Ruska kina prikazuju nove filmove skinute s torrenta - Monitor.hr
03.05.2022. (18:00)

Probaj ih kazniti zbog copyrighta

Ruska kina prikazuju nove filmove skinute s torrenta

Još početkom ožujka govorilo se o tome da bi se privremeno zakonom moglo dozvoliti piratiziranje raznih sadržaja zaštićenih intelektualnim vlasništvom, kako bi se umanjile posljedice sankcija. Iako se te zakonske promjene nisu dogodile, određeni su vlasnici kino dvorana već uzeli stvar u svoje ruke i odlučili publici željnoj američkih blockbustera prikazati neke od njih – tako što ih skidaju s interneta. Kina planiraju na ovaj način preživjeti, jer u suprotnome nemaju što prikazivati – ruska produkcija nije zadovoljavajuća, kažu, niti kvantitetom niti kvalitetom da bi osigurala opstojnost kino dvorana. Snalažljivi Rusi počeli su filmove poput Don’t look up ili najnovijeg Batmana pribavljati piratskim kanalima te ih prikazivati u kinima. Bug


Slične vijesti

12.01. (07:00)

Bez titlova

Dnevnik Pauline P. film s najvećom zaradom, slijede ga Cvrčak i mravica i Marginalci

U kinima lani sveukupno bilo prikazano 39 hrvatskih filmova, od čega čak 28 premijernih naslova, , a 11 filmova je kino distribuciju započelo 2022. godine. Ukupno je domaći film privukao u kinima 278.053 gledatelja i ostvario utržak od skoro milijun eura. Ostvareni ukupni broj gledatelja se tumači kao uspjeh, ipak je daleko od rekordne 2013. godine kada je domaće filmove pogledalo 436.074 gledatelja. Forbes

03.01. (20:00)

Touché, Netflix

Barbie i Oppenheimer u hrvatskim kinima zaradili više od milijun eura, među najgledanijima i dva domaća filma

U vrlo dobroj godini za domaća kina, Barbie Grete Gerwig i Oppenheimer Christophera Nolana privukli su dobar dio publike u dvorane te su jedina dva filma koja su zaradila više od milijun eura u Hrvatskoj. Marvel je za razliku od godine prije doživio flop, dok je najgledaniji animirani film bio Super Mario Bros. U prvih deset najgledanijih (druga statistika, pokraj one po zaradi) našla su se i dva domaća filma, Dnevnik Pauline P. i animirani Cvrčak i mravica. Kinofilm donosi statistiku:

  1. Barbie                                  1,404,171 €
  2. Oppenheimer                       1,181,040 €
  3. Avatar: Put vode                   917,496 €
  4. Super Mario Bros. Film           592,134 €
  5. Brzi i žestoki 10                       490,466 €
  6. Meg 2: Put u dubinu                437,758 €
  7. John Wick 4                           418,613 €
  8. Časna 2                                   414,957 €
  9. Čuvari galaksije: Volume 3   379,609 €
  10. Psići u ophodnji: Moćan film    372,023 €
14.10.2023. (10:00)

Još jedno kino manje...

‘Za obnovu kina koristila su se bespovratna sredstva, da bi se prikazivao korporativni repertoar’

Prošlotjedno zatvaranje kina Tuškanac zbog obnove snažno je odjeknulo u javnosti. Reakcije ne čude jer se kinoprikazivački prostor u Zagrebu godinama sužava, pri čemu je obustava rada kina Europa bila prijelomna točka. U Zagrebu više ne postoji redovita distribucija neholivudskog filma, a krivca ne možemo tražiti u nekoliko preostalih kina, nego u tome što odgovorni ne prepoznaju urgentnost situacije. Kino mreža je funkcionirala dobro dok je na njezinom čelu bilo kino Europa iz Zagreba i formatiralo repertoar za čitavu državu – ističe bivši ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar. U vidu novih spoznaja teško se oteti dojmu da je do zatvaranja Tuškanca došlo naglo, bez promišljanja konkretnog zamjenskog prostora. No, i bez obzira na to, posljednjih nekoliko godina repertoarna ponuda nije dostatna niti za hobističke potrebe građana, a kamoli razgovor o ikakvom promicanju filmske kulture u svim njenim varijacijama. Novosti

19.04.2023. (00:00)

Tiješi činjenica da je oduvijek bilo tako...

Privilegija samovanja u lokalnom kinu

Od kada su ukinute interne mjere da je za kino-predstavu potrebno najmanje petero gledatelja, sve više sam u prilici da sam uživam u najboljim filmovima s repertoara, bez bojazni da će mi netko čitavu predstavu ružiti s kartonskim kutijama i glasno krckati kokicama. U poziciji smo da gledamo ‘svoju’ kinopredstavu, kojoj još samo viski nedostaje za pravu, titovsko ekskluzivnu projekciju. Slične su okolnosti i za druge kulturne manifestacije: što je program bolji, suvremeniji i ‘teži’ to je i publike manje. Ne ističem to da bi naglasio neku svoju elitističku poziciju ili zazor od ‘popularnih’ sadržaja. Naravno, neoliberalni koncept kulturne politike sve će više nastojati takve modernije, ekskluzivnije i avangardnije programe reducirati ili ih stavljati u izdvojene niše ‘alternativne kulture’, eksperimentalnih centara, avangardnih klubova, art kina… S druge strane, da bi ‘opravdale’ svoje postojanje kulturne institucije sve više pribjegavaju populističkim programima sumnjive kvalitete: doista, nema ‘krize publike’ kada su na programima blokbasteri, stand-up komedije, kazališni ‘humoristički’ čušpajzi… Marijan Špoljar za Glas Podravine.

02.03.2023. (19:00)

Samo da ne ostane zaboravljeni slučaj

Slučaj kina Europa: Kino bi se moglo privremeno otvoriti najesen, ako ne već i na proljeće

Nakon otvaranja Kinoteke 2017., u užem su gradskom centru kratko postojala tri kina sličnog programskog usmjerenja, da bi šok uslijedio zatvaranjem kina Europa zbog navodne nužne rekonstrukcije. Činjenica jest da u Zagrebu već godinama ne postoji adekvatan kinoprikazivački prostor, a koji bi dosegom i programom mogao zadovoljiti potrebe publike – prije svega kada govorimo o redovitoj distribuciji art i festivalskog filma. Tu ulogu djelomično ispunjavaju Tuškanac i Kinoteka, do mjere za koju uopće imaju kapacitet.  Međutim, porast publike odražava izostanak sličnog sadržaja, kao i preseljenje dijela festivalske scene. U Kinoteci su sami svjesni da je prostor neprimjeren, još bi i funkcionirao kao manje kino namijenjeno specijalnim projekcijama, ali svaka veća posjećenost naprosto onemogućava kvalitetno kino iskustvo. Slično će vam reći i posjetitelji Tuškanca. Iz Grada tvrde kako su u tijeku aktivnosti oko privremenog uređenja Europe kako bi održavali projekcije i prije cjelovite obnove. Kulturpunkt

12.01.2023. (09:06)

Okrugla obljetnica rada Kino Split: Sedamdeset godina otvorenosti filmu

08.09.2022. (12:00)

Sad se družimo uz male ekrane koji stanu u džep

Degradacija kinoprikazivača na prostoru bivše države: od filma do parafilma

Da bismo danas govorili o kinoprikazivačkoj delatnosti na prostoru naše regije, moramo probati zamisliti vreme koje je prethodilo ovome danas. fimsko prikazivaštvo i distribucija su iskočili iz svog prethodećeg, socijalističkog ležišta ili zgloba, iz epohe u kojoj su vrednovane sa posebnim prestižom, postavši odjednom suvišna i neisplativa delanost usred dominacije onoga što se jednokratno isplati po merilima tržišne, neoliberarne matrice “poduzetništva”. Šta je onda prikladnije od toga da u hiperkapitalističkim, hiperrealističkim uslovima kinoprikazivačka delatnost, bude smeštena, praktično sanitarno sklonjena, evakuisana u tržne centre, u 2D ili 3D digitalizovani format raznih “Cinepleks” kutija. Pri tome, filma istovremeno sve manje ima u raskošnim kino dvoranama koje sada predstavljaju čist prostorni višak i anomaliju. Iste te dvorane koje zakatančeno čekaju neizvesnu sudbinu podizane su i štovane u bivšoj domovini kao hramovi vizuelne taktilnosti u kojima se odvijala čarobna predstava pretvorbe snova čuvanih na posebnim trakama koje su se predavale isključivo spretnosti ruku kinooperatera. Kulturpunkt

03.05.2022. (09:00)

Kao kod kuće

U Zagrebu se otvara novi multipleks i prvo višefunkcionalno kino

U sklopu kina nalazit će se šest kino dvorana, uključujući i 3D dvorane, WOW bar i dvije rođendaonice. Kino, koje će biti u sklopu CineStara u Z centru imat će Royal beds ležajeve za dvoje, uz to više je prostora nego kod klasičnih kina, a posjetitelji mogu izabrati i Love box sjedala za veću privatnost, Vip Relax sjedala za dodatnu udobnost i fizičku distancu, a pritom mogu i bežično napuniti mobitele. Novo kino ističe se po interijeru koji potpisuje dizajnerski dvojac Franić & Šekoranja. Bit će to ujedno i prvo kino u regiji koje ima multifunkcionalnu namjenu – gaming dvoranu, što omogućuje igranja i natjecanja na velikom platnu. Ravno do dna

14.01.2021. (21:30)

Peti čovjek

Zarada holivudskih filmova lani pala 80%

Prikazivanje filmova na području Sjeverne Amerike u 2020. je donijelo 2,2 milijarde dolara, a godinu ranije 11,4 milijarde dolara, što je pad od 80% i najmanji prihod od 1981. godine. Najveća zarada bila je od drive-in kina. Globalno – slična situacija: zarada je iznosila 12,4 milijarde dolara, pad od 71% prema 2019. godini kad su prihodi bili 42,5 milijardi. Variety

02.10.2020. (17:30)

Do you feel lucky?

Američki kinematografi: Nećemo preživjeti bez pomoći države

Bez državne pomoći gotovo 70 posto malih i srednjih kinematografskih tvrtki morat će proglasiti bankrot ili izaći iz posla, apel je koji su američkoj vladi osaslali predstavnici filmskih studija, vlasnika kinodvorana i redatelja. Pismo u kojem traže potporu kino industriji potpisali su i James Cameron, Christopher NOlan, Wes Anderson, Clint Eastwood. Novi list