09/04/2015 - Monitor.hr
10.04.2015. (00:19)

Kina dominira u južnom Kineskom moru

10.04.2015. (00:02)

Krajem travnja Tour of Croatia – biciklistička utrka 900 km kroz nacionalne i parkove prirode

Od 22. do 26. travnja održat će se međunarodna etapna biciklistička utrka Tour of Croatia, na trasi dugačkoj 900 kilometara duž jadranske obale, Istre i unutrašnjosti Hrvatske.

Međunarodna biciklistička federacija klasificirala je ovu utrku u prvu kategoriju, što znači da se nalazi odmah iza najpoznatijih biciklističkih utrka i grand tour utrka, od kojih su najpoznatiji Tour de France, Giro di Italia i Vuelta a España.

Utrku će svakodnevno prenositi HTV, ali i više stranih televizija, poput Eurosporta, koji će sliku vrhunskih sportskih uzbuđenja kombinirati s prirodnim ljepotama nacionalnih parkova, parkova prirode, gradova i trasa kojima će se voziti utrka. Tako će ljepote Hrvatske vidjeti milijunski auditorij jer se program Eurosporta emitira u više od 54 zemlje u kojima će kroz izravni prijenos utrku dnevno pratiti najmanje 15 milijuna gledatelja, a uz brojne druge televizijske izvještaje i strane novinare ova brojka će u konačnici biti i višestruko veća.

„Tour of Croatia pravi je primjer manifestacije koja će u predsezoni ojačati turističku atraktivnost ne samo destinacija u kojima će se provoditi, već i cijele Hrvatske. Hrvatska ima sve preduvjete za razvijanje turizma tijekom cijele godine, pa stoga podržavam i pozdravljam svaki projekt usmjeren na produljenje turističke sezone. Samo zajedničkim snagama i suradnjom možemo pokazati kako je naša zemlja puno više od sunca i mora te kroz kontinuirano obogaćivanje ponude i usluge postati još traženije, zanimljiviji i konkurentnije odredište u svjetskim razmjerima“, komentirao je ministar turizma Darko Lorencin, dodavši kako će osim obogaćivanja ponude, ova utrka imati i veliki promotivni učinak naše zemlje među turistima iz cijeloga svijeta, budući da se će prenositi na televizijskim kanalima 54 zemlje, s oko 15 milijuna gledatelja dnevno.

Tour of Croatia idealna je promocija i hrvatskih prirodnih ljepota jer trasa utrke vodi kroz nacionalne parkove Krka i Plitvice te tri parka prirode Biokovo, Velebit i Učka. Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović naglasio je: „Ovo je u pravom smislu riječi utrka kroz prirodne ljepote Hrvatske. Naših 19 nacionalnih parkova i parkova prirode snažan su motiv za dolazak u našu zemlju, a sve što radimo u parkovima, sve velike investicije, omogućit će da njihova ponuda bude još bolja i posjetiteljima još zanimljivija. Ovakav međunarodni događaj daje dobru priliku za promociju naše zemlje i naših prirodnih ljepota i ne bismo pogriješili ni kad bismo rekli da je Tour of Croatia utrka kroz Parkove Hrvatske.“

Utrka prolazi kroz osam županija, a uključeno je i ukupno devet gradova u kojima je organiziran smještaj sudionika, start te program povodom proglašenja pobjednika pojedine etape. Za vrijeme trajanja utrke na snazi će biti i posebna regulacija prometa rutom kojom prolaze etape. Tour of Croatia počinje 22. travnja etapom Makarska-Split pa sljedećih dana slijedi Šibenik-Zadar, NP Plitvice-Učka, Pula-Umag, Sveti Martin-Zagreb. Značaj za promociju i razvoj cikloturizma u ovim mjestima naglasio je i Ratomir Ivičić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, koja je glavni partner utrke: „Manifestacije predstavljaju vrlo važan segment ukupne hrvatske turističke ponude, a među turistima su i jedan od glavnih motiva dolazaka u određenu destinaciju. Hrvatska je u svijetu itekako poznata kao destinacija s očuvanom prirodom, čistim morem i bogatom kulturnom baštinom. Na nama je da tu kvalitetnu resursnu osnovu obogaćujemo ostalim sadržajima, a siguran sam kako će ova međunarodna etapna biciklistička utrka privući brojne posjetitelje i dodatno promovirati Hrvatsku u svijetu.“ Dodao je „kako je Hrvatska turistička zajednica uvijek spremna podržati kvalitetne manifestacije.“

Organizator utrke je agencija Top Sport Events, koju predstavljaju Vladimir Miholjević, sportski i tehnički direktor te Ivan Črnjarić, event i marketing direktor utrke. Vladimir Miholjević je bivši hrvatski profesionalni biciklist, koji je jedanaest godina zaredom (od 1993. do 2004. godine) proglašavan najboljim hrvatskim biciklistom, a tijekom karijere je nastupao za strane profesionalne timove i vozio najveće svjetske biciklističke utrke poput Tour de France i Giro di Italia i Vueltu. Ivan Črnjarić iskusan je event menadžer s realiziranim brojnim projektima turističkog, kulturnog i zabavnog karaktera te zaljubljenik u biciklizam.

„Ukupno dvadeset profesionalnih biciklističkih timova iz različitih zemalja svijeta sudjeluje na Tour of Croatia, od kojih treba izdvojiti nacionalne timove Italije i Rusije, profesionalne i kontinentalne timove iz Češke, Poljske, Slovenije, Njemačke, Azerbajdžana, Norveške, Belgije, Nizozemske i drugih zemalja. Hrvatsku će predstavljati Meridiana Kamen Team“, izjavio je Vladimir Miholjević i naglasio kako je ukupni nagradni fond utrke 38.500 tisuća eura. Biciklisti će natjecati i za najbolje rezultate u pojedinim disciplinama kao što su pobjednik etape, najbolji tim, a posebnim nagradama i majicama nagradit će se najbolji vozači u kategorijama: najbolji mladi vozač ispod 23 godine (bijela majica), najbolji vozač s osvojenim bodovima na brdskim etapama (zelena majica), najbolji vozač sa sakupljenim bodovima na sprinterskim etapama (plava majica) te ukupni pobjednik s najboljim vremenom svih etapa (crveno-bijela majica).

„Projekt Tour of Croatia je nešto što je nedostajalo u našoj zemlji, nešto što u svijetu postoji već godinama i što se koristi za promociju tvrtki, institucija i svih segmenata društva. Uz spomenutu promociju, svaki će grad dobiti trajnu vrijednost, ucrtanu biciklističku rutu koju će kasnije može promovirati kao dio cjelokupnog Tour of Croatia. Ovaj projekt je postavljen kao višegodišnji projekt, a uz natjecateljski i sportski karakter, Tour of Croatia želi promovirati biciklistički sport, zdrav i aktivan način života i cikloturizam“, izjavio je Ivan Črnjarić te naglasio kako u organizaciji sudjeluje oko pet stotina sudionika: uz 160 natjecatelja, u Hrvatsku dolazi i 140 članova njihova pratećeg osoblja te je angažirano oko 200-tinjak službenika organizacije.

Uz Eurosport, utrku će pratiti i brojni svjetski sportski novinari, a dolazak je najavilo i nekoliko stranih tv kuća, koje će izvijestiti s utrke, ali i snimati priloge u Hrvatskoj. Najveću pozornost događanju će dati Hrvatska radio televizija koja će svakodnevno emitirati sat i pol izravnog prijenosa uz dodatnih 15-ak minuta studijskih sadržaja te Eurosport koji će pet dana uživo prenositi najmanje jedan sat utrke te svake večeri gledateljima ponuditi 26 minuta najzanimljivijih trenutaka pojedine etape. Za tehnički dio prijenosa angažirana je španjolska produkcijska kuća ISB, inače izvršna producentska kuća na zadnjih 12 Olimpijskih igara, koja će utrku snimati kamerama u vožnji te uz korištenje jednog posebnog snimateljskog helikoptera koji će pratiti utrku iz zraka.

10.04.2015. (00:01)

Ekološke udruge – spaljivanje otpada nepotrebno

Koalicija 12 udruga koje se zalažu za održivo gospodarenje otpadom traži od Ministarstva zaštite okoliša i prirode (MZOIP) odustajanje od koncepta spaljivanja otpada u spalionicama, cementarama i termoelektranama koje MZOIP javno zagovara i predlaže kao temelj sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. Spomenute udruge su: Zelena akcija, Sunce, Institut za ruralni razvoj i ekologiju, Udruga Krizni Eko Stožer Marišćina, Zeleni Osijek, EKO-Udruga „Ravni kotari“, Udruga Krizni Eko Kaštelanski stožer, Udruga Okoliš (Cerje Tužno), Društvo Marjan, Udruga za zaštitu okoliša Resnik, Eko breza (Varaždin), Parkticipacija

Proteklih tjedana MZOIP intenzivno i konstantno kroz medije obmanjuje javnost tvrdnjama da je bez spaljivanja otpada nemoguće uspostaviti kvalitetan sustav gospodarenja otpadom u RH. Takav nerazuman stav MZOIP temelji se na zastarjelim dokumentima (Plan gospodarenja otpadom RH i Strategija gospodarenja otpadom RH) iz 2005. i 2007. godine koji su neusklađeni sa novim Zakonom te s EU direktivom o otpadu i odlagalištima. Ovi zastarjeli dokumenti krivo su procjenili količine otpada koje danas građani u Hrvatskoj proizvode te propisuju puno niže ciljeve za odvajanje i recikliranje otpada od onih koji su danas na snazi. Primjerice, navedena Strategija propisuje tek 18% odvojeno prikupljenog otpada 2020. godine, dok novi Zakon i EU direktiva o otpadu propisuju minimalno 50% odvojeno prikupljenog otpada 2020.godine.

Ovako nisko postavljenim ciljevima za odvojeno prikupljanje i recikliranje otpada, MZOIP ne samo da je u sukobu s propisima koje sam predlaže već godinama umjetno pokušava stvoriti potrebu za spaljivanjem otpada, koje je najmanje prihvatljiv korak u lancu gospodarenja otpadom. Pri tome zanemaruje činjenicu da uspostavom održivog sustava gospodarenja otpadom, Hrvatskoj spaljivanje ne bi bilo potrebno. Novi Plan gospodarenja otpadom kojeg RH treba donijeti ove godine mora uspostaviti kvalitetan i održiv sustav temeljen na maksimalnoj reciklaži, a ne na najavljenom spaljivanju. Spaljivanje bi uzrokovalo ovisnost o potrebama proizvodnje golemih količina miješanog otpada kako bi se punila megalomanska postrojenja za proizvodnju goriva za spaljivanje u cemenatrama ili termoelektranama, što bi posljedično dovelo do nemogućnosti ispunjavanja strogo zadanih ciljeva recikliranja i tereta za građane koji bi morali plaćati skupe kaznene penale Europskoj Uniji.

Hijerarhija gospodarenja otpadom, koju nalažu direktive Europske Unije, jasno propisuje da se rješenja za zbrinjavanje otpada moraju temeljiti na povećanoj prevenciji nastajanja, ponovnoj uporabi, recikliranju i kompostiranju otpada te da se količine ostatnog otpada moraju svesti na minimalnu moguću mjeru, iskoristiti u svrhu reciklaže i obraditi ekološki najprihvatljivijom metodom. Kombinacijom tih koraka količine otpada se mogu smanjiti i preko 95% u odnosu na ukupnu količinu. U slučaju spaljivanja, nastale bi velike količine novog otpada tj. šljake za odlaganje i opasnog otpada za skup izvoz. Uz to, sustav koji isključuje spaljivanje može se uspostaviti u puno kraćem roku, znatno je jeftiniji te se lako može sufinancirati iz fondova EU. Za izgradnju postrojenja za spaljivanje ili proizvodnju goriva za spaljivanje to nije slučaj, budući da prioritet u dobivanju sredstava iz europskih fondova imaju prioritetni oblici gospodarenja otpadom.

Trošku spaljivanja treba pridodati i oportunitetni trošak jer se spaljivanjem otpada uništavaju sirovine čije bi recikliranje donijelo dodatan prihod i mogućnost otvaranja novih radnih mjesta, i to u znatno većem broju od onih u sektoru spaljivanja koja Ministarstvo najavljuje. Također, valja napomenuti i činjenicu da se spaljivanjem dobiva znatno manji udio električne ili toplinske energije od one koja se štedi recikliranjem i koja se dobiva anaerobnom digestijom odvojenog organskog otpada, pri čemu nema posljedica po okoliš, dok se spaljivanjem emitiraju nedozvoljene količine opasnih spojeva (poput dioskina, furana i žive) te stakleničkih plinova sa izrazito negativnim utjecajem na zdravlje ljudi i zagađenje okoliša.

Argumenti protiv spaljivanja otpada
– spaljivanjem otpada, usprkos rada postrojenja na principu suvremenih tehnologija, u zrak se emitiraju teški metali kao što su olovo, živa, kadmij te spojevi dioksina i furana koji su opasni po zdravlje i u najmanjim količinama, tako da redovito mjerenje i praćenje koncentracije ovih spojeva nije dostatno za zaštitu ljudskog zdravlja u okolici takvih postrojenja. Pogotovo poznavajući činjenicu da uprava postrojenja biva unaprijed obavještena o mjerenju te činjenicu da su istraživanja provedena u Velikoj Britaniji potvrdila da kontinuirano praćenje razina dioksina pokazuju 8 puta veće razine od najavljenih mjerenja. Iako se većina čestica oslobođenih iz dimnjaka spalionice taloži unutar 10 km od izvora, vrlo fine čestice se mogu transportirati i na puno veće udaljenosti. Emisije nanočestica se još uvijek ne mjere nigdje u Europi, iako je opasnost od tih čestica itekako poznata. One ne samo da su toksične, već i njihov broj u jednom m3 dima može ići od nekoliko milijardi do stotina milijardi što jasno upućuje na moguće posljedice.

– zbog kemijskih i termičkih operacija potrebnih za obradu otpada u postrojenjima za spaljivanje (nastaju kiseli plinovi kao što su dušikovi oksidi te temperature čak i do 1000 °C) može doći do tehničkih nepravilnosti. Prilikom nepravilnosti u radu zaustavljanje rada je ekonomski iznimno skupo jer zahtjeva gašenje sustava te nove energetske gubitke. Požari u spremnicima otpada su posebno opasni, jer zaustavljaju rad postrojenja te u okoliš emitiraju znatne količine postojanih organskih onečišćujućih tvari poput dioksina, furana i polikloriranih bifenila opasnih po zdravlje. U svibnju 2008. godine, nekoliko udruženja liječnika koja okupljaju preko 33.000 doktora medicine, potpisalo je apel Europskom parlamentu da se odustane od promocije spaljivanja otpada. Ovi liječnici tvrde da one imaju izrazito negativni utjecaj na zdravlje te citiraju brojne studije koje to potkrijepljuju.

– činjenica je i da se u postrojenjima za spaljivanje redovito krše zakonski dozvoljeni limiti. Uzmimo za primjer često spominjanu bečku spalionicu Flötzersteig, koja je samo u rujnu 2004. godine ispustila 12 puta veću količinu sumpor-dioksida od dopuštene. Osim toga, ta je spalionica do sada imala nekoliko kvarova i požara koji su uzrokovali velika ekološka zagađenja. Velike razine teških metala zabilježene su na voću i povrću uzgajanom u njezinoj blizini. Za primjer nesigurnosti postrojenja za spaljivanje može se uzeti i iskustvo domaće prakse u vidu ekološkog akcidenta u skladištu PUTO-a na Jakuševcu 2002. godine, koji dovoljno govori o ispunjavanju sigurnosnih standarda kad je spaljivanje u pitanju.

– spaljivanje gorive komponente komunalnog otpada dovodi do daljnjeg povećavanja emisija CO2 u atmosferi. Iako posljednjih godina postoji određeni napredak u smanjivanju emisija, brojni primjeri iz Europe ukazuju na velike količine stakleničkih plinova koje se i dalje emitiraju u atmosferu. Osim štetnih plinova emitiranih direktno iz postrojenja, problem predstavljaju i nus-produkti spaljivanja, a to su toksični pepeo i filtri, koji se redovito trebaju mijenjati i odvoziti na odgovarajuće odlagalište opasnog otpada ili izvoziti. Spalionica u Beču se rješava tog otpada tako da ga pakira u velike vreće i zatim se to odvozi u njemačke rudnike soli. Naravno, to pospremanje u njemačke rudnike soli nije besplatno, već izrazito skupo, pogotovo kad se uračuna i transport tog otpada do Njemačke. Hrvatska za sada nema rješenje za zbrinjavanje opasnog otpada, te se on miješa sa cementom za izradu građevinskih blokova i cigli (kancerogene kuće, dječja igrališta itd.) ili izvozi po visokoj cijeni od 0.35-0.5 eur/kg, što Ministarstvo u medijima zaboravlja spomenuti.

– što se (ne)isplativosti tiče, osim zbrinjavanja nus-produkata, problem je i u samoj srži namjere spaljivanja otpada. Glavni argument zagovaratelja spaljivanja otpada je energija koja se dobiva u postrojenju za termičku obradu otpada te se plasira u obliku električne ili toplinske energije za grijanje kućanstava. Međutim, stupanj energetske učinkovitosti spaljivanja je relativno nizak. Uzrok tome je što neki dijelovi otpada zapravo nemaju kaloričnu vrijednost (kamen, staklo, prašina..), dok je većina organskog otpada koji dolazi u postrojenja veoma vlažna te samim time ima i nisku kaloričnu vrijednost. Uz to, gledajući i na cjelokupni životni tok proizvoda, recikliranje, kao način zbrinjavanja komunalnog otpada, ima u konačnici puno veću uštedu energije nego spaljivanje. Kroz iskorištavanje materijala iz otpada se štedi energija, jer će tako udio energije potrebne za reciklažu biti niži od energije potrebne za proizvodnju novih proizvoda.

– gorivo za spaljivanje, čiju proizvodnju zagovara MZOIP slabe je kvalitete te ga je kao takvo jako teško plasirati na tržište i potrebno je mnogo platiti da se ono zbrine, pogotovo cementarama u kojima bi zbog spaljivannja takvog goriva došlo do problema s korozijom te bi one morale češće i skuplje održavati svoja postrojenja. Zemlje, poput Italije i Njemačke, koje su prve počele primjenjivati postrojenja sa proizvodnjom tog goriva kao financijski isplativ izvor energije za cementare i spalionice u kojima se često spaljuju goriva niže kvalitete, nakon 10ak su godina shvatile da je takav koncept neisplativ i da se sam pristup gospodarenja otpadom mora modificirati u smjeru „zero waste“ strategije. Isti slučaj je i sa gradom Barcelona, koji ima nekoliko najmodernijih i najskupljih MBO postrojenja, a 2010. se dugoročno priklonio „zero waste“ strategiji u kojoj je MBO samo dio lanca održivog gospodarenja otpadom. Također, Danska, koja ima najveći broj spalionica u Europi, napokon je uvidjela prednosti recikliranja u odnosu na spaljivanje, te se u svojoj resursnoj strategiji 2013. godine jasno izrazila da mora krenuti u smjeru recikliranja otpada i postupnog smanjenja spaljivanja i u konačnici do prestanka spaljivanja.

– protiv isplativosti spaljivanja je i argument da je iskorištavanje otpada na druge načine (recikliranje, sortiranje, kompostiranje, anaerobna digestija i proizvodnja sintetičkog pijeska) puno jeftinije od spaljivanja te se i u tom procesu iz bioplina iz procesa anaerobne digestije može proizvesti elektična energija približno u istoj mjeri kao i prilikom spaljivanja otpada, a uz to se ostvaruje i dodatan prihod od prodaje reciklanata.

– valja napomenuti i da postoji velika ekonomska potreba za 100% napunjenošću spalionica i postrojenja koja proizvode gorivo za spaljivanje. Ako na određenom području nema dovoljnog dotoka otpada za financiranje rada, odnosno ispravno funkcioniranje to će biti financijski kažnjeno i naplaćeno od samih građana, što je neodgovorno i nedopustivo jer je smanjenje količina otpada najviši prioritet u strogo propisanoj hijerarhiji gospodarenja otpadom te na njemu inzistira Europska Unija.

Prijedlozi za plan gospodarenja otpadom RH

Prevencija nastajanja i ponovna uporaba otpada su zbog najpovoljnijih utjecaja na okoliš najvažnije stavke hijerarhije gospodarenja otpadom. Količine otpada u nastanku moraju opadati u narednom razdoblju, jer se jedino na takav način možemo odgovorno ponašati prema prirodi i ispuniti preuzete obveze. Navedeno se može postići ispunjavanjem načela onečišćivač plaća, odnosno uvođenjem sustava individualne odgovornosti na temelju kojeg bi svaki pojedinac bio odgovoran za količinu otpada koju bi proizveo. Potrebno je dakle, zbog motivacije građana i pozitivnih efekata za smanjenje količine (jer s većom količinom otpada raste i cijena odvoza), planom gospodarenja otpadom definirati uvođenje naplate odvoza otpada prema količini ostatnog otpada u nastanku, što znači napustiti postojeće paušalne oblike naplate odvoza otpada poput onih baziranih na kvadraturi stana ili broju ukućana. Sustav treba pravedno nagrađivati one koji produciraju manje količine otpada te ga odvajaju i recikliraju, dok oni koji proizvode više od unaprijed zakupljenog volumena ili težine otpada, kao i oni koji ne odvajaju, to trebaju i platiti.

Osim odgovornosti potrošača za otpad koji je prouzročio, važna je i odgovornost proizvođača koji mora snositi odgovornost za proizvod, a proizvod koji je načinjen od materijala koji se ne može reciklirati ne smije se ni proizvesti. Proizvođači bi trebali ulagati u bolji dizajn koji omogućava da se pojedini materijali lako mogu reciklirati ili ponovo iskoristiti u proizvodnji. Lokalna vlast mora uvesti takse proizvođačima ili zabraniti upotrebu određenih vrsta proizvoda koji se ne mogu pravilno obnoviti, popraviti, reciklirati ili kompostirati. Više je svjetskih gradova i općina do sada zabranilo uporabu plastičnih vrećica ili nametnulo poreze za svaku izdanu vrećicu. Rezultati su ovakvih poteza i više nego pozitivni. Primjer Republike Irske pokazao je kako je upravo uvođenjem takse na plastične vrećice moguće smanjiti njihovu upotrebu za 90%. Osim navedene mjere poreza na plastične vrećice potrebno je uvesti i zabranu besplatnih reklamnih materijala za kućanstvo u poštanskim sandučićima, otvoriti mreže centara za ponovnu uporabu u kojima bi građani razmjenivali proizvode koji se mogu ponovno koristiti (namještaj, posuđe, odjeća…), uvesti sistem smart kartice koja bi poticala kupovinu ambalaže koja se može višekratno upotrebljavati te raznolikim edukativnim kampanjama stimulirati građanstvo na smanjenje količine otpada u nastanku.

Materijalna oporaba (recikliranje) i kompostiranje sljedeći su korak i ključan alat u cjelovitom gospodarenju otpadom. Kako bi se on omogućio, potrebno je u plan gospodarenja otpadom uvesti mjere za povećanje recikliranja/kompostiranja otpada poput skupljanja sortiranog otpada «od vrata do vrata» kako bi se građanima maksimalno olakšalo sortiranje i recikliranje otpada. U gusto naseljenim dijelovima gradova s višestambenim zgradama potrebno je osigurati odvojeno prikupljanje otpada u najmanje 3 frakcije (organski otpad, reciklanti, ostali otpad). U takvim dijelovima grada, spremnici u zajedničkim prostorijama zgrada kojima upravljaju građani bit će najefikasniji za odvojeno prikupljanje otpada. Da bi se to postiglo potrebno je modificirati trenutne punktove na kojima se trenutno nalaze spremnici za miješani komunalni otpad. Te punktove potrebno je opremiti s još 2 spremnika i to jednim za prikupljanje suhe reciklažne frakcije otpada te jednim za organski otpad, dok je kapacitet postojećih spremnika za miješani otpad potrebno smanjiti. Ukoliko spremnike nije moguće postaviti u zgrade, potrebno ih je za svaku zgradu postaviti u odgovarajući kavez izvan zgrade, kojem bi ključem imali pristup jedino stanari te zgrade. Uz to, potrebno je građane opskrbiti standardiziranim čipiranim vrećicama/kantama za svaku pojedinu frakciju otpada radi uvođenja individualne odgovornosti gospodarenja komunalnim otpadom iz kućanstva te uvođenja sustava kontrole. U rjeđe naseljenim područjima potrebno je sustav u potpunosti osloboditi velikih spremnika te prijeći na standardizirane vrećice/kante različitih volumena i različitih boja za ostatni otpad kao i za sve ostale frakcije otpada. Prednost tog sustava je olakšana naplata odvoza prema količini otpada, što bi bilo nadzirano od centralnog sustava i komunalne službe. Kao korektivni faktor u sustavu odvojenog prikupljanja reciklanata mora djelovati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te osiguravati plasman materijala za koji komunalna poduzeća danas imaju poteškoća u plasmanu. Potrebno je voditi računa i o redovitosti sakupljanja te zamijeniti učestalost odvoza ostatnog otpada učestalijim odvozom organskog otpada. U tako organiziranom sustavu naplata javne usluge odvoza otpada odnosila bi se na količinu ostatnog otpada u nastanku te bi se na taj način poticalo smanjenje nastanka otpada kao i maksimalno moguće odvajanje komunalnog otpada u posebne spremnike na mjestu nastanka. Provođenjem sustava nagrađivanja korisnika komunalnih usluga putem umanjenih cijena komunalnih usluga prema postotku odvajanja otpada koji se može reciklirati moguće je postići i preko 85% odvajanja otpada za reciklažu. Najbolji primjeri za to su općine i gradovi na sjeveru Italije koje recikliraju preko 80% otpada, zatim San Francisco, Canberra, Ljubljana te brojni drugi gradovi i općine diljem svijeta.

Potrebno je poduprijeti i izgradnju infrastrukture koja će se nadovezati na prethodne mjere, a to se odnosi na izgradnju sortirnica otpada te uređenje lokalnih centara za zbrinjavanje organskog otpada koji uključuju linije za kompostiranje i linije za proizvodnju bioplina. Sortirnice su neizostavni element svake strategije gospodarenja otpadom koja počiva na visokim udjelima recikliranog otpada, a svrha im je brzo odvajanje odvojeno prikupljenih materijala u frakcije koje je moguće plasirati na tržište i čišćenje neželjenih tvari u samim materijalima. One dakle sortiraju materijale za daljnju reciklažu, dok bi organski prikupljen otpad bio zbrinut u kompostani, odnosno bioplinari. Na taj način se polako zatvara krug održivog gospodarenja otpadom i preostaje zbrinuti još samo ostatni (miješani) otpad tj. otpad koji nije odvojeno sakupljen za recikliranje ili kompostiranje.

Za oporabu ostatnog otpada prije konačnog odlaganja u inertnom obliku na odlagalište najbolje je rješenje niz malih postrojenja diljem RH za maksimalno izvlačenje upotrebivih materijala za recikliranje i organskog otpada za kompostiranje te bez proizvodnje RDF(eng. Refuse-derived fuel) ili SRF(eng. Solid Recovered fuel) goriva za spaljivanje u cementarama/termoelektranama. Valja istaknuti da je kvaliteta reciklanata dobivenih izvlačenjem iz ostatnog otpada manja nego u slučaju odvojenog prikupljanja otpada radi čega proizvedene sirovine imaju i nižu tržišnu vrijednost. Stoga se ponovo naglašava važnost odvajanja otpada na mjestu nastanka gore opisanim metodama. Nakon mehaničkih postupaka kojima se vadi većina ponovno iskoristivih materijala, treba slijediti biološka obrada otpada, odnosno anaerobna digestija organske frakcije ostatnog materijala. Anaerobnom digestijom se dobiva plin metan (CH4) u udjelu i do 85%. Nastali plin se čisti od primjesa i vlage te koristi kao gorivo za pokretanje motora s unutarnjim izgaranjem ili plinskih turbina spojenih na generator izmjenične struje radi dobivanja električne energije. Dobar primjer takvog postrojenja je EUROPARC II u Barceloni, čija je cijena izgradnje za 270.000 tona ostatnog otpada 3 puta niža od cijene predviđene spalionice za Grad Zagreb te je skoro 70% bilo financirano iz kohezijskog fonda EU, što nije moguće u slučaju spalionice. Uz to, s obzirom na činjenicu da bi se predloženim modelom selektivnog prikupljanja otpada znatno smanjila količina ostatnog otpada, jasno je da predložena postrojenja za naknadno izvlačenje reciklanata u RH moraju biti puno manjeg kapaciteta, iz čega proizlazi da bi trošak izgradnje bio višestruko manji od troška izgradnje spalionice. Navedena postrojenja su okolišno prihvatljiva jer ne proizvode gorivo za spaljivanje te su i ekonomski isplativa, primjerice, navedeno postrojenje u Barceloni proizvodi 12.6 milijuna m3 bioplina (22 000 MWh električne energije godišnje) i 38 000 tona komposta godišnje.

Krug održivog gospodarenja otpadom zatvara se obradom dijela otpada iz kojeg se nisu uspjeli izvući reciklanti pomoću mehanizama koji od te mase proizvode sintetički pijesak kao vrijednu sirovinu za proizvodnju crijepa, pločica, vrtnih stolova, rubnika itd. Kao najreprezentativniji primjer takve obrade valja istaknuti pokrajinu Treviso u Italiji tj. mjesto Vedelago koje ostatni otpad zbrinjava na navedeni način u sklopu svog projekta „100% recycling“. Malen dio količine (do 5%) u potpunosti inertnog otpada na kraju ciklusa lako se zbrinjava na uređenom odlagalištu uz vršenje konstantnog monitoringa.

Često se pokušava zagovarati i spaljivanje viška otpadnog mulja iz pročistača otpadnih voda. Provedena istraživanja pokazuju kako bi modernizacija pročistača otpadnih voda ugradnjom dodatnih procesnih postrojenja omogućila smanjenje nastanka otpadnog mulja za više od 80 %, što također potvrđuje bespotrebnost spaljivanja. Osim toga, takva modernizacija povećala bi količinu proizvedenog metana (bioplina) na postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda (za više od 50%), a na kraju procesa dobio bi se kruti ostatak koji je kemijski i biološki inertan i može se odložiti na sanitarno odlagalište komunalnog otpada ili upotrijebiti u proizvodnji gradevinskog materijala npr. betonskih blokova. Takvi mehanizmi za reduciranje količine mulja koriste se u više europskih gradova, primjerice u Brusselsu te u Toulouseu i Samuru u Francuskoj. Postojeći mulj nataložen u lagunama koji potječe iz postupka pročišćavanja otpadnih voda može se iskoristiti u poljoprivredi, ako su iz njega uklonjeni patogeni organizmi, a teški metali i organske tvari ne prelaze određene vrijednosti. Ako parametri nisu pogodni za iskorištavanje u poljoprivredi, može se iskoristiti za prihranu tla na šumskim i zelenim površinama.

Predloženi model je u skladu sa smjernicama EU i sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom te je jedini put da se ispune sve obveze koje hrvatski gradovi i općine imaju u pitanjima reciklaže, odlaganja otpada i emisije stakleničkih plinova, stoji u priopćenju udruga.

09.04.2015. (23:59)

Pripremite se na spoiler

Game of Thrones u petoj sezoni istražuje neobilježen teritorij

Daenerys Targaryen, osvajačica Meereena i aspirantica na željezno prijestolje Westerosa ima obiteljskih problema. Njena ‘djeca’ zmajevi postaju previše jaki i više ih ne može kontrolirati. Dva su zbog opće sigurnosti zatvorena ispod piramidalnog grada. Nemojte ovo čitati ako pratite i ne želite unaprijed saznati radnju globalno popularnog serijala, tog najvećeg televizijskog pothvata HBO-a. Šteta što se ne prikazuje na HRT-u ili barem Novoj TV, budući da je Hrvatska jedna od tri ekskluzivne lokacije snimanja. Time, YouTube

09.04.2015. (23:50)

Najgori poslodavci

Državne tvrtke radnicima duguju i do 12 plaća, najgore u Dalmi i Inelu

Prema podacima Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, radnicima su plaće dužne tvrtke iz grupacije 3. Maj, Dalma iz Splita, Inel iz Zagreba, Kaštelanski staklenici i Uljanik TESU iz Pule. Bez plaća su najdulje, 12 mjeseci, 55 zaposlenika Dalme i dvoje zaposlenih u Inelu. Radnicima riječkog 3. Maja Motori i dizalice, njih 212, tvrtka duguje tri plaće, a 86 zaposlenika 3. Maja-TIBO nije dobilo dvije plaće. Novi list

09.04.2015. (23:29)

Je li ovo početak kraja Vojka Obersnela? Prosvjednici s Korza pokušali ući u Gradsku vijećnicu

09.04.2015. (23:17)

Najdraže doba

Izložba ‘Osamdesete – slatka dekadencija postmoderne’ u HDLU

U Domu Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 10. travnja do 10. svibnja održat će se izložba Osamdesete – slatka dekadencija postmoderne. Ova zanimljiva izložba u svom postavu predstavlja razdoblje od smrti Josipa Broza Tita, pa sve tamo do početka devedesetih godina kada je započeo proces raspada Jugoslavije. U sklopu izložbe održat će se i razna događanja, performansi, tribine i modna revija. Također, tu su i koncerti grupa Boa i Mizar. e-Novine

09.04.2015. (22:51)

Sve čisto

SAD: Legalizacija marihuane slabi crno tržište

Legalni uzgoj marihuane sve je profitabilnija gospodarska grana u SAD-u, u 2014. je zabilježila rast od 74%, na 2,7 milijardi dolara, a predviđa se da će donositi duplo toliko do 2016. godine. Osim ekonomiji, legalizacija marihuane doprinosi smanjenju kriminala, odnosno oduzima posao meksičkim kartelima koji krijumčare drogu na crno tržište. Time

09.04.2015. (22:37)

Prvi američki predsjednički kandidat koji je počeo skupljati donacije u bitcoinu

09.04.2015. (22:36)

Kupari idu u koncesiju na 99 godina, ulaganje 100 milijuna eura

09.04.2015. (22:28)

Ekipa iz ‘Igra prijestolja’: Zaljubljeni smo u Hrvatsku, razmazili su nas

09.04.2015. (22:17)

Ja, računalo

Kako nas naši ekrani sve više udaljavaju

Ključ uspješne poslovne suradnje je razmjena mišljenja i ideja sa suradnicima, pogotovo zbog toga jer se u osobnom kontaktu ljudi doista upoznaju te tako bolje mogu zajedno raditi. No u današnje vrijeme većina kontakata ostvaruje se preko računala, a radnici znaju vrlo malo o svojim kolegama, kako razmišljaju i što ih motivira, pa njihove poruke proizvoljno dešifriraju, što može izazvati dosta zabuna, pa čak i dovesti do raskida suradnje. Harvard Business Review

09.04.2015. (22:05)

30 stvari koje odmah morate prestati raditi

09.04.2015. (21:57)

Proces koji vrijedi pratiti

Kolektivna tužba protiv Facebooka pred austrijskim sudom

Austrijski aktivist Max Schrems službeno je sudu u Beču podnio kolektivnu tužbu protiv Facebooka zbog kršenja zakona o zaštiti privatnosti. Svaki od 25.000 tužitelja traži simboličnih 500 eura odštete. “U osnovi tražimo od Facebooka da prestane s masovnim nadzorom i da prihvati adekvatnu i svima razumljivu politiku zaštite privatnosti, ali i da prestane prikupljati podatke o osobama koje čak nisu ni korisnici Facebooka”, izjavio je 27-godišnji Schrems. Guardian, HRT

09.04.2015. (21:37)

Najbogatiji župan u Hrvatskoj stiže iz najsiromašnije županije: ‘Istina je da zarađujem 19 tisuća neto, sad ću vam objasniti i zašto’

09.04.2015. (21:31)

Lutke za bal

Svjedočanstvo iz tokijskog podzemlja

Jezebel prenosi zanimljivu priču Britanke koja je godinama radila u Roppongi četvrti u Tokiju, dijelu grada poznatom po prostituciji. Ona svjedoči o tome kako su djevojke, tzv. hostese, bile nezaštićene, pod pritiskom da izlaze s mušterijama jer je to klubu donosilo ekstra profit, no nitko nije brinuo za njihovu sigurnost. Policija nije htjela reagirati čak ni u slučaju ubojstva.

09.04.2015. (21:06)

Rat protiv pretilosti

Ako je hrana tako nezdrava, zašto ima tako dobar okus?

Svi ti gurui i promotori različitih dijeta ne zapitaju se osnovno pitanje- kakvog je okusa hrana koju promoviraju, piše Wall Street Journal. Naime, ljudska DNK je strukturirana na način da je sustav koji služi osjetu okusa veći od bilo kojeg drugog tjelesnog sustava. Ako je ukusnost naš neprijatelj, zašto smo programirani da je toliko važno da je tako dobro osjećamo? Okus neke hrane je znak tijelu što je dobro za njega, tvrde američki znanstvenici u novom istraživanju. Problem je u tome što hrana gubi okus, kao i hranjivu vrijednost.

09.04.2015. (20:55)

Uskrsnula

Body art brazilske missice izazvao zgražanje

Brazilska missica Indianara Carvalho, pobjednica natjecanja za najbolju guzu, izazvala je skandal nakon što je na Veliki petak na svom Instagramu objavila fotografije na kojima njeno tijelo prekriva jedino body art. To samo po sebi ne bi bio problem, već je zgražanje (s obzirom da je Brazil izrazito katolička zemlja) izazvalo to što Carvalhino tijelo prekriva slika Djevice Marije. Huffington Post

09.04.2015. (20:35)

U blizini londonske zračne luke Gatwick otkrivene zalihe nafte dvostruko veće nego što su Britanci izvadili iz Sjevernog mora u posljednjih 40 godina

09.04.2015. (20:30)

Za slučaj nuklearnog rata

Stanovi pod zemljom prodaju se za 3 milijuna dolara

Svi se sjećamo filma sa Brendanom Fraserom u kojem njegova obitelj provede 35 godina u podzemnom bunkeru, zbog straha od nuklearnog rata. Upravo takav projekt zaživio je u Kanzasu, a stanovi pod zemljom prodaju se po cijeni od 1.5 do 3 milijuna dolara. Kompleksi su vrlo luksuzni, a uključuju i podzemne bazene, teretane, kino i sl. Crack Two

09.04.2015. (20:18)

Potpuno izgubili kontrolu

ISIS hakirao televiziju TV5 Monde

Kasno u srijedu započeo je hakerski napad u kojem je televizijska kuća na francuskom jeziku TV5 Monde izgubila kontrolu nad televizijskom postajom, internetskim stranicama i računima na društvenim mrežama. Odgovornost za napad preuzela je Islamska država, a u prijetnjama su objavljeni osobni podaci francuskih vojnika uključenih u rat protiv ISIS-a. Poručili su im da imaju šansu spasiti živote svojih obitelji. Variety

09.04.2015. (20:09)

Škola za izviđače

Naučite kako vezati 5 čvorova

Ako ikada budete trebali vezati pakete, pričvrstiti stvari za krov automobila ili slično, morate znati kako pravilno vezati čvor. Gizmodo savjetuje pet jednostavnih, osnovnih načina kako vezati čvor za različite svrhe, uz gifove koji prikazuju točno kako se to radi.

09.04.2015. (19:58)

No comment

Bandić: Hvala svima

Milan Bandić je večeras oko 19 sati napustio Remetinec i skoro bez riječi ušao u vozilo, kojim je napustio zatvor bez davanja dužih komentara novinarima. “Hvala svima”, rekao je Bandić kratko prije nego se odvezao iz Remetinca, javlja RTL. Bandića je na izlasku iz zatvora dočekao prijatelj, šetač njegovog psa, koji mu je pomogao nositi stvari. Zabrana obavljanja gradonačelničke dužnosti i dalje je na snazi. Index

09.04.2015. (19:56)

Refleksije o životu

Zašto je važno voditi dnevnik?

Mnogi poznati pisci vodili su dnevnik, a to im je pomoglo da bolje upoznaju sami sebe, bilježeći sjećanja, događaje i osjećaje. Anaïs Nin, Virginia Woolf, André Gide, Henry David Thoreau, Oscar Wilde, Susan Sonntag i Sylvia Plath, samo su neki od autora koji su vodili dnevnike. Brain Pickings

09.04.2015. (19:49)

Stjepan Mesić: Ja bih išao na vojnu paradu u Moskvu

09.04.2015. (19:48)

Josipović napao Vladu: ‘O nekim ministrima se pričaju legende’

09.04.2015. (19:42)

"Moja kći me možda želi ubiti", kaže Jean-Marie Le Pen

09.04.2015. (19:09)

Nit loš, nit zao, samo dobar

Ennio Morricone: Tarantino poput ostalih filmaša ne voli iznenađenja

“Često razlog zašto redatelji biraju već postojeću glazbu, umjesto originalne, bude jer se ponekad razočaraju kada im skladatelj donese novo djelo. Filmaši ne vole iznenađenja, vole ‘igrati na sigurno’, ići s poznatim. Isti je slučaj s Tarantinom”, kaže poznati filmski skladatelj Ennio Morricone, kojeg publika ima prilike 11. travnja gledati u Areni Zagreb. U intervjuu za Muziku govori o svojoj bogatoj karijeri, što ga inspirira i što sluša.

09.04.2015. (19:07)

Sade se novi vinogradi

Nova pravila EU o programu odobravanja nasada vinove loze

Europska komisija danas je objavila nova pravila EU o programu odobravanja nasada vinove loze. Novi program, koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2016., omogućuje ograničeno širenje vinogorja u EU. Povjerenik EU za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan izjavio je kako se novim sustavom europskom vinskom sektoru daje fleksibilnost potrebna za postupno širenje proizvodnje u skladu s povećanjem potražnje na svjetskom tržištu. Europa.eu

09.04.2015. (18:39)

Hanžeković: Po odluci Ustavnog suda Bandić bi danas trebao biti pušten iz Remetinca

09.04.2015. (18:31)

Mali i srčani

Rizik od bolesti srca veći kod nižih ljudi

Najnovije znanstveno istraživanje pokazalo je da su ljudi niski rastom podložni većem riziku dobivanja neke bolesti srca od visokih ljudi. Ipak, bez obzira na to, i visoki i niski ljudi trebali bi jednako paziti na zdravlje i stil života kako bi ih izbjegli. BBC

09.04.2015. (18:24)

Sezona bajki

Disney sprema remake Pinokija

Nakon Pepeljuge, sljedeći Disney animirani klasik koji će dobiti svoj remake u igrani film bit će – Pinokio, a radnja će se fokusirati na odnos oca i sina. Guillermo del Toro navodno se također sprema snimati svoju verziju crtića, ali će njegova, očekivano, biti mračnija od Disneyjeve. Independent

09.04.2015. (18:21)

Predsjednik HČSP-a i bivši glavni tajnik odbacili optužbe za izvlačenje novca

09.04.2015. (18:16)

U pucnjavi na sudu u Milanu četvero mrtvih – optuženik zbog prijevare vezane uz bankrot ubio suca, svog odvjetnika i suoptuženika. Jedna žrtva umrla od srčanog udara.

09.04.2015. (18:01)

Francuzi pokrenuli istragu o HSBC-u zbog pomoći u izbjegavanju poreza i odredili jamčevinu od milijardu eura

09.04.2015. (17:41)

HRT i Hina: Treba li spojiti ta dva javna servisa?

09.04.2015. (17:33)

Slijepa ulica

Splićani se pobunili zbog gradilišta Todorićevog centra

Stanari Riječke i Istarske ulice koje se nalaze u samom centru Splita, pobunili su se nakon što je u neposrednoj blizini tvrtka Agrokor započela gradnju 400 milijuna kuna vrijednog ‘poslovno-garažnog kompleksa’. Njih nekoliko desetaka već dva dana prosvjeduje zbog preusmjeravanja ogromne količine prometa u njihove dotad mirne ulice i ukidanja preko stotinu mjesta za parkiranje automobila. Optužuju i gradske vlasti zbog pogodovanja investitoru. T-Portal

09.04.2015. (17:26)

Sud presudio

Bandić izlazi iz pritvora, vraća se 15 milijuna kuna jamčevine

Ustavni sud RH prihvatio je ustavnu tužbu zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, objavljeno je na web stranicama tog suda. Zbog te odluke odgođeno je za danas zakazano ročište na zagrebačkom Županijskom sudu na kojemu je sudac istrage Zdenko Posavec trebao odlučivati o produljenju istražnog zatvora Milanu Bandiću. Prema odluci Ustavnog suda, Bandiću su povrijeđena prava pa se jamčevina od 15 milijuna kuna vraća. Jutarnji

09.04.2015. (17:15)

Saša Kralj, dobitnik nagrade HND-a za multimediju: Čuvanje koza bila mi je najbolja odluka u životu!

09.04.2015. (16:54)

Svi jednaki

Splitski roditelji i pedagozi: Školskim uniformama protiv socijalnih razlika

Istraživanje je pokazalo da velika većina roditelja smatra kako bi u škole trebalo ponovo uvesti školske uniforme za učenike. Tako bi se manje vidjele razlike između djece iz siromašnijih i bogatijih obitelji, slažu se i roditelji i pedagozi. Pojedini ravnatelji ozbiljno razmišljaju o realizaciji ideje radne odjeće u školama. Slobodna

09.04.2015. (16:47)

Jadranka Kosor: Milanović izgleda gladno, da me pozvao na vožnju vlakom ispohala bih piceka

09.04.2015. (16:07)

Nacionalni znak

Grb na tablicama nema gotovo nitko, ali imaju Srbi i Hrvati

Hrvatska “domoljubna” desnica, okupljena oko Tomislava Karamarka i njegovog HDZ-a, identificirala je novu nacionalnu ugrozu – registracijske tablice bez hrvatskog grba, piše Index. Pokrenuli su i kampanju protiv uklanjanja grba s registracija. Većina ostalih europskih država nema grb na registracijama. Osim Hrvatske, nacionalni grb na tablicama imaju još samo Andora, Crna Gora, Moldavija, San Marino, Slovačka i Švicarska. Austrija i Slovenija na tablicama imaju grbove sa simbolima gradova, dok je na srpskoj tablici poznati crveni štit s četiri ocila.

09.04.2015. (15:57)

Dvosjed u hrvatskoj Ikei 75 posto skuplji nego u Austriji

09.04.2015. (15:51)

Brzo u krpe

‘Noćnim pticama’ zbog životnih navika pati zdravlje

Ljudi koji kasno idu u krevet i kasno se bude dvostruko su skloniji dijabetesu, višku tjelesne masnoće i visokoj razini šećera u krvi. U južnokorejskom istraživanju sudjelovalo je 1.620 muškaraca i žena između 47 i 59 godina starosti, a znanstvenici vjeruju da su za ugroženije zdravlje ‘noćnih ptica’ odgovorni konzumacija kalorija iza 20 sati te prekomjerna izloženost umjetnim izvorima svjetlosti. NY Times

09.04.2015. (15:41)

A di je račun

Što se skriva iza 1,3 milijarde kuna ‘ostalih’ troškova?

Vladino povjerenstvo zaduženo za rezanje proračunskih rashoda utvrdilo je da velik dio troškova u agencijama, fondovima i javnim ustanovama odlazi na rubriku „ostalo“. Čak 1,28 milijardi kuna odnosi se na troškove ostalih usluga (475 milijuna) i ostale nespomenute rashode poslovanja (800 milijuna), što je neobično s obzirom da postoje vrlo detaljna pravila za točno označavanje rashoda. T-Portal

09.04.2015. (15:07)

Marksizam i crkvizam

"Vjeronauk nije predmet o religijama, nego vjerski odgoj u školi"

“Roditelji su suptilno primorani pristati na ono što je sustav spreman ponuditi osnovnoškolskoj djeci koja ne bi pohađala školski vjeronauk – a to je segregacija njihove djece: odlazak iz učionice i provođenje vremena bez ikakvog pedagoškog programa i brige”, kaže Nada Topić Peratović, autorica knjige Humanizam za djecu. Priča dalje kako “školski vjeronauk nije ‘kultura ili povijest religija’. To nije predmet kojem je svrha djeci na nepristran način žele približiti različita svjetopoimanja (pa i ona ireligiozna)”, nego ima “konfesionalno obilježje vjerskog odgoja u školama i to polazeći od naravi i poslanja Katoličke crkve u suvremenom svijetu”. Klokanica

09.04.2015. (14:56)

Gradovi nemaju ni za plaće, ali će imati svoje pločice

09.04.2015. (14:49)

Ostojić: Registarske pločice imat će hrvatski grb; Karamarko proglasio pobjedu

09.04.2015. (14:47)

Grčka u zadnji čas otplatila tranšu zajma MMF-a

09.04.2015. (14:45)

Grčki ministar zadovoljan: Njemačka priznala dug iz vremena Drugog svjetskog rata, iako misle da je prevelik

09.04.2015. (14:42)

FIFA ljestvica: Hrvatska skočila s 19. na 17. mjesto; najlošija reprezentacija – Butana – napravila povijesni skok od 46 mjesta

09.04.2015. (14:40)

The truth is out there

Astronomi pronašli molekule potrebne za nastanak života

Organske molekule potrebne za nastanak života otkrivene su u sustavu mlade zvijezde MWC 480, otkriva studija objavljena u časopisu Nature. Ovo otkriće sugerira da uvjeti koji su pogodovali nastanku Zemlje i Sunca nisu jedinstveni. „Sada imamo dokaze da ta ista kemija postoji i drugdje u svemiru, u područjima koja bi mogla formirati sunčeve sustave ne različite od našeg“, rekla je Karin Oeberg, glavna autorica studije. Politika plus

09.04.2015. (14:37)

Pronađeno riješenje za štednju goriva – Jedan „tank“ u ovom automobilu ekvivalent za ukupno 28,000 litara goriva!

09.04.2015. (14:30)

Animafest ubuduće svake godine, uvedena kategorija hrvatskog filma

Od 9. do 14. lipnja održat će se 25. Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb, a ove će godine prvi put spojiti kratkometražno i dugometražno izdanje. Velika novost je da i će Animafest od ove godine ići svake godine, a na svake druge, kao dosad.

„Porast produkcije postajalo je sve teže pratiti u bijenalnom ritmu, pa je prelazak na godišnje izdanje bio nužan radi Animafestove konkurentnosti na međunarodnoj sceni i zadržavanja statusa jednog od vodećih svjetskih A festivala“, objasnila je producentima Vjera Matković odluku spajanja dugometražnog i kratkometražnog izdanja festivala, na koju je utjecao znatan porast produkcije filmova, uvjetovan dostupnošću tehnologije. Ove je godine primljeno 1605 prijava iz 77 zemalja.

Hrvatski film je novi, ali glavni ja kratki

Za natjecateljske je programe odabrano 177 filmova koji su, sukladno novoj festivalskoj shemi, raspoređeni u natjecanje dugometražne animacije te u pet natjecateljskih kategorija kratkometražne animacije: natjecanje kratkometražnih, studentskih, namjenskih, filmova za djecu, te u novu natjecateljsku kategoriju hrvatskih filmova. Selektori natjecateljskih programa bili su Daniel Šuljić za natjecanje dugometražnih filmova, Daniel Šuljić, Nikica Gilić i Petra Zlonoga za natjecanje kratkometražnih i natjecanje hrvatskih filmova, Daniel Šuljić, Ivana Bošnjak i Marko Meštrović za natjecanje studentskih filmova, Lado Skorin za natjecanje namjenskih filmova i Martina Peštaj za natjecanje filmova za djecu.

Daniel Šuljić i Petra Zlonoga predstavili su program kratkometražnog natjecanja, koji je, naglasio je Šuljić, i dalje centralni festivalski program, s najboljim terminom prikazivanja. Primjećuje međutim da velik broj produkcija ima sve kompleksnije produkcijske standarde, što je rezultiralo fantastičnim likovnim kreacijama (‘Storm Hits Jacket’), ali i time da su, generalno, kratki filmovi postali duži pa je posljedično i konkurencija za ulazak u natjecanje bila oštrija a broj odabranih filmova manji (ukupno 38).

20-ineštanci

„Sa svojim je najnovijim filmovima u programu prisutno nekoliko velikih majstora kao što su dobitnici Animafestove nagrade za životno djelo Paul Driessen i Priit Pärn, a uz njih i domaći legendarni autori Zagrebačke škole animiranog filma Zlatko Bourek i Pavao Štalter. Tu su i redoviti gosti Animafesta, poput Andreasa Hykadea, Theodora Usheva ili Torill Kove, konkurentice za ovogodišnjeg Oscara, kao i brojni mladi autori, u svojim dvadesetima i ranim tridesetima, netom izašli s raznih studija animacije, s odličnim filmovima kojima dokazuju velik talent“, naveo je umjetnički ravnatelj festivala.

Među filmovima koje valja ne propustiti Šuljić i Zlonoga ističu ‘The Master’, remek-djelo estonskog majstora lutka-animacije Riha Unta, potom film ‘Suleima’, aktivistički uradak sirijskog redatelja Jalala Maghouta, zatim ‘Eager’, novi začudni „plesni“ film Amerikanke Allison Schulnik, kao i tragičnu kratku priču u tehnici pijeska na staklu ‘Zepo Cezara’ Diaza Melendeza. U programu je i ‘Amelia & Duarte’ Alice Guimarães i Mónice Santos, koji bi svojom (ljubavnom) tematikom izvrsno pasao u Muzej prekinutih veza. Istaknimo i tri hrvatska filma, ‘Levitaciju’ Marka Meštrovića, film bogate vizualne simbolike, zatim estonsko-hrvatsko-dansku koprodukciju simpatične stilizacije ‘Life with Herman H. Rott’ autorice Chintis Lundgren, te ‘Wiener Blut’ Zlatka Boureka i Pavla Štaltera, koji tematizira progon Židova u Drugom svjetskom ratu.

09.04.2015. (13:57)

Republika Dekor

Nit’ kopali, nit’ orali – Hrvatska kao ambalaža za tuđe priče

Rentijerski karakter hrvatske ekonomske politike, međutim, sasvim je ideološki preplavio javni prostor i napadno se rijetko dovodi u pitanje njegova politička i kulturna pozadina. Mi dakle više nismo subjekt, nego ambalaža za nečiju priču. Štoviše, počeli smo presudno ovisiti o dobroj volji velikih producenata; ako im naši krajolici dojade, ako samo stilski odluče promijeniti ambijent, pocrkat ćemo od gladi, piše Igor Lasić.

09.04.2015. (13:51)

Prvi poslovi 25 milijardera

09.04.2015. (13:50)

Ona neka predsjednica baš i nije...

"Hrvatski nazovi navijači opet su kaznili sami sebe"

“’Za dom spremni!’ je inkriminiran logikom jednog davnog bolesnog i zločinačkog sistema i kao takav je Europi neprihvatljiv… Sve nam se ovo već godinama događa zbog hrvatskih nazovi navijača…onih koji vole kažnjavati sami sebe”, komentira Jutarnji UEFA-inu kaznu HNS-u. Predsjednik uprave Hajduka Marin Brbić, bez puno objašnjavanja rekao je da je “šokiran takvom kaznom, kao zacijelo i svi. Šokiran i iznenađen”. Forum intenzivno i zanimljivo raspravlja o temi.

09.04.2015. (13:35)

Foto: Hipsteri što svoj identitet shvaćaju vrlo ozbiljno

09.04.2015. (13:16)

Barack Obama u Kingstonu posjetio muzej Boba Marleyja: Još uvijek imam sve njegove albume

09.04.2015. (13:14)

Zagreb: Besplatan pregled autosjedalica

09.04.2015. (13:13)

Too much pressure

Stres glavni krivac za neravnotežu posla i privatnog života

Posao u većoj mjeri utječe na privatni život žena nego muškarca, otkrilo je istraživanje portala Mojposao. 66 posto ispitanika stres povezan s poslom navodi kao glavni uzrok neravnoteže u životu. Utjecaj posla na privatni život uglavnom se manifestira nedostatkom energije potrebne za obavljanje svih obveza (70%) te nedostatkom vremena za vlastite potrebe (64%). Monitor

09.04.2015. (12:41)

Šešelj svoju spalio

Smeta li vam što je vaš novac dirao homoseksualac?

Novčanica od tisuću dinara s porukom: “Ovom novčanicom su se služile gej osobe, ako vam to smeta – dajte je nekom drugom”, privukla je pažnju u Srbiji i ukazala na licemjerje onih kojima homoseksualnost smeta sve dok se ne radi o novcu. Vjerojatno se radi o gerilskome aktivizmu, a ne zna se je li to jedina takva gej hiljadarka ili ih u opticaju ima još. Novi list

09.04.2015. (12:23)

Teens su OK

Seksualnost tinejdžera: Je li istina da dečki žele seks, a cure ljubav?

O seksualnosti mladih govori se mahom u negativnom kontekstu, s elementom zabrinutosti (i dušebrižništva), no jedno novije američko istraživanje fokusiralo se zato na propitivanje mitova o seksualnom ponašanju tinejdžera: nije istina da “svi to rade”, kao ni da adolescenti “danas mnogo ranije stupaju u spolne odnose”; ne stoji ni predrasuda da “dečki traže seks, a cure ljubav”, kontracepciju koriste sve više, a i u spolne odnose stupaju uglavnom u vezi. Jutarnji

09.04.2015. (12:10)

Zagreb: Besplatan pregled autosjedalica

U nedjelju, 12. travnja 2015. od 10 do 12 sati na parkiralištu MUPa u Heinzelovoj ulici 98 (križanje Slavonska Av. i Heinzelova ul.) udruga RODA organizira besplatan pregled dječjih autosjedalica.

Pregled prvenstveno služi da bi roditelji mogli provjeriti jesu li pravilno postavili autosjedalicu u svoje vozilo i smještaju li pravilno svoje dijete u nju. Naime, autosjedalice smanjuju rizik pogibije djeteta u sudaru za do 70%, a rizik ozbiljne ozljede za do više od 90% no samo ako se pravilno koriste.

Međutim, u Hrvatskoj se broj pravilno korištenih autosjedalica kreće između 10% do 20%, a to je brojka koju volonterke i volonteri RODE ovakvim pregledima nastoje povećati.

Kako bi savjeti o pravilnoj upotrebi autosjedalica bili što učinkovitiji, RODA moli vozače koji dolaze na pregled da, ako je to moguće, sa sobom donesu upute proizvođača sjedalice te da svakako dovedu i svoje dijete.

Osim samog pregleda, Rodini savjetnici i savjetnice za autosjedalice roditeljima i ostalim vozačima/icama dijelit će savjete i informacije o važnosti i pravilnom korištenju autosjedalica te odgovarati na sva pitanja. Pozvane su i sve trudnice sa svojim partnerima, ako im treba savjet u odabiru prve autosjedalice.

09.04.2015. (12:02)

Stres glavni krivac za neravnotežu posla i privatnog života

Više od polovice zaposlenih u Hrvatskoj (60%) kaže da poslovne obveze jako utječu na njihov privatni život, trećina (32%) tvrdi da poslovne obveze malo utječu na njihov privatni život, dok svega 8% smatra da poslovne obveze ne utječu na njihov privatni život, pokazuje anketa portala MojPosao o tome kako posao utječe na privatni život zaposlenih, uspijevaju li ostvariti ravnotežu i izlazi im pritom poslodavac u susret.

Posao u većoj mjeri utječe na privatni život žena nego muškaraca – 7% žena izjavilo je da im poslovne obveze ne utječu na privatni život, dok je isto izjavilo 14% muškaraca.Privatni život više ‘pati’ kod zaposlenih u privatnim tvrtkama – 71% zaposlenih u privatnoj tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu navodi da im posao jako utječe na privatni život, dok je isto izjavilo 56% zaposlenih u privatnoj tvrtki u stranom vlasništvu.

Utjecaj posla na privatni život najčešće se manifestira nedostatkom energije potrebne za sve obveze (70%) i nedostatkom vremena za vlastite potrebe (64%). Ujedno 58% ispitanika ističe da zbog posla nemaju dovoljno vremena za druženje s prijateljima, dok ih polovica (51%) osjeća frustraciju zbog neravnoteže privatnog i poslovnog života.

Ispitanici u najmanjoj mjeri navode da im posao negativno utječe na vrijeme koje provode s djecom (19%) i da zbog neravnoteže imaju osjećaj manje vrijednosti (16%).

Dvije trećine ispitanika (67%) smatra kako bi se ravnoteža poslovnog i privatnog života pozitivno odrazila i na produktivnost na poslu, dok ih petina (20%) smatra da zbog neravnoteže pati samo privatni život.

Kao ‘krivce’ otežanog usklađivanja poslovnog i privatnog života ispitanici najčešće navode stres povezan s poslom (66%), opterećenost poslom i kada ne rade (63%) i broj sati koje provode na radnom mjestu (60%).

Ravnotežu između privatnog i poslovnog života ispitanicima u najmanjoj mjeri otežava nerazumijevanje kolega za situaciju u kojoj se nalaze (13%) i količina poslovnih putovanja (8%).

Bez obzira što im privatni i poslovni život nisu u ravnoteži, 61% ispitanika ima mogućnost otići s posla ukoliko se radi o hitnom slučaju. Polovica ispitanika (49%) sama bira kako i kada će koristiti pauzu za ručak, a 31% ispitanika ima omogućen fleksibilan početak i kraj radnog vremena.

Kod nešto više od petine ispitanika (23%) tvrtka ne izlazi u susret radi usklađivanja privatnih i poslovnih obveza.

Najviše ispitanika smatra da bi im mjera uzimanja slobodnog dana koji bi kasnije nadoknadili, olakšala usklađivanje poslovnog i privatnog života (39%).

Ispitanici također ističu da bi im mogućnost uzimanja godišnjeg odmora kada im odgovora uvelike poboljšala ravnotežu privatnog i poslovnog života (35%), isto kao i mogućnost rada od kuće (27%). Petina ispitanika (22%) navodi da tvrtka ne može učiniti ništa kako bi imali više vremena za privatne obveze.

Najmanje ispitanika, svega njih 5%, voljelo bi da im poslodavac omogući dovođenje djeteta na posao.

Na pitanje što su morali dodatno poduzeti kako bi uskladili posao i privatni život, gotovo trećina ispitanika (29%) angažirala je svoje roditelje da im pomažu u kućanstvu, dok ih je 24% dogovorilo s poslodavcem da im povremeno izađe u susret. Petina ispitanika (20%) dogovorila se s kolegom da ih povremeno zamijeni, dok ih 29% nije učinilo ništa po pitanju usklađivanja posla i privatnog života.

09.04.2015. (11:53)

Urbi et orbi

Papa zaprepašten – gej orgije i ubojstvo tresu Vatikan

Vatikan potresaju dva skandala: u sjevernoj Italiji jedan je svećenik udaljen iz Crkve nakon što se 32-godišnjak obratio medijima jer su ignorirane njegove optužbe na račun toga svećenika. Tvrdi da je svećenika upoznao na Facebooku, gdje mu je ovaj priznao da je gej, ali i da ima odnose s drugim svećenicima, kao i s pripadnicima Švicarske garde, te da partnere traži na internetu. Drugi je svećenik, na jugu zemlje, pod istragom zbog ubojstva jedne od župljanki jer su pronađene kosti žene nestale prošle godine ispod kamenih ploča u njegovoj kapelici. Dnevnik.hr

09.04.2015. (11:30)

Masaža za parove u trajanju 2×60 minuta sada za 150kn

09.04.2015. (11:26)

Domaće, nešpricane riječi

Bolje je hrvatski – hrvatske inačice za tuđice

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje pokrenuo je stranicu na kojoj njihovi zaposlenici daju hrvatske prijedloge kojima bi se mogle zamijeniti sveprisutne tuđice, odnosno strane riječi potpuno neprilagođene hrvatskome. Zasad su predložili primjerice “kružna vrata” za revolving door, “tvrtka kći” za spin-off tvrtku, a outsourcing bi se mogao zamijeniti “izdvajanjem (posla)”. Sučelje je stranice interaktivno, što znači da i sami možete dati svoje prijedloge.

09.04.2015. (11:21)

Stan Freberg: 5 najboljih parodija američkog majstora smijeha i reklama

09.04.2015. (11:17)

23 godine od početka opsade Sarajeva: Zašto je Bosna bitna

09.04.2015. (11:06)

Celzijus 9/11

Nives Celzijus – muški proizvod

“Rasprava o koncertu u Lisinskom, koja nije odmakla od površne, afirmativne argumentacije, naposljetku je stvorila lažnu sliku o Nives Celzijus kao feminističkoj ikoni. A baš takva Celzijus idealno se uklopila u feminističku srednju struju, koja u našim krajevima već godinama dominantno nosi libertarijanski atribut”, pišu Novosti o buri koju je Nives Celzijus podigla svojim nastupom u Lisinskom.

09.04.2015. (10:53)

Većina na bolovanje ide tek kad ih bolest posve "sruši", ili nikada

09.04.2015. (10:50)

Bilo je lijepo dok je trajalo

Oko 70 kuna mjesečno: Uskoro počinje naplata sadržaja na YouTubeu

U roku od sljedećih nekoliko mjeseci YouTube će početi nuditi pretplatu na gledanje svojih videozapisa. Za deset dolara mjesečno korisnici će moći uživati u snimkama bez reklama, pohranjivati videe na svoje mobilne uređaje, a vlasnici kanala na YouTubeu svoje će sadržaje, ako tako žele, moći ponuditi samo pretplatnicima, što znači da možemo očekivati osjetno ograničavanje dosadašnjih opcija gledanja. Zimo

09.04.2015. (10:37)

Džohar Karnajev: Bombaš s Bostonskog maratona proglašen krivim, prijeti mu smrtna kazna

09.04.2015. (10:22)

Kućom u Zaprešiću gdje je bio Glogoški od sada se mogu koristiti hrvatski ratni vojni invalidi svih skupina, članovi njihovih obitelji te članovi obitelji smrtno stra dalih i nestalih branitelja

09.04.2015. (09:58)

Fondovi bespuća interneta

Moć odlične kampanje

“Crowdfunding scena uzbudljiva je kao nikad prije. Osim spektakularnih globalnih kampanja, s druge strane svjedočimo i nekolicini hrvatskih crowdfunding katastrofa, koje se, doduše, uglavnom odvijaju u tišini i samo pred očima nas koji pomnije pratimo scenu. U svijetu se milijuni dižu na satove, na krumpir salate, na igre s kartama (ako iza njih stoji globalna ikona kao Oatmeal). S druge strane, Hrvati rade sve lošije kampanje, čak i ako ciljaju na vrlo skromne iznose”, piše Bug o nesposobnosti Hrvata da na crowdfunding platformama pokrenu privlačan projekt.

09.04.2015. (09:52)

Prve utakmice polufinala Kupa: Dinamo-Rijeka 2:1 (Mamić: Moglo je bolje, Kek: Loše suđenje); Hajduk-Split 1:1

09.04.2015. (09:40)

Sponzorirana vijest

Kamp Brioni, Puntižela: 8, 4 ili 3 dana u proljetnim i ljetnim terminima

Već danas možete isplanirati savršeno ljetovanje, produženi vikend ili proljetni odmor. Kamp Brioni, Puntižela se nalazi u borovoj šumi uz 1.500 metara dugu plažu, a po cijeni već od 399kn su dostupni termini od travnja pa sve do listopada. Gostima su na raspolaganju svi potrebni sadržaji: restoran s terasom, kafići, sportski tereni, internet kutak. Naravno, nećete propustiti napraviti izlet u obližnju Pulu, a ljubitelje prirodnih ljepota oduševit će Nacionalni park Brijuni. kupime.hr

09.04.2015. (09:12)

Protiv režima s Rogenom i Francom

Aktivist balonima šalje kopije ‘Intervjua’ u Sjevernu Koreju

Južnokorejski aktivist Lee Min-bok tvrdi da je balonima u Sjevernu Koreju poslao tisuće i tisuće primjeraka kontroverznog Sonyjeva filma Intervju, u kojem Seth Rogen i James Franco planiraju atentat na sjevernokorejskog vođu Kim Jong-una. Posljednju pošiljku filmova Lee je poslao u subotu, zajedno s milijun letaka u kojima kritizira Kimov režim. BBC

09.04.2015. (08:46)

Igre bez granica

SDP je o zbrinjavanju uhljeba učio od HDZ-a

Otkad se pročulo da je Vlada donijela Plan prijema u državnu službu za 2015., prema kojem se planira zapošljavanje novih 1.040 službenika jer su “nam potrebni novi ljudi”, zastupnici HDZ-a nisu prestajali optuživati SDP-ovce za besramno uhljebljivanje, zaboravljajući pritom da su sve ove afere Vlade ustvari sitnica u usporedbi s HDZ-ovim grijesima iz Sanaderova vremena, piše Jutarnji.

09.04.2015. (08:31)

Pucao na kombi BBB-a: Optužen za četiri pokušaja teškog ubojstva