Kako je put do paklene korporativne kulture popločen dobrim namjerama - Monitor.hr
30.12.2023. (08:00)

Šefovi svijeta, promijenite se

Kako je put do paklene korporativne kulture popločen dobrim namjerama

Tehnološka industrija čini se da prolazi kroz promjene, od pokušaja zadržavanja zaposlenika do otpuštanja. Posljedice tih promjena počinju se pokazivati, a nedavna otpuštanja intenzivirala su klimu toksičnosti u tehnološkim tvrtkama prema odgovorima 45 posto zaposlenika, pokazalo je istraživanje tvrtki TalentLMS i Culture Amp. Podaci su otkrili učestale toksične obrasce ponašanja, ponašanja koja zaposlenici smatraju najštetnijima i kako reagiraju na toksičnost. Najčešća tri čimbenika toksične radne kulture:

  • Očekivanje od zaposlenika da rade prekovremeno ili vikendom bez dodatne naknade.
  • Nedostatak transparentnosti i komunikacije od strane menadžmenta i vodstva.
  • Nedostatak razumijevanja i ljubaznosti odnosno nedostatak emocionalne inteligencije

Istraživanje također otkriva da 45 posto zaposlenika u toksičnim tehnološkim tvrtkama smatra da vodstvo nije svjesno toksičnosti i živi u balonu, misleći da je korporativna kultura zdrava. Također, 46 posto zaposlenika u softverskoj industriji pati od iscrpljenosti zbog toksičnog radnog okruženja. Lider


Slične vijesti

Ponedjeljak (17:00)

Kad ti je teško – pošalji mail

Bezosov recept protiv stresa: napravi prvi korak

Jeff Bezos, čelnik Amazona i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, smatra da stres ne dolazi od napornog rada, nego od izbjegavanja problema koje možemo riješiti. U intervjuu iz 2001. rekao je da je stres “upozorenje” da nešto zahtijeva akciju. Već i mali korak, poput poziva ili e-maila, smanjuje stres jer pokazuje da situaciju preuzimamo pod kontrolu. Bezos razlikuje “aktivno” i “pasivno” suočavanje – čak i nezaposlenost manje opterećuje ako se aktivno traži posao. Psihološka istraživanja potvrđuju: rješavanje problema učinkovitije smanjuje stres nego puko upravljanje emocijama. Fortune

12.10. (13:00)

Kad ti je ured tri metra od kreveta

Žene prednjače u radu od kuće: fleksibilnost, ravnoteža i manje putovanja

Prema anketi portala MojPosao, žene u Hrvatskoj češće koriste rad na daljinu (50%) od muškaraca (41%), a trećina njih odrađuje i više od 11 dana mjesečno izvan ureda. Glavni razlozi su ušteda vremena i lakše usklađivanje poslovnog i privatnog života. Muškarci pak češće ističu izazove u održavanju ravnoteže i ometanja kod kuće. Iako obje skupine cijene udobnost i fleksibilnost, žene rad od kuće doživljavaju kao priliku – a muškarci ponekad kao distrakciju. Lider

23.09. (18:00)

Oni što iskaču iz paštete, inkasatori i nužna zla na šalterima

Najomraženija zanimanja: političari, influenceri, fotoreporteri, life coachevi…

Na Redditu se povela rasprava o univerzalno omraženim zanimanjima, a popis je poduži. Prema Ipsosovu istraživanju, političarima i influencerima vjeruje tek 15 % ljudi, dok su na meti i lobisti, paparazzi, “TikTok mame”, životni treneri i agenti za nekretnine. Na crnoj listi našli su se i utjerivači dugova, osiguravatelji, privatne bolnice, pa čak i pogrebnici. Korisnici su izdvojili i telemarketere, prodavače u MLM shemama (mrežni marketing), preprodavače karata, odvjetnike i kontrolore parkinga – sve redom profesije koje izazivaju kolektivno podizanje obrva. Index

15.09. (13:00)

Kraj ere 'fah idiota' – na cijeni su svestrani, ne ukalupljeni

Diploma više nije presudna: Ovo su vještine koje će do 2030. donositi najveće plaće

Do 2030-ih klasična diploma gubi na važnosti, a ključnu ulogu preuzimaju praktične vještine i kratki certifikati. Najtraženiji će biti stručnjaci za umjetnu inteligenciju i podatke, tehnološki pismeni radnici, agilni lideri, kreativci, analitičari, menadžeri talenata i oni s razvijenom empatijom. Cijene se i otpornost, znatiželja, cjeloživotno učenje te sistemsko razmišljanje. Ukratko: buduće tržište rada traži više kurseva s Courserom i Udemyjem nego godine provedene u predavaonici. Poslovni

12.09. (22:00)

Sorry, ne radim za kikiriki (a bogami ni subotom)

Gen Z kaže “ne hvala” starim poslovima: Nema više rada za sitniš bez fleksibilnosti

Generacija Z sve češće odbija poslove u maloprodaji, ugostiteljstvu, skladištima i korporacijama s fiksnim radnim vremenom, smatrajući ih potplaćenima i iscrpljujućima. Umjesto “prvih stepenica” ka karijeri, ti poslovi sada su crna lista. Mladi radije biraju fleksibilne poslove, freelancing i rad na daljinu, uz veću brigu o mentalnom zdravlju i balansu života. Stručnjaci ističu da Gen Z redefinira pojam “dobrog posla” i neće pristajati na uvjete koje su starije generacije šutke trpile. Tvrtke koje se ne prilagode tim novim očekivanjima – ostat će bez radnika. Index

06.09. (01:00)

Bitni su kolege i geografska lokacija

Najsretniji radnici u Hrvatskoj imaju visoke plaće, rade u državnim tvrtkama i žive u Istri i na Kvarneru

Prema istraživanju MojPosao, najsretniji radnici u Hrvatskoj su oni s najvišim plaćama, zaposleni u državnim tvrtkama te oni u sektorima marketinga, PR-a i ljudskih potencijala. Ukupno se polovica ispitanih osjeća sretnom, a 16 posto nesretnom. Najviše zadovoljnih živi u Istri, na Kvarneru i u Zagrebu, dok su najmanje sretni radnici u Središnjoj i Sjevernoj Hrvatskoj. Obrazovanje također igra ulogu: magistri struke pokazuju najviše zadovoljstva. Mladi do 25 godina rjeđe su nesretni, dok srednja i starija dob donose i najviše zadovoljnih i najviše nezadovoljnih. Index

29.08. (13:00)

Njemački san: manje radiš, više zaradiš (ako si ekspert)

Poslovi na pola radnog vremena, a puna plaća – isplativo u Njemačkoj

U Njemačkoj rad na pola radnog vremena ne znači nužno i manju plaću. Stručnjaci u sektorima poput IT-a, prava, medicine, poreznog i poslovnog savjetovanja, pa i inženjerstva, mogu zarađivati i do 80.000 eura godišnje uz skraćeno radno vrijeme. Ključni su visoka potražnja, specijalizacija i kvalifikacije, dok broj radnih sati sve manje presudno utječe na iznos plaće. Poslodavci sve češće naglašavaju ravnotežu privatnog i poslovnog života, pa se fleksibilnost nudi kao bonus – i to dobro plaćen. Poslovni

28.08. (20:00)

Generacija copy-paste CV-ja u svijetu gdje i AI šalje prijave

Mladi na tržištu rada između AI oluje i novih prilika

LinkedInovo istraživanje s gotovo pola milijuna sudionika pokazuje da su mladi najpesimističniji kada je riječ o karijeri. Razlog su pad broja početničkih poslova (–35% od 2023.), konkurencija umjetne inteligencije i makroekonomska nesigurnost. Čak 63% direktora očekuje da će AI preuzeti dio poslova početnika, a 41% radnika tvrdi da to narušava njihovu dobrobit. Mladi diplomanti s više diploma teško pronalaze posao, postajući “generacija odbijenica”. Ipak, LinkedIn poručuje da ovo može biti prijelaz na dinamičnije karijerne putove, gdje će vrijednost imati otpornost, prilagodljivost i jedinstvena iskustva. Poslovni

11.08. (19:00)

"Plaćam da radim… ništa" – kineski startupi za profesionalno buljenje u ekran

Nezaposleni mladi Kinezi plaćaju tvrtkama da sjede u uredu i glume da rade

U Kini sve više nezaposlenih mladih plaća tvrtkama kako bi mogli sjediti u uredu i glumiti da rade. Fenomen se širi dok zemlja prolazi kroz gospodarsko usporavanje, a stopa nezaposlenosti mladih i dalje je iznad 14%. Za neke je to bolja opcija od besposličarenja kod kuće pa makar morali plaćati da “rade”, piše BBC. Tvrtke za “glumljenje rada” sada niču u velikim gradovima poput Šangaja, Shenzhena, Nanjinga, Wuhana i Chengdua. Cijena se kreće od 30 do 50 juana dnevno, a ponekad uključuje i ručak te grickalice. Neki ondje doista traže posao ili pokreću male projekte, dok drugi jednostavno provode vrijeme, razgovaraju, šale se ili zajedno odlaze na večere. Neki od vlasnika takvih tvrtki vjeruju da će nekome to zaista moći poslužiti kao odskočna daska, kao dokaz prakse i slično – sve do pronalaska novog posla. Index

10.08. (01:00)

Zemlja se znoji, mi s njom

Vrućina ubija: Kako toplinski valovi pustoše zdravlje, ekonomiju i gradove

Ekstremne vrućine sve češće pogađaju Indiju, gdje polovica radne snage radi na otvorenom, a samo 10% ima pristup klimatiziranim prostorima. Posljedice su gubitak radnih sati, bolesti i smanjenje BDP-a, što se sve više osjeća i u razvijenim zemljama. Gradovi dodatno pojačavaju toplinu zbog betona i nedostatka zelenila, dok klima-uređaji paradoksalno pogoršavaju problem. Rješenja se kriju u starim arhitektonskim mudrostima – debelim zidovima, prirodnoj ventilaciji i hladovini. Vrućina više nije samo sezonska smetnja, već globalni izazov za zdravlje, ekonomiju i urbanizam. DW