Sreća ne bi trebala biti normalno stanje u ljudskom mozgu - Monitor.hr
02.05.2018. (16:20)

Kao desert

Sreća ne bi trebala biti normalno stanje u ljudskom mozgu

Trenutna je društvena percepcija sreće kao nečeg što se mora imati pod svaku cijenu jer se inače pojedinac smatra neuspješnim, kaže Dean Burnett, autor knjige The Happy Brain. No sreća ni ne bi trebala biti nešto dano ili što se podrazumijeva, već za nju treba raditi. Kada bi stalno bili sretni ne bi imali motivaciju pokrenuti se i raditi stvari. Samo kada imamo i pozitivne i negativne osjećaje i iskustva, možemo stvarno cijeniti sreću. Guardian


Slične vijesti

27.09. (14:00)

Sretni mljekar

Igrao s Ronaldom u Manchester Unitedu, danas je mljekar: Ne bih se nikada mijenjao s njim

Sad sam mljekar i prodajem mlijeko za kašu. On još uvijek igra nogomet. To je ludo. Dva razdvojena svijeta. Ne bih se mijenjao s njim. Veoma sam sretan i upravljam svojom sudbinom. Vraćao sam se s vjenčanja, imali smo novorođenče i rekao sam da supruzi da se želim oprostiti od nogometa. Bilo je to olakšanje. Imao sam dovoljno novca za šest mjeseci ili godinu. Danas Eckersley živi u Totnesu, prelijepom mjestašcu na jugozapadu Engleske.
– Imamo svoju kuću, svoj vrt, sadili smo i radili si hranu. To je poput grada bez ceste. Radi se o zajednici od 40-ak ljudi. Svi su vegetarijanci i sve je 100 posto prirodno. Imamo 22 zaposlena i želimo postati najveći distributer mlijeka u Engleskoj. 24 sata

21.06. (14:00)

Očekivanja su spoileri

Znanstvenici o tajni sreće: Ne očekujte previše i biti ćete sretni

Ekipa s University College London otkrila je da su za sreću bitne sve one ‘općenite’ formule i savjeti – kao na primjer više sna, vježbanje, zdrava prehrana, meditacija ili provođenje više vremena s obitelji – no ni to ne usrećuje baš svakog isto, pa su pokušali pronaći jednu stvar koja bi bila zajednička svim ljudima. “S obzirom da znamo kako ljude usrećuje igranje igara, htjeli smo vidjeti može li nam igra dati detaljnije informacije o kompleksnosti sreće, a do sada smo shvatili da nam sreću uvelike određuju naša očekivanja – rekao je voditelj istraživanja pod nazivom Happiness Project. On je objasnio da je njegov tim kod 18.420 ljudi koji su zaigrali igru primijetio da im razina sreće nije toliko ovisila o tome koliko dobro im je išlo, već o tome je li im išlo bolje nego su očekivali. Visoka očekivanja su velika ‘kočnica’ sreći, ‘najzdravije’ je uvijek imati realistična očekivanja. Ako kažu znanstvenici, a prenosi Daily Mail, a njih sažeto prenosi Večernji onda mora da je istina. Evo, već sutra to možete provjeriti na utakmici Hrvatske i Škotske. Prolaz grupe nije minimum već sreća neizmjerna.

10.05. (13:00)

Always look on the bright side of life

Zašto su Finci kao najsretniji narod na svijetu? Zato jer su im očekivanja skromna.

Naime, piše jedan Finac zanimljiv članak za Slate i nudi niz referentnih linkova, u nordijskom mentalitetu prevladava Janteov zakon – skup zapovijedi za koje se smatra da održavaju suštinu nordijskih stremljenja prema osobnom uspjehu: “Ne smiješ pomisliti da si nešto posebno, ne smiješ pomisliti da si bolji od drugih, ne smiješ pomisliti da si u bilo čemu dobar.” World Happiness Report se međutim oslanja na ankete koje ispituju koliko vaše stvarne životne okolnosti odgovaraju vašim najvećim očekivanjima. I tu su Finci prvi. Inače, Finci su i dalje jednako rezervirani i melankolični kao i prije. Kad bi se sreća mjerila u osmijesima, Finci bi bili među najnesretnijima na svijetu zaključuje autor članka koje preuzeo i preveo Index (bez linka na original).

20.04. (01:00)

Eto, tako je lako

Finska tajna za sreću u 7 točaka, a ključno je prvih 30 minuta u danu

Finci imaju recept po kojem 30 minuta nakon buđenja oblikuje dan, stoga se trude uvijek napraviti da on započne dobro i bez nervoze. Ovo su neke njihove navike:

  1. Započni dan kako treba: Popij čašu tople vode ili čaja te izađi na zrak na šetnju.
  2. Iskusi hladnu vodu: Hladna voda ima terapeutske moći, daje organizmu energiju, snagu i razbuđuje ga.
  3. Napravi listu zahvalnosti: Umjesto fokusiranja na ono što je bilo loše, dobro je razmišljati o pozitivnim stvarima u danu i na njima biti zahvalan.
  4. Radi vježbe disanja: Disanje je najčešće nesvjesna radnja, no ono ima ogroman utjecaja na naše tijelo.
  5. Svjesno odluči ne brinuti se: Brinuti samo o stvarima na koje možemo utjecati ili ih promijeniti, a neke vanjske okolnosti koje su van naše kontrole treba udaljiti od sebe
  6. Poveži se s prirodom: Budi u prirodi, šeći među drvećem, proučavaj ptice, biljke, nebo… to  ima odličan učinak i na zdravlje i na psihu.
  7. Kad god možeš napravi nešto: Bilo to košnja trave, jednostavan kolač, pranje posteljine, izrada crteža…
16.09.2020. (00:30)

Eto, da možemo planirati

Ljudi najnesretniji s 48, najsretniji od 18. do 25. godine

Istraživanje u kojem je sudjelovalo 500.000 ljudi iz 145 zemalja svijeta ovako je pokazalo: judi su najsretniji od 18. do 25. godine, potom razina sreće pada do kraja četrdesetih i najniža je u 48. godini. Nakon toga ponovno raste, a sa 70 godina ljudi su obično sretni kao 18-godišnjaci: za sreću im je dovoljno to što su zdravi i slobodni od obiteljskih obaveza. Jutarnji

30.01.2020. (19:30)

Srećred

Najsretniji su – najuredniji ljudi

Čistoća je jedan od bitnih preduvjeta za sreću – u studiji se 2.000 ljudi prema svom karakteru samo svrstalo u super uredne, umjereno uredne ili neuredni. Onda su određivali koliko su sretni u raznim područjima života, od obiteljske situacije, slike o vlastitom tijelu, kvalitete spavanja pa do seksualnog života. Odgovori su pokazali da su najsretniji najuredniji ljudi, i to u svakom segmentu života, čak i u seksu. Slijedili su ih umjereno uredni i na kraju neuredni. 24 sata / Apartment Therapy

16.01.2020. (19:30)

Kriza srednjih godina dobila termin

Najmanje smo sretni s – 47 godina

Vrhunac nesretnosti u razvijenom svijetu ljudi osjećaju kad im je 47,2 godina, vjerojatno zbog pritisaka i strepnji oko posla i obitelji, kaže studija Američkog nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja. U svim državama je jednako – u svakoj zemlji postoji krivulja sreće koja je tijekom života u obliku slova U, s najnižom točkom u razvijenim zemljama u dobi od 47,2 godine, dok zemlje u razvoju dosegnu najnižu točku malo kasnije, sa 48,2 godine, ali obrazac ostaje isti. Fox News