike?

Svoje fascinantne znanstvene crtice Igor Rudan donosi svake subote, prošle je pisao o tri čudesna životna oblika koji daju nadu da bi i čovjek, koji postaje gospodar svoje evolucije, mogao nešto ukrasti njih: Možda najzanimljiviji oblik života na Zemlji je tardigrad. Poznat i kao “vodeni medvjed”, velik samo pola milimetra, pronađen je na vrhovima Himalaja, u brazdama na dnu oceana, u blatno-plinskim vulkanima, tropskim prašumama, kao i ispod leda na Južnom polu. Tardigrada ima više od tisuću vrsta, a fosili su im stari više od 500 milijuna godina. Mogu podnijeti temperature do −272°C, tj. gotovo apsolutnu nulu, ali i minutama preživjeti vrućine do 150°C. Nadalje, mogu podnijeti tlak šest puta veći od onog u najdubljoj točki oceana na Zemlji, Marijanskoj brazdi. Podnose zračenja stotinama puta veće doze od ljudi. Prvi su oblik života za koji smo dokazali da može preživjeti u svemiru. Mogu izdržati bez hrane i vode dulje od 30 godina, isušiti se toliko da im tijelo sadrži manje od 3% vode, a zatim ponovo živnuti i razmnožavati se. Kakav je evolucijski put naveo tardigrade na razvoj ovakvih svojstava, to nije sasvim jasno. – Igor Rudan za Večernji



Slične vijesti

Jučer (23:30)

Dr. Rudanstein

Igor Rudan: Ako smo programirani za starenje, možemo li se reprogramirati?

Što je, zapravo, starenje i zašto se događa? Ako su čitav rast i razvoj bili pažljivo programirani sve do srednjih dvadesetih godina, je li nakon tog trenutka i starenje također programirano? Ako je naš organizam programiran i za fazu starenja, kao što je bio i za fazu razvoja, tada treba otkriti možemo li nekako reprogramirati cijeli taj proces. Međutim, ako je organizam programiran samo za razvoj, a starenje je zatim sasvim neuralan proces koji dovodi do polaganog propadanja tog organizma u vremenu, tada se trebamo usredotočiti na usporavanje prirodnog propadanja – ide u samu dubinu znanosti Igor Rudan u novom dijelu feljtona u Večernjem o produljenju života.

09.10. (23:30)

Republika senilna

Igor Rudan: Ne smislimo li lijek, mogli bismo postati prva generacija koja je zaboravila sve što je znala

Nastavi li se trend produljenja ljudskog vijeka, a pritom ne pronađe efikasno liječenje za gubitak pamćenja, za dva do tri desetljeća mogli bismo se naći u situaciji da će nam gubitak pamćenja gotovo svima neizbježno prijetiti. Bit će zanimljivo pratiti i napore pojedinih privatnih kompanija koje taj problem namjeravaju riješiti razvojem elektroničkih uređaja koji će se moći spojiti s mozgom te pohraniti memoriju u digitalizirani oblik. Tri kompanije predvodnice u ovom području, iza kojih stoje njihovi mladi, genijalni i vrlo bogati osnivači, su Kernel Bryana Johnsona, Neuralink Elona Muska i Facebook Marka Zuckerberga – Igor Rudan u Večernjem završava svoj feljton o produljenju života

03.10. (14:30)

Štos je u malim stvarima

Igor Rudan: Za produljenje života moramo shvatiti kako se bakterija rješava virusa

Rudan u novom nastavku svog znanstvenog feljtona u Večernjem piše o drugoj od tri velike prepreke na putu prema vrlo značajnom produljenju ljudskog života. Ključ je u sustavu CRISPR-Cas9 kojeg bakterije koriste da bi izbacile umetke virusne DNK ili RNK. “Ali tko bi razuman želio mijenjati svoj vlastiti kôd, koji je na nevjerojatno precizan način odredio cjelokupan rast i razvoj cijelog bića, prije no što u cijelosti shvati što taj kôd točno znači i kako funkcionira?”, pita on, i odgovara – “Jednom kada to polako shvatimo, mogućnosti popravljanja i unapređenja postojećih genoma, kao i dizajna sasvim novih oblika života postat će doista nepregledne”. Tada će biti moguće i produljenje života.

25.09. (23:30)

Sam svoj majstor

Igor Rudan: Organe ćemo nadomještati manipulirajući matičnim stanicama

Večernjakov znanstveni kolumnist iznosi fascinantnu mogućnost, nadohvat ruke: “Iz specijaliziranih stanica vlastitog organizma moguće je danas dobiti inducirane matične stanice. Svaka se takva stanica zatim može potaknuti na izrastanje u nov, klonirani ljudski organizam, ili pak bilo koji njegov dio – organ ili tkivo. Uz to, danas već možemo genetskim inženjeringom namjerno izmijeniti vlastitu genetsku uputu, stvarajući zalihe poboljšanih rezervnih organa. Tehnološki, gotovo ništa više ne stoji na putu toj mogućnosti”.

18.09. (22:30)

Izvor pameti

Igor Rudan: Ljudi ne žive puno dulje od 100 godina zbog tri ograničenja, rješiva!

Sjajan popularno-znanstveni tekst Igora Rudana o produljenju životne dobi: “Ograničen broj mogućih dioba naših stanica, postupna degradacija informacijske upute pohranjene unutar DNK molekule u jezgri i mitohondriju stanica, pogotovo onih matičnih, te postupni gubitak pamćenja, tri su očigledna ograničenja koja nam je priroda postavila kako ne bismo mogli poživjeti znatno dulje od 100 godina… U svjetlu najnovijih prodora učinjenih u znanosti 21. stoljeća, nijedan od ta tri problema više se ne čini sasvim nerješivim”.

12.09. (23:30)

Šteta truda

Igor Rudan: Kad je već nešto toliko komplicirano kao ljudski organizam izraslo iz jedne stanice, zašto ne ostaje vječno?

Zašto organizam, nakon što se u cijelosti razvije, ne nastavi jednostavno postojati vječno, kada je već prošao čitav taj nevjerojatan put od prve stanice sve do svog konačnog oblika, kao i sazrijevanje svih stanica u njihovim funkcijama? Koja su nam biološka ograničenja postavljena te zašto ona ograničavaju postojanje našeg organizma u vremenu? – pita se Igor Rudan u svom novom znanstvenom feljtonu u Večernjem. Tri su razloga.

02.09. (10:00)

Preporuka od milijun dolara

Među pet omiljenih knjiga Igora Rudana je “Rich dad, poor dad” Roberta Kiyosakija

Praktično najkorisnija knjiga koju sam ikada pročitao. Ne znam je li itko uspio tako jednostavno objasniti zašto velika većina ljudi teško financijski spaja kraj s krajem te kako doskočiti tome. Ova je knjiga toliko važna, pogotovo u zemljama koje su prošle tranziciju, da bih je preporučio kao obveznu lektiru u srednjim školama. Danas mi pomaže njegova krilatica: “I want to be a best-selling author, not a best-writing author.” Žao mi je jedino što mi ova knjiga nije došla u ruke dvadeset godina ranije jer vjerojatno bih već dulje vrijeme bio u mirovini – kaže Igor Rudan za knjigu “Bogati otac, siromašni otac” i preporučuje još četiri na Indexu.