Gorski kotar ove će zimske sezone biti odredište brojnih turista, a novogodišnje ponude u ovom dijelu Hrvatske traženije su nego ikad. Kako navodi RTL Danas, popularnost dokazuje i povećana gradnja kuća za odmor. Sam aranžman je planuo kao nikad prije, a organiziramo ga već 16 godina. Uvijek bi to bilo minimalno tri noći, a evo ove godine 4 noći i 5 dana. Aranžman u standardnoj dvokrevetnoj sobi koštao je 677 eura po osobi, a superior sobe su bile negdje oko 900 eura po osobi i mislim da je bilo skuplje da bi se također prodalo – kaže direktor hotela u Fužinama. Cijene su iste posljednje tri godine od kad se bavimo najmom, kuća je rezervirana 3 do 4 mjeseca unaprijed za Božić i Novu godinu dok su ljetni termini čak i po godinu dana unaprijed bukirani – kaže vlasnica luksuzne kolibe. Poslovni
Gorski kotar bilježi i izvrsne turističke rezultate u 2023. godini koja će postaviti novi rekord. Do 23. studenog ove godine bilježi 9,37% više dolazaka i 7,51% više noćenja u odnosu na isti period prošle, turistički rekordne godine. I dalje dominiraju domaći posjetitelji po broju noćenja i dolazaka, ali je zamjetan rast stranih posjetitelja koji su u odnosu na prošlu godinu zabilježili gotovo 12% više dolazaka. Bitno je naglasiti kako u ovoj godini, a u odnosu na 2019. godinu Gorski kotar bilježi 19,81% više dolazaka i 24,78% više noćenja. Pritom valja spomenuti kako je destinacija jedna o svijetlih hrvatskih primjera gdje održivi razvoj i ključni ESG ciljevi održivog razvoja mogu istinski zaživjeti. Green
U 54 naselja Primorsko-goranske županije nema žive duše. U Zelinu Mrzlovodičkom samo je sedam stalnih stanovnika. “Mladi se iseljavaju zbog škole, vrtića, a i skupoće. Nije lako živjeti u Gorskom kotaru, nama su zime jako velike, minusi su veliki, treba nam puno novca za drva”, uzdiše Neda Malnar. Pusta je i Slavonija. U Lovčiću je nekad bilo više djece u školi nego što je danas u selu stanovnika – trideset ih je. Danas broje umrle, a živih je u selu sve manje. “Gledaš umro, umro, umro… Ja kad dođem u Stupnik, odmah mahnem rukom, načelniče kakva je statistika?”, kaže Adam Paun. “Lijepo je ovdje, ali vjerojatno bih i ja otišao kad bih imao priliku”, dodaje Goran Alaberović. Tportal
View this post on Instagram
Dvorac Stara Sušica nalazi se u blizini Ravne Gore na 800 metara nadmorske visine, u netaknutoj, stoljetnoj šumi, a od Zagreba je udaljen sat vremena vožnje. Dvorac odiše nevjerojatnom ljepotom, a krije i zanimljivu povijesnu priču. Naime, Frankopani su u srednjem vijeku imali grad u Staroj Sušici koji čak ni Turci, prilikom žestokih provala 1586. godine nisu uspjeli osvojiti. Zgrada dvorca, nekadašnjeg frankopanskoga grada, smještena je na gorskoj kosi, na rubu crnogorične šume. Index
Stručnjaci s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te sveučilišta Beckett u Leedsu u Velikoj Britaniji i sveučilišta Bocconi iz Italije te Državni hidrometeorološki zavod predstavili su rezultate studije koja je istraživala utjecaj klimatskih promjena na ekosustav Gorskoga kotara. Ledolom iz 2014., zatim vjetrolom 2017., ali i potkornjak te prekomjerno iskorištavanje drvne građe doveli su vrijednost nacionalnog parka u pitanje, ali i ugrozili ekosustav. Europski parlament podržao je Strategiju EU-a za biološku raznolikost do 2030., a kojom će se pokušati održati zdrave i otporne šume te EU-ova klimatskog cilja ugljične neutralnosti do 2050., što će se odraziti i na Gorski kotar. Jutarnji list
Jutarnji predlaže putovanje u Gorski kotar, zašto? Evo: jezero Lepenica maksimalne dubine 18 metara, temperatura 23 stupnja; u Fužinama noćna temperatura 14 stupnjeva, idealno za naspavati se; jezero Bajer odlično mjesto za bicikliranje i pješačenje, s drvenim skulpturama poznatih hrvatskih umjetnika; Lokvarsko jezero – kristalno čista voda i priroda; špilja Vrelo – “mala Postojna”; špilja Lokvarka – velika, impresivni stalagmiti i stalaktiti; Bjelolasica – nema više skijanja, ali je i dalje pogodna za planinarenje; Bijele i Samarske stijene – jedan od dva hrvatska prirodna rezervata; Vražji prolaz i Zeleni vir u Skradu; park-šuma Golubinjak kod Lokava; kanjon rijeke Kamačnik (ilustracija gore); hrana – štrudla od borovnice (25 kuna), jela od divljači, fuži s vrganjima (70 kuna)…
Profesori Zvonko Bumber, Zdenko Vukelić i Hrvoje Musinov snimali su umjetničke crno-bijele fotografije napuštenih naselja u Gorskom Kotaru, odredili im GPS i proučili podatke o stanovništvu. Dokumentirana su 43 od trenutno 144 napuštena naselja. Na webu njihovog projekta Gradovi duhova, osim pregledavanja fotografija, predviđeno je i virtualno razgledavanje lokacija, a sve je popraćeno prigodno anksioznom glazbom Damira Urbana. Telegram donosi fotogaleriju ovih mračnih razglednica Hrvatske.
Osim što su lijepe, prirodne znamenitosti u Gorskom kotaru imaju i legende koje se vežu uz njih – Jagodina stijena je tako nazvana po mladoj djevojci koja je zbog nesretne ljubavi skočila s litice i svojim padom zaustavila izvor rijeke Jezerke, za špilju Mužekova hižica kažu da su u njoj stanovali mali “muževi” koji su iz spilje izlazili samo kako bi lokalnim žiteljima javili da je vrijeme za sjetvu, za Park-šumu Golubinjak pričali su da u njoj živi div Polnoćnjak visok 14 metara koji je poslije večernjih sati krao djecu koja nisu na vrijeme otišla kući, za Lokvarku da su u njoj boravili mali likovi zvani svjećice koji su plovili rijekom kada je netko preminuo i nestali su kada se za preminulog održavala misa.