Komentar na komentar: Sve za content - Monitor.hr
26.01. (07:00)

Tko tu koga

Komentar na komentar: Sve za content

Posljednjih nekoliko dana u Hrvatskoj kao da je nastupilo neko kolektivno CONTENT ludilo. Diskografska kuća Menart, po svemu sudeći, nije preslušala novi album grupe Tram 11 prije nego ga je objavila, a novinarka Mojmira Pastorčić, očigledno nije preslušala album prije nego ih je srdačno ugostila u svojoj emisiji, dok joj kolegicu s iste televizije vrijeđaju u pjesmi. Istovremeno glazbeni kritičari Dragaš i Horvat pišu hvalospjeve o albumu, prije hajke koja se digla. Jesu li to zaista pisali sa stavom da je to tako, pa je sada pod znak pitanja došao njihov svjetonazor, jer na stranu glazba i sve, preko stihova koji se tamo nalaze ne možeš zažmiriti ili su sve pisali sa stavom „oni su legende, nećemo ih đonom“, pa su eto, da se svima svide, napisali što su napisali… Novi Komentar na komentar, o medijskim zavrzlamama.


Slične vijesti

27.05. (17:00)

Folklorna diplomacija

Picula: Dok se Milanović i Plenković loptaju oko toga tko je veći Rus, Charles Michel jede ćevape

Ukratko, niti je Milanović na bilo koji način usporio finsko i švedsko priključivanje NATO-u, niti su njegovu inicijativu podržali barem oni za koje se u Bosni i Hercegovini formalno zalaže. Kao jedna od najmnogoljudnijih i vojno najopremljenijih članica NATO-a, Turska, u odnosu na Hrvatsku, može makar privremeno zakomplicirati očekivano širenje Saveza. S druge strane ni premijer Plenković nije uspio na diplomatski način, ne ucjenama, utjecati na promjenu izbornih pravila u susjednoj državi.  Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, kojega Plenković osobito simpatizira, na svojoj je recentnoj balkanskoj diplomatsko-gastronomskoj turneji u Beogradu i Sarajevu više vremena potrošio na degustiranje ćevapa nego na konkretne dogovore. Uostalom, i sam je svoje beogradsko-sarajevske dane nazvao ‘ćevapi-diplomacijom’. Boško Picula za Tportal.

26.03. (16:00)

Tko visoko leti, nije uzemljen

Komentar Roberta Mihaljevića: Treća suza Zvonimira Mršića

Mrle sanja o povratku u politiku, i to na premijersko mjesto. U to smo posve sigurni. U toj ulozi ga vidi i riječki Novi list koji ga predstavlja kao „osobu koja bi bila dobar potencijalni kandidat ljevice za premijera”. Pritom se uzima u obzir njegovo ekonomsko znanje, ali i političko iskustvo. (…) No, za to bi se trebala ispuniti dva uvjeta: da SDP s oporbom pobijedi na sljedećim izborima, ma kad se oni održali, te da Peđa Grbin i njegovi “partijaneri” upravo Mršiću prepuste premijersku palicu. Premda u politici nikad ne treba reći nikad, ovog časa se ne možemo odlučiti koji je od ta dva scenarija nevjerojatniji – piše za Danicu Robert Mihaljević.

20.02. (09:00)

Sve je sporo i neefikanso, a računi se povećavaju...

Felić: Građevinci bi ponovno trebali skoknuti do Markova trga

Koliki su problemi nastali za građevinske tvrtke poskupljenjem materijala, potvrđuje i donošenje spomenutog zaključka, dokumenta kojim Vlada sugerira javnim naručiteljima da zajedno s partnerima preispitaju situaciju s cijenom materijala, pa ako su oni poskupjeli za više od deset posto, trebali bi se dogovoriti da zajednički podnesu teret tog poskupljenja. Drukčije ne ide, jer ne bude li tog dogovora, ta će kompanija biti prisiljena odustati od nekih projekata jer će, jednostavno, biti na gubitku. Možda bi bilo dobro da HUP i HGK još jednom malo podsjete premijera i ministre kako bi Vlada još više potaknula javne naručitelje da se ne boje odlučivati u ova teška vremena jer ne mogu previše pogriješiti. Tu je matematika jasna: ako je nešto poskupjelo za više od deset posto, teret moraju podnijeti i izvođači i javni naručitelji. Lider

15.01. (15:00)

Figenwald: Republika Hrvatska sada je i službeno Republika HDZ

Informacija o drastičnom smanjenju broja stanovnika u Hrvatskoj kolala je još od kraja prošlogodišnjeg popisa stanovništva, ali sada nedvosmisleno znamo da iz države koju je ‘gradio HDZ’, kako se jedina i vječna partija rado voli pohvaliti, ljudi bježe glavom bez obzira. Oni koji su ostali, pak, nemaju očito previše volje za rađenjem djece, osim, jasno, ako im Tomislav Tomašević ne plati za to. Uglavnom, u deset smo godina ostali bez golemih deset posto stanovništva, gotovo 400 tisuća ljudi, ali siguran sam kako će nas HDZ uvjeravati da je to krivica obje Jugoslavije i Milanovićeve vlade. Tu se, nema sumnje, dogodio taj prijelomni trenutak u kojem su Hrvati počeli masovno napuštati voljenu majčicu Hrvatsku. Vanja Figenwald za Lider.

09.01. (09:30)

U toj Australiji sve ti dođe naopako

Deutsche Welle: Zna li i jedan Đoković što je pristojnost?

Izuzetak tenisačke zvijezde od pravila o cijepljenju kako bi došao na Australian Open opasno izgleda kao da su čelnici tenisa željeli preskočiti vlastita pravila samo da bi osigurali sudjelovanje branitelja naslova i svjetskog broja jedan. Izgledalo je da postoje jedna pravila za njega, a druga za obične građane australske pokrajine Viktorije nakon što su bili smješteni u jednoj od najstrožih karantena u čitavom svijetu zbog COVID-19. Đokovićeva olaka potvrda kako će sudjelovati na natjecanju gdje je devet puta bio pobjednik je morala biti pljuska za one stanovnike Viktorije koji slijede pravila i nikamo ne idu. Naravno, to možda nije pošteno za tog Srbina. Budući da je koronu prebolio nedavno, prihvatljivo je objašnjenje za izuzeće. U tom slučaju, zašto to nije rečeno? Svatko ima pravo zadržati za sebe svoju medicinsku prošlost, ali nema nikakve sramote biti zaražen virusom. No, u slučaju Đokovića, možda ima. DW

02.10.2021. (19:00)

Kad zakaže sustav, može intervenirati još samo Smrt

Slučaj Josipa Vreska, čovjeka koji je priznao da je primio 210.000 eura mita i do smrti mirno ostao na uglednoj državnoj funkciji

Čovjek koji je 2014. godine austrijskoj policiji priznao da je primio 210.000 eura mita i da je u Hypo banku ulazio predstavljajući se lažnim imenom, ostao je sedam godina nakon toga član Državnog izbornog povjerenstva. A prekjučer je, kako to već biva u invalidnim demokracijama, propuste sustava poravnala Smrt. Preminuo je, dakle, Josip Vresk, bivši HSS-ovac i bivši zamjenik ministra unutarnjih poslova. Smrt je dočekao zaposlen još od 2007. godine na najboljem mjestu u domaćem državnom aparatu, gdje je položio zakletvu da će raditi časno i pošteno. U svakoj normalnoj državi sudilo bi se nakon ovakvog skandala za korupciju. Članovi visokog državnog tijela rekli bi da ne žele raditi s osobom za kojom se vuku teški kriminalni repovi. Ali ovdje ništa od toga. Kod nas je moguće zadržati položaj moći kao da ni list nije šušnuo jer mjesta koja bi morala reagirati naprosto okrenu glavu. Sanja Modrić za Telegram.

17.09.2021. (16:00)

Unutarstranačko klanje

Sada klub ruši Grbina. Jučer je rušio Bernardića. A sutra SDP možda neće imati klub u Saboru

SDP je upao u začarani krug. No sada je umjesto “Montyja Pythona” zaglavio u  “Beskrajnom danu”, gdje se ponavljaju isti scenariji, isti sukobi, isti raskoli, čak i s istim akterima, ali na suprotnim – i suprotstavljenim – stranama. Prije tri godine osipanje saborskog kluba i smanjivanje članstva, i to čak za 75 posto u odnosu na 2016. godinu, kako je tada upozorio Ranko Ostojić uz pitanje “Tko je kriv”, bio je argument za rušenje Bernardića. Sada svjedočimo novom osipanju kluba, isključivanju četiri tisuće članova, što Bernardićevi ljudi koriste kao argument za rušenje Grbina. Čiji suradnici, kojeg li čuda, ne ponavljaju iste argumente kao 2018. godine. Piše Tomislav Krasnec za 24 sata

14.09.2021. (19:00)

Papilovatori

Klauški: Tko kaže da bi situirani i imućni političari morali biti pošteni? Sjetimo se Sanadera i Bandića

Najnoviju koruptcijsku aferu kolumnist komentira riječima: Imovinsko stanje Matije Posavca nije, kako vidimo, garancija njegova poštenja. Možda da je tih deset tisuća kuna darovao nekoj siromašnoj obitelji, možda bi se moglo pričati o altruizmu i javnom interesu. Argumentacija kako bi siromašni političari bili skloniji korupciji naprosto zato što su željni novca, situiranja i imovinskog statusa, može se poništiti kontraargumentacijom da su onda imućniji političari naprosto navikli na novac, na životni standard, na povlastice koje dolaze s novcem. Oni su čak navikli uzimati novac jer smatraju da ga zaslužuju. Komentira Tomislav Klauški za 24 sata

05.04.2021. (14:30)

City break u Zagrebu i europskim gradovima

Goranko Fižulić: Zašto je Zagreb godinama bio jedini veliki europski grad bez jeftinih letova poput Ryanairovih?

Kolumnist i komentator Telegrama komentira najavu dolaska Ryanaira u Hrvatsku ovim riječima: Cijena povratne avionske karte bez predane prtljage gotovo je tri puta manja Ryanairom nego Croatia Airlinesom, a dvostruko niža ako je u cijenu uključen jedan komad predane prtljage. Ryanair nudi letove u rujnu za 12 europskih destinacija po cijenama od 40 do 80 eura za karte u jednom smjeru…  Nakon godinu dana pandemije više-manje znamo da ona neće prestati zbog objave na Facebooku jednog od vladinih savjetnika pretvorenog u njenog honorarnog glasnogovornika za posebne namjene, znamo da će se zračni putnički promet, ponajviše onaj poslovni i interkontinentalni, oporavljati još godinama prije nego opet dosegne razinu iz pretpandemijske 2019. godine., ali isto tako se možemo nadati da ćemo nakon dugotrajnog prisilnog boravka u domicilnim gradovima i zemljama imati pravu eksploziju prekograničnih turističkih putovanja. Piše Goranko Fižulić za Telegram

12.10.2020. (21:00)

Od lubenica do kalašnjikova

Klauški: Lubenice su bile upozorenje. Andrej Plenković je morao smijeniti ministra Božinovića

“Ovo bi se moglo karakterizirati kao teroristički napad. Milanović je nedavno objasnio kako premijerski ured ima jaku antiterorističku zaštitu, što je napravljeno u njegovu mandatu. Međutim, nitko očito nije ozbiljno shvatio osiguranje ispred zgrade, kao i osiguranje od prolaznika, ne samo od vozila. I premda je Hrvatska, kako je to jutros požurio poručiti i potpredsjednik Vlade Tomo Medved, “sigurna zemlja”, i premda je Markov trg kao sjedište hrvatske vlasti otvoren za sve građane, incident s lubenicama poslužio je kao upozorenje – a tko zna, napadaču možda i kao inspiracija – da bi moglo doći do ozbiljnijeg napada.” Piše Tomislav Klauški za 24 sata