U konkurenciji su brojni istaknuti autori, među njima Damir Karakaš, Ivana Sajko, Jurica Pavičić, Ivica Prtenjača, Semezdin Mehmedinović, Marko Gregur, Velibor Čolić i Boris Dežulović, a tu je i posthumno objavljeni roman Bekima Sejranovića. Najprije će biti odabrano 11 polufinalista, potom pet finalista, a pobjednik ili pobjednica bit će proglašeni sredinom lipnja. tportal

Najduži most na svijetu i dio brze pruge nalazi se u Kini, na relaciji Peking–Šangaj. Izgrađen između 2006. i 2010., otvoren je 2011. godine, a omogućuje vlakovima brzine do 350 km/h. Zahvaljujući standardiziranim montažnim elementima, projekt je dovršen u četiri godine uz više od 10.000 radnika. Most zauzima znatno manje zemljišta od klasične pruge, otporniji je na poplave i sigurniji jer ima manje križanja. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 8,5 milijardi dolara. Revija HAK

• Minuta šutnje u parlamentu Kanade (Index), Kanada tuguje s vama, rekao je kanadski premijer Mark Carney u govoru nakon masakra (BBC),
• Putin masno zarađuje mračnom flotom: Biznis ide glatko zahvaljujući – međunarodnom pravu (tportal)
• Ukrajinski kralj kladionica ulaže golem novac u klaonice u RH, na području Sisačko-moslavačke županije planira se čak 18 farmi… Iz Zelene akcije upozoravaju da bi tri klaonice mogle imati kapacitet klanja do 270 milijuna pilića godišnje. To je višestruko veći kapacitet od trenutačnog uzgoja peradi u Hrvatskoj (Index), pozvali na prosvjed 21. veljače (H-alter)
• Svake godine, posljednjeg tjedna u svibnju, održavat će se Tjedan Hrvata izvan Hrvatske s ciljem da se u hrvatskoj javnosti poveća vidljivost Hrvata izvan domovine (Index)
• Kardiokirurg Zvonimir Ante Korda novi ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (N1)
• Stigla je i potvrda: Renault će proizvoditi vojne dronove (Revija HAK)

Nove referentne cijene stanova za 2026., temeljene na tržišnim podacima iz 2025., potvrđuju snažan rast nekretnina, osobito na obali i u Zagrebu. Najskuplji su Opatija, Dubrovnik i Split, gdje se kvadrat približava 4.000 eura. U Zagrebu su pojedine četvrti, poput Trnja i Novog centra, zabilježile rast i do 19 posto u godinu dana. Kontinentalni gradovi ostaju ispod 2.000 eura po kvadratu. Zbog malog broja transakcija u većini općina, cijene su procijenjene naprednim modeliranjem, što bi trebalo dati realniju sliku tržišta. Lider 

Kibernetički napadi porasli su za 600 posto od 2020. godine i postali su ozbiljna prijetnja poslovanju i podacima. Ransomware može blokirati sustave i ucjenjivati tvrtke, phishing manipulira zaposlenicima kako bi otkrili povjerljive podatke, a trojanci i drugi oblici malwarea omogućuju napadačima skriven pristup sustavima. Posljedice su financijska šteta, gubitak podataka i narušena reputacija. Budući da je ljudska pogreška i dalje najslabija karika, edukacija zaposlenika i razumijevanje osnovnih pojmova kibernetičke sigurnosti ključni su za smanjenje rizika i zaštitu poslovanja. Savjeti

U 2026. godini hrvatska kućanstva ne mogu očekivati osjetno poboljšanje životnog standarda jer plaće rastu gotovo istim tempom kao i inflacija. Uz nižu stopu štednje od prosjeka EU-a, mnogi građani nemaju financijsku rezervu za nepredviđene troškove. Stručnjaci savjetuju početak „financijskog reseta“ stvaranjem osnovne pričuve od 1.000 eura te postupnu izgradnju fonda za tri do šest mjeseci troškova. Ključ su redovitost i disciplina, primjerice automatska štednja dijela prihoda. Dugoročno očuvanje vrijednosti novca zahtijeva i promišljeno ulaganje, jer klasična štednja često ne prati inflaciju. Poslovni

Ova epizoda podcasta koju vode Sandra Ferenčak – Tetka i Škrti otočanin donosi pregled mirovinske štednje u 2025. godini s fokusom na hrvatski sustav. Glavni zaključci su:

• Drugi stup: Preporuka je prelazak iz kategorije B u kategoriju A (osobito za mlađe), jer ona zbog većeg udjela dionica nudi značajno veće prinose na duži rok.

• Treći stup i PEPP: Dobrovoljna štednja je ključna zbog državnih poticaja i poreznih olakšica (uplate iz bruta). PEPP (paneuropska mirovina) ističe se kao modernija alternativa s nižim naknadama i globalnom izloženošću.

Zaključak: Mirovina je osobna odgovornost. Najgore je ne investirati ništa; čak i konzervativniji fondovi dugoročno su bolji od štednje u banci.

The Turin shroud, brought to life by AI
pic.twitter.com/bPdzIzXnlY

— Science girl (@sciencegirl) February 10, 2026

3D digitalna studija objavljena u časopisu Archaeometry sugerira da slika na Torinskom platnu nije nastala kontaktom s ljudskim tijelom, nego vjerojatno otiskivanjem preko plitkog reljefa. Brazilski istraživač Cicero Moraes usporedio je kako se tkanina ponaša preko stvarnog 3D tijela i niskoreljefne skulpture, pri čemu je potonja dala znatno vjerniji rezultat bez anatomskih distorzija. Nalazi se uklapaju u srednjovjekovnu umjetničku praksu i jačaju tezu da je platno sofisticirano religijsko umjetničko djelo, a ne autentični pogrebni pokrov. Archaeology Mag

• U Bruxellesu se razrađuje dosad nezabilježen plan koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelomično članstvo u Europskoj uniji već sljedeće godine – i to prije nego što dovrši sve reforme potrebne za punopravno članstvo (tportal)
• Zagrebačke kućice koje prkose urbanizaciji: okružene stambenim zgradama, “smetaju” ulazu u shopping centar, neke ipak čeka i rušenje… (Večernji)
• Masakr u Kanadi. Najmanje 10 mrtvih i 25 ozlijeđenih, osoba koja je počinila napad izvršila samoubojstvo (Index)
• Trump zbog Epsteina navodno zvao policiju, izgleda da je “ipak znao što radi” (N1)
• Lani je prijavljeno više od 3900 kaznenih djela spolnog uznemiravanja i iskorištavanja djece i mladih na internetu. Kako zaštititi djecu u digitalnom okružju? Gotovo 50 posto djece svaki dan provodi od tri do 5 sati u digitalnom svijetu, vikendom i više, negativne posljedice sve su češće… pričali o tome u Otvorenom (tportal)

Igor Berecki za Bug, polazeći od navoda o smrti mladog šahovskog genija i toksikološkog nalaza, upozorava na rizike nekritične uporabe ilegalnih stimulansa koji se putem interneta prodaju kao “wellness” i nootropici. Poseban fokus stavljen je na kratom – biljni pripravak s opioidnim djelovanjem – i opasnosti njegove kombinacije s jakim stimulansima. Doc širi priču na kulturu mentalnog forsiranja u digitalnim profesijama, gdje se biološke granice pokušavaju “hakirati”, često bez razumijevanja farmakologije, metabolizma i dugoročnih posljedica.

Ćacilend kao društveni fenomen zasijao i u hrvatskoj Poteri.

Niko nije više poniženja naneo ovom narodu od Vučića i radikala. pic.twitter.com/5VH5w9Rmhd

— admiral gepard (@admiral_gepard) February 9, 2026

Isječak iz hrvatskog kviza Potjera, u kojem je Beograd naveden kao grad poznat i po “Ćacilendu”, proširio se društvenim mrežama i izazvao burne reakcije u Srbiji. Proturežimski portal Nova.rs ocijenio je da je pojam postao regionalno prepoznatljiv simbol prosvjeda. Tabloid Kurir, blizak vlastima Aleksandra Vučića, reagirao je optužbama o navodnoj sprezi HRT-a i Nove te “napadu na Srbiju”, tumačeći kviz-pitanje kao dio političke kampanje, uz dodatne optužbe za autošovinizam. Index

Razgovor su Elvis i Korado u ovotjednoj emisiji započeli kritikom NASA-ine misije Artemis 2, gdje je Korado primijetio da se zbog gubitka generacijskog znanja ponavljaju banalne inženjerske pogreške s curenjem goriva. Uspoređujući to s kineskim napretkom, istaknuli su nevjerojatnu brzinu kojom Kina gradi energetsku mrežu, ali i njihovu prednost u razvoju lunarnih lendera dok zapadni privatni sektor, poput Bezosa i Muska, kasni s ključnim rješenjima.

Posebno su se zadržali na temi “programirane smrti” uređaja, kritizirajući autoindustriju koja automobile pretvara u uređaje za živciranje putem softverskih blokada i namjernih sitnih kvarova. Dotakli su se i ekologije, napomenuvši da smo uklanjanjem olova iz benzina zapravo uveli druge kancerogene spojeve o kojima se manje priča. Za kraj su, uz dozu humora, prokomentirali bizaran trend estetskog dopinga u skijaškim skokovima zbog aerodinamike te zaključili kako je za zdravlje često dovoljno tek nekoliko kratkih dnevnih napora, poput brzog uspona uz stepenice, umjesto iscrpljujućih treninga. HRT

Tehnička rješenja doprinose toplinskoj udobnosti i ujedno smanjuju potrošnju energije, stanari zgrada koje su već prošle obnovu ističu kako im je toplije zimi, a podnošljivije ljeti. Međutim, dio kućanstava bez dodatnih društvenih i financijskih mehanizama ostaje ranjiv, ocjenjuju u studiji CEESEN-BENDER. Ključ je u politici financiranja koje uzimaju u obzir stvarne potrebe kućanstava. Zgradonačelnik

• Analitičar Rimac: Piletić je prvi ministar koji odlazi jer se raspao sustav. Evo što to znači za oporbu: Ovdje se ne radi o simbolici, nego o ljudima koji mjesecima čekaju zakonsko pravo. To je teren na kojem vlast ima vrlo malo obrambenih mehanizama (Telegram, Nacional)
• Ministar Šušnjar odbacio mogućnost da se malim obrtnicima omogući rad nedjeljom, kaže da ona služi za “svetkovanje dana Gospodnjeg”, mali obrtnici mu odgovorili: “Ali mi želimo raditi, gubimo velik novac” (N1)
• Viralni trend s ChatGPT-jem je zabavan, ali se trebamo i zapitati: Karikature otkrivaju koliko AI zna o nama – sve informacije koje im damo se pohranjuju i koriste za obuku ovih impresivnih modela uz nejasnu dugoročnu upotrebu (tportal)
• Željko Marušić: Ako tijekom vožnje pokušate ubaciti automatski mjenjač u rikverc, posljedice ovise o starosti vozila i razini elektroničke zaštite, ali rizik nikada nije zanemariv (Nacional)
• Musk daleko najbogatiji na svijetu: sa svojom 768 milijardi dolara vrijednom imovinom nalazi se ispred Larryja Pagea (suosnivača Googlea) čija imovina vrijedi tek – 281 milijardu (Mreža)

Povodom 250. obljetnice Bogatstva naroda tekst na Arhiv analitici podsjeća na širinu škotskog prosvjetiteljstva i stvarne ideje Adama Smitha, danas često svedene na karikaturu „nevidljive ruke“. Autor pokazuje da je Smith bio dosljedan kritičar ropstva, merkantilizma i imperijalizma te da se njegovo ekonomsko djelo ne može odvojiti od Teorije moralnih osjećaja. U vremenu novog neo-merkantilizma i imperijalnih politika, Smith ostaje relevantan kao prvi ekonomist moderne ere i trajni izazov površnim tumačenjima liberalizma. Velimir Šonje za Ekonomski lab.