Sreća ne bi trebala biti normalno stanje u ljudskom mozgu - Monitor.hr
02.05.2018. (16:20)
Kao desert
Sreća ne bi trebala biti normalno stanje u ljudskom mozgu
Trenutna je društvena percepcija sreće kao nečeg što se mora imati pod svaku cijenu jer se inače pojedinac smatra neuspješnim, kaže Dean Burnett, autor knjige The Happy Brain. No sreća ni ne bi trebala biti nešto dano ili što se podrazumijeva, već za nju treba raditi. Kada bi stalno bili sretni ne bi imali motivaciju pokrenuti se i raditi stvari. Samo kada imamo i pozitivne i negativne osjećaje i iskustva, možemo stvarno cijeniti sreću. Guardian
Unatoč fizičkim izazovima starenja, većina starijih osoba zadovoljna je životom, što se u psihologiji naziva “paradoksom blagostanja”. Istraživanje Marije Wirth i suradnika (2026.) pokazuje da sreća u kasnijoj dobi ovisi o ravnoteži između doživljenih dobitaka i gubitaka. Ključni čimbenik koji održava tu ravnotežu jest osjećaj osobne kontrole. Osobe koje vjeruju da svojim postupcima mogu utjecati na vlastiti život ne dopuštaju da im svakodnevni gubici pokvare raspoloženje. Nasuprot tome, smanjeni osjećaj kontrole i podleganje dobnim stereotipima vode do demoralizacije. Zaključno, očuvanje osobne autonomije presudno je za održavanje visoke razine blagostanja u procesu starenja. Psychology today
Čak 90 % sudionika istraživanja Sveučilišta u Torontu iskazalo je visoku razinu ukupnog zadovoljstva životom, neovisno o dobi. Iako su želja za vezom i zadovoljstvo seksualnim životom varirali – pri čemu su obrazovaniji češće bili nezadovoljniji intimnim životom – opća sreća ostala je iznimno stabilna. Ključnu ulogu u doživljaju samačkog života imaju osobine ličnosti; emocionalno stabilnije i ekstrovertnije osobe znatno lakše uživaju u solo statusu, dok želja za ljubavlju ne umanjuje njihovo svakodnevno zadovoljstvo. Index
Sreća nije samo slučajnost, već stav prema životu. Osobe koje sebe smatraju sretnima otvorene su za nove prilike, uočavaju neočekivane šanse i lakše svladavaju prepreke. S druge strane, oni koji vjeruju da ih sreća ne prati često sami stvaraju negativna proročanstva koja se ostvaruju. Psihološka istraživanja i primjeri iz povijesti pokazuju da otvorenost prema riziku, uočavanje mogućnosti i optimizam stvaraju začarani krug pozitivnih ishoda. Sretni ljudi naprosto očekuju da će im se dobre stvari dogoditi, zbog čega lakše i primjećuju dobre prilike koje im se pružaju. Psychology Today
Dugogodišnja istraživanja potvrđuju da su religiozni ljudi u prosjeku sretniji, no znanstvenici s projekta Penn Primals otkrili su točan razlog. Ključ nije u zajednici ili doktrini, već u specifičnom vjerovanju da “svijet treba baš njih” – ideji da je svemir golemi puzzle u kojem oni čine jedinstven, nezamjenjiv dio. Kada se ovaj osjećaj osobne svrhe kontrolira, sama religioznost gubi utjecaj na sreću. Srećom za ateiste, ovaj mentalni sklop nije rezerviran za vjernike; osjećaj važnosti može se izgraditi kroz roditeljstvo, volontiranje ili brigu o drugima, što svima otvara put prema sretnijem životu. Psychology Today
Iako popularna kultura slavi “blaženo neznanje”, znanstvena istraživanja pobijaju stereotip o nesretnim genijalcima. Analize pokazuju da je viša inteligencija povezana s većim subjektivnim osjećajem dobrobiti (well-beinga). Hrvatski psiholog Denis Bratko ističe da veza nije izravna, već posredna: inteligentniji ljudi u prosjeku imaju bolji socioekonomski status, zdravije navike i duži životni vijek, što izravno pridonosi sreći. Studije potvrđuju da niži IQ često korelira s manje sreće zbog težih životnih okolnosti, dok stereotip o “tužnom mudracu” služi tek kao psihološka obrambena racionalizacija. Index
Im Weltglücksbericht 2025 belegt Finnland den ersten Platz, zum achten Mal in Folge. Deutschland dagegen kam auf Rang 22. Glücksforscher können erklären, warum die Finnen glücklicher sind als die Deutschen. Von Andreas Kegel.
Ali kako mjeriti sreću? Jan Delhey, profesor sociologije iz Magdeburga, razvio je jednadžbu na kojoj se temelji individualna sreća: imati + voljeti + biti = sreća. Pod pojmom ‘imati’ podrazumijeva materijalne stvari, poput prihoda ili imovine. Kategorija ‘voljeti’ obuhvaća sve društvene odnose, primjerice one s obitelji ili prijateljima. ‘Biti’ uključuje pitanje pronalazi li netko smisao u svom životu, oblikuje li ga aktivno i kakve povratne informacije dobiva iz svoje okoline… “Sreća se može trenirati. Pozitivne misli mijenjaju mozak toliko duboko da on, u osnovi, počinje funkcionirati na sretniji način. Fascinantno je vidjeti kako pozitivne misli mogu neuroplastično oblikovati mozak. No, kao što je pokazalo i jedno istraživanje, potrebno je ustrajati, baš kao i kod svakog treninga. U protivnom učinak brzo nestaje…” Tagesschau / Tportal
U knjizi The 5 Types of Wealth, Sahil Bloom raskida s iluzijom da su novac, status i materijalni uspjeh mjera sreće. Nakon što je ostvario sve što je smatrao ciljem, shvatio je da mu nedostaje smisao – pa je počeo proučavati što doista čini “bogat život”. Bloom razlikuje pet oblika bogatstva: vrijeme (sloboda raspolaganja vlastitim danima), odnose (bliskost i zajednicu), mentalno zdravlje (znatiželju i svrhu), fizičko zdravlje (tijelo kao dom za cijeli život) i financije (sigurnost, ne gomilanje). Njegova poruka je jednostavna: prestani juriti “više” i počni stvarati “dovoljno” – po vlastitoj mjeri. CNBC
Nacionalno mjerenje raspoloženja, koje svake godine provodi Hrvatska psihološka komora u povodu današnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
Nacionalno mjerenje raspoloženja Hrvatske psihološke komore otkriva paradoks: građani su uglavnom zadovoljni životom, ali emocionalno iscrpljeni. Četvrtina ima povišene razine stresa, a trećina rijetko osjeća socijalnu podršku. Najranjiviji su mladi i žene, dok su zaposleni u vezama otporniji. Iako 84 posto povremeno osjeća tugu, a trećina se teško nosi s problemima, opće zadovoljstvo lagano raste. Komora poziva građane da se uključe u akciju “Dobar dan, kako ste?” i da brigu o mentalnom zdravlju uključe u svakodnevicu. Klikaj
U pojedinim zemljama zadovoljstvo životom mladih veće je nego u starijih, ali u većini zemalja stariji su zadovoljniji životom od mlađih stanovnika. Kakav je trend kod nas i zbog čega, otkrila nam je Ljiljana Kaliterna Lipovčan, psihologinja s Instituta I
U većini zemalja stariji su zadovoljniji životom od mladih, no Hrvatska je iznimka – mladi su i dalje sretniji. Psihologinja Ljiljana Kaliterna Lipovčan objašnjava da je glavni razlog ekonomska sigurnost: stariji su izloženiji siromaštvu. Unatoč tome, opće zadovoljstvo raste, zahvaljujući niskoj nezaposlenosti i boljoj ekonomskoj situaciji. No, ključ sreće, posebno kod starijih, ipak su – prijatelji. Dakle, tko vas usrećuje? Prijatelji, a ne penzija. tportal
Zabava i bogatstvo nisu sve: jedno globalno istraživanje pokazuje tko su najsretniji ljudi i u kojim zemljama. No može zabrinuti to što su mladi najčešće manje zadovoljni od starijih.
Nova studija objavljena u Nature Mental Health otkriva da ispunjeniji život imaju zaposleni, vjenčani i oni koji redovito odlaze na vjerske obrede. Indeks „flourishinga“ pokazuje značajne razlike među zemljama – Indonezija je prva, dok Skandinavci više ne vode. Sretno djetinjstvo, zdravlje i financijska sigurnost ključni su faktori. Iznenađujuće, mlađe generacije su manje zadovoljne nego starije, a teško djetinjstvo ostavlja dugotrajne posljedice. Iako je istraživanje opsežno, ne nudi jasna objašnjenja – osim možda da je sreća stvar konteksta, a ponekad i navike. DW