Iran tvrdi da je upotrijebio “precizne rakete i dronove” kako bi uništio dva uporišta sunitske militantne skupine Jaish al-Adl u području sela Koh-e-Sabz u pakistanskoj jugozapadnoj pokrajini Balučistan. Ovaj napad dolazi nakon što je Iran dan ranije lansirao rakete na sjeverni Irak i Siriju, što je posljednja eskalacija neprijateljstava na Bliskom istoku. Postoji rizik da rat u Gazi preraste u širi regionalni sukob. Pakistansko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je u napadu na njihov teritorij ubijeno “dvoje nedužne djece” i upozorilo Iran na “ozbiljne posljedice”. Index
Prema izvještavanju CNN-a, američke snage stacionirane u Iraku i Siriji napadnute su čak 76 puta od početka rata. A rizik od izravnijeg uključivanja drugih aktera u rat samo će jačati kako se Hamas, kao pouzdani saveznik i štićenik Irana, bude bližio potpunom vojnom porazu. Iran bi mogao blokirati ključnu arteriju za globalnu trgovinu naftom. Jedna petina nafte prolazi tim tjesnacem. Ukoliko jedna petina nafte ne bi dolazila na globalno tržište, to bi bio ogroman poremećaj. A kad se gleda ukupna međunarodna trgovina, čak 12 posto prolazi kroz Sueski kanal i Hormuški tjesnac. Tu tek treba vidjeti kako će se postaviti Rusija i Kina. Forbes
Ovo je napad koji još nije zabilježen. Još uvijek je rano za predviđanja kako će se sukob odvijati jer Izrael još nije ušao u Gazu kao što je prije ulazio kopnenim snagama i pitanje je što će oni točno tamo raditi. Na svojoj strani imaju 360 tisuća vojnika. U Gazi s druge strane živi 2 milijuna ljudi, od čega je njih 20 tisuća u Hamasu. Dario Špelić smatra da uloga EU ovdje nije važna poput američke i drugih sila. Najgore mu je, ističe, što postoji mogućnost da je sve ovo proračunat potez Hamasovog vodstva. HRT
“Bijela tortura” (White Torture) naziv je knjige Nargese Mohammadi, dobitnice Nobelove nagrade za mir o teškoj sudbini iranskih aktivista u zatvoru. Po njoj je snimljen istoimeni dokumentarni film Gelareha Kakavanda. Aktivistica za zaštitu ljudskih prava i potpredsjednica je iranskog Defenders of Human Rights Centera (DHRC), koji je iranska vlada zabranila 2008. godine. I ona je u posljednjih 25 godina više puta hapšena i osuđivana na dugogodišnje zatvorske kazne. Islamskoj Republici se ne sviđa kada se preispituje njena bilanca kršenja ljudskih prava. Unatoč svim naporima režima: neuspješni su bili pokušaji da se Mohammadi ušutka. Počela je dokumentirati patnje onih koji su bili s njom u zatvoru. Izraz “bijela tortura” odnosi se na psihološku metodu koja se primjenjuje u Iranu: zatvorenici su na duže, neodređeno vremensko razdoblje zatvoreni u izolacijskoj ćeliji u kojoj je sve potpuno bijelo. U međuvremenu se nastavlja paćenički put Narges Mohammadi: ona se, od svog prvog uhićenja 1998. godine, po peti put našla iza rešetaka. DW
Nagradu je dobila za svoju borbu protiv ugnjetavanja žena u Iranu i zbog napora za promicanje ljudskih prava i slobode za sve. Popis nominiranih bio je tajan, ali bilo je poznato je da su na njemu 351 pojedinac i organizacija. Neki promatrači ukazivali su na Iranke koje prosvjeduju od smrti Mahse Amini, koja je uhićena i pretučena jer je kršila iranska stroga pravila oblačenja nametnuta ženama. U tom slučaju kao potencijalne dobitnice navodili su aktivistkinje Masih Alinedžad i Narges Mohammadi ili Alijansa za demokraciju i slobodu u Iranu, a prognoza se na kraju pokazala točnom. HRT
Iran nije službeno priznao talibansku vladu u Afganistanu, ali nastoji pragmatično postupati s vlastodršcima u Kabulu. Iran i Afganistan imaju zajedničku granicu dugu oko 950 kilometara, koju je teško osiguravati. Granica ide djelomice preko visokih planina i nije prikladna za korištenje vojnih stražara. Još prije nego što su talibani preuzeli vlast u Afganistanu Teheran je imao dobre odnose s njima. Povezivalo ih je prije svega odbijanje SAD-a i njegove nazočnosti u toj regiji. „Uz pomoć talibana smo spriječili terorističke napade u svetom gradu Mashhadu”, izjavio je krajem kolovoza ove godine iranski parlamentarni zastupnik Mahmoud Nabavian i dodao da između Irana i talibana postoji opsežna suradnja tajnih službi u vezi s borbom protiv terorizma. Deutsche Welle
Aktivisti kažu da su vlasti počele pojačano gušiti Irance uoči godišnjice Aminine smrti, vršeći pritisak na rođake ubijenih u prosvjedima u pokušaju da ih spriječe da progovore. Human Rights Watch rekao je da su samo prošlog mjeseca članovi obitelji najmanje 36 ljudi ubijenih ili pogubljenih u obračunu vlasti s prosvjednicima ispitani, uhićeni, procesuirani ili osuđeni na zatvorsku kaznu. “Iranske vlasti pokušavaju obuzdati neslaganje kako bi spriječile javnu komemoraciju smrti Kurdkinje Mahse Jine Amini (22) koja je postala simbol otpora vladinom sustavnom ugnjetavanju žena, nepravdi i nekažnjivosti”, rekla je HRW-ova viša istraživačica za Iran, Tara Sepehri Far. Pod sloganom “Izgovori njezino ime!” ove subote očekuju se komemorativni skupovi iranskih iseljenika te velike demonstracije u Parizu i Torontu. Amnesty International upozorio je da niti jedan iranski dužnosnik nije bio pod istragom zbog ubojstva Mahse Amini ili gušenja prosvjeda. Tportal
Nekoliko dana nakon rukovanja u Pekingu saudijski kralj Salman je pozvao iranskog predsjednika Ebrahima Raisija da posjeti glavni grad Rijad. Teheran je službeno potvrdio da je dobio pozivnicu. Raisi ju je pozdravio, tako su barem javili iranski mediji. Nevjerojatno brzim tempom “tope se” i nekadašnje napetosti između Saudijske Arabije i Assadovog režima u Siriji. Izrael bi moralo zabrinuti i približavanje Saudijske Arabije i Hamasa, pogotovo kada se zbivanja gleda u nešto širem kontekstu: nakon početka sirijskog građanskog rata, Hamas i Iran su došli u sukob zbog različitih pozicija prema Siriji. A sada se „odmrzava“ odnos ne samo Irana i Saudijske Arabije – i sirijski vladar Bašar al-Assad, čovjek koji Izrael smatra neprijateljem, odnosno čovjek koji podržava i Hezbolah i Hamas – sada je ponovno dobrodošao u Arapskoj ligi, i to uz „blagoslov“ upravo Saudijske Arabije. Deutsche Welle
Amir-Ali Hajizadeh, zapovjednik zračnih snaga Čuvara revolucije govorio je o višestrukim prijetnjama Irana da će osvetiti smrt svoga vrhovnog zapovjednika Kasima Sulejmanija kojega su ubili Amerikanci 2020. rekavši da namjeravaju ubiti Donalda Trumpa: “Ako Bog da, namjeravamo ubiti Trumpa. Pompeo i vojni zapovjednici koji su izdali zapovijed također trebaju biti ubijeni”, rekao je Hajizadeh. Iranski vođe često obećavaju da će osvetiti Sulejmanija. Iran je proširio svoj raketni program, osobito balističke projektile, usprkos protivljenju SAD-a i zabrinutosti europskih zemalja. “Naša krstareća raketa s dometom od 1650 kilometara pridodana je arsenalu Islamske Republike Iran”, rekao je Hajizadeh za državnu televiziju. Jutarnji
Kina je poslala svoju delegaciju u Teheran. Nakon posjeta kineskog državnog i partijskog šefa Xija Jinpinga Saudijskoj Arabiji, odnos s Iranom je napet. Predsjednik Xi je u zajedničkom priopćenju sa saudijskim domaćinima stao na stranu arapskih zemalja u Perzijskom zaljevu – i indirektno priznao zahtjeve Ujedinjenih Arapskih Emirata po pitanju tri iranska otoka u Zaljevu. “Priznavanje prava Emirata ima prije svega politički značaj”, kaže Kamran Matin, docent za međunarodne odnose na Sveučilištu Sussex u Engleskoj u razgovoru za DW. “Teheran je u posljednjih deset godina poboljšao odnose s Kinom, u Kini i Rusiji vidi svoje najvažnije saveznike protiv Zapada. I sad je Kina u jednom vrlo škakljivom geopolitičkom sporu stala na stranu Emirata. Ekonomski odnosi s arapskim zemljama u Perzijskom zaljevu su vrlo važni Kinezima. Ovaj slučaj pokazuje kako Kina definira svoje interese i kako vidi svoje odnose s Iranom.” Deutsche Welle