Banke uvele naplatu podizanja gotovine na šalterima, HNB naredio uvođenje pomoćnika za dizanje novca s bankomata - Monitor.hr
14.11.2019. (16:30)

PIN-man

Banke uvele naplatu podizanja gotovine na šalterima, HNB naredio uvođenje pomoćnika za dizanje novca s bankomata

Banke koje su klijentima uvele naknadu za podizanje gotovine na šalteru (dosad ZABA i OTP) morat će u poslovnicama imati osobe koje će pomagati svim onima koji se iz nekog razloga ne mogu služiti bankomatom. Hrvatska narodna banka ovim pravilom želi osigurati da svi imaju osiguran barem jedan kanal za besplatno podizanje novca. Jutarnji


Slične vijesti

Prekjučer (14:41)

Dnevni limiti: evo koliko je gotovine moguće odjednom dignuti s bankomata u Hrvatskoj

27.06. (09:00)

Od svih kućanskih poslova, peglanje nam najbolje ide

Građani prošle godine ‘ispeglali‘ kartice za 15,5 milijardi eura, 21 posto više

Kako stoji u biltenu Hrvatske narodne banke ‘Bezgotovinske platne transakcije‘ objavljenom u utorak, takva vrsta plaćanja u posljednjih nekoliko godina bilježi kontinuirani rast, i u broju i u vrijednosti transakcija. Što se tiče prošle godine, ukupno je izvršeno 1,2 milijarde transakcija vrijednih 437,7 milijardi eura. U usporedbi s godinom ranije, broj transakcija povećao se za sedam, a ukupna vrijednost za 13 posto. Statistika bilježi i da 44 posto građana i 60 posto tvrtki u Hrvatskoj u RH ima ugovorenu uslugu internetskog bankarstva, a 57 posto građana potrošača i 52 posto poduzeća i uslugu mobilnog bankarstva. Broj građana koji se koriste uslugom mobilnog bankarstva u 2023. povećao se za sedam posto, a internetskog bankarstva za 13 posto. Lider

25.06. (15:00)

Zeleno farbanje i pranje

Zeleni fondovi, osnovani da pomognu u spašavanju klime, zapravo potpomažu industriju s velikim emisijama CO2

Zaradite novac dok pomažete spasiti planet Zemlju. To je ono što banke koje prodaju takozvane “zelene” ili ESG (environmental, social, governance/za okoliš, socijalnu politiku i upravljanje) investicijske fondove obećavaju ulagateljima. Ali ti navodno zeleni fondovi nastavljaju ulagati desetke milijardi eura u najveće svjetske tvrtke koje emitiraju CO2. Pokazalo je to istraživanje koje su proveli Mediapart, Voxeurop, Nacional i partneri u medijskoj mreži Europska istraživačka suradnja (EIC) na temelju financijskih podataka grupe London Stock Exchange (LSE). Ovu prijevaru, savršeno legalnu, omogućila je labavost propisa Europske unije (EU) o ”zelenim” financijama. Izvorno zamišljeni da preusmjere stotine milijardi eura europskih ušteda prema klimatskoj tranziciji, zapravo promiču ”greenwashing”, odnosno lažna obećanja. Banke i upravitelji fondova odlučuju gdje će plasirati novac koji su im povjerili njihovi klijenti -pojedinci i institucionalni ulagači – koji žele smisleno uložiti. Nacional

03.04. (01:00)

Digitalizacija i što smo još rekli

Više od pola svjetskog gospodarstva testira digitalne valute

Ukupno 134 države, koje predstavljaju 98 posto globalnog gospodarstva, razmatraju uvođenje digitalne inačice svojih valuta. Više od pola njih su u naprednoj fazi razvoja, pilot fazi ili fazi pokretanja, pokazalo je istraživanje američkog think tanka Atlantic Council. Zagovornici tvrde kako će će digitalne valute otvoriti nove mogućnosti i pružiti alternativu fizičkoj gotovini kojoj, čini se, nema spasa. Protivnici ukazuju na to kako bi digitalna valuta vlastima mogla omogućiti guranje nosa tamo gdje mu nije mjesto. Trenutno je u tijeku oko 36 pilot projekata, uključujući kineski e-CNY kojeg testira 260 milijuna ljudi u 25 gradova te u Europi, gdje Europska središnja banka (ECB) šest mjeseci radi na pripremi digitalnog eura. Nastojanja ECB-a mogla bi kopirati druga vodeća velika gospodarstva. Mreža

14.02. (09:00)

Svi gledamo kako proći što jeftinije

Bankarske naknade: Usluge variraju od banke do banke, no neke su povoljnije od drugih

Prema podacima HNB-a, prihodi banaka od naknada i provizija u 2022. dosegnuli su 802,6 milijuna eura, što je 16 posto više nego godinu ranije. U prošloj godini zabilježen je blag pad prihoda od naknada. Kako banke nisu smanjivale naknade i provizije u svojim tarifama, može se zaključiti da su građani i poduzetnici reducirali troškove koristeći jeftinije bankarske opcije. Banke tradicionalno najviše zarađuju na naknadama za platni promet, zatim naknade vezane uz kreditne kartice i one za vođenje računa. Vođenje računa najviše naplaćuje Addiko banka, a najmanje PBZ. Erste banka besplatno nudi online bankarstvo, dok se bezgotovinska plaćanja razlikuju. Prilikom plaćanja u poslovnici najnižu fiksnu proviziju (jedan posto) imaju HPB i PBZ, a najvišu proviziju od dva posto imaju Addiko i OTP banka. tportal

26.01. (17:00)

Kad točiš gorivo, usput platiš i dopunsko

Račune za režije možete plaćati na stotinama mjesta, ali razlika je u naknadama. Evo gdje su najniže, a gdje najviše

Na raspolaganju je niz mogućnosti i adresa na kojima je moguće plaćati račune za režije – poslovnica FINA-e, Hrvatske pošte i komercijalnih banaka preko internetskog ili mobilnog bankarstva pa do dućana, kioska i benzinskih crpki. U poslovnicama FINA-e računi za režije mogu se platiti gotovinom ili karticama. Naknada za gotovinsko plaćanje računa do 34,44 eura iznosi 0,64 eura, a za iznose veće od toga naknada je 1,85 posto uplaćenog iznosa. Najmanji iznos naknade u Hrvatskoj pošti je 0,66 eura, a najveći 13,27 eura. Od banaka, svaka ima vlastiti cjenik naknada za plaćanja mjesečnih obveza nudeći i pritom i jednostavnije mogućnosti poput trajnog naloga. Naknada plaćanja računa u Tisku iznosi 0,53 eura po računu, bez obzira na iznos. Na benzinskim postajama INA-e naknada za račune s 2D barkodom iznosi 0,33 eura, a na Croduxu i Petrolu 0,26. N1

19.01. (20:00)

I dalje vrijedi: Čuvajte nam gotovinu

Unatoč sveprisutnijoj digitalizaciji, iz Njemačke središnje banke kažu da je i dalje dobro imati papirnati novac

Pogotovo u koroni je vladala prava hajka protiv “prljavog novca” – u smisli mogućeg prijenosnika virusa. No sad se i iz Njemačke središnje banke čuje savjet: “pravi” novac ima i prednosti. Osobito u kriznim situacijama nije loše ipak imati i nešto gotovine u ruci i već ta količina novca pomaže stabilnosti čitavog novčanog sustava. Tu je naravno i opasnost “rušenja” računalnih sustava, ali i činjenica kako je nadzor digitalnog transfera veoma često negdje u inozemstvu. Trgovine zapravo dobro plaćaju usluge bezgotovinske kupovine – to ide i do par postotaka iznosa koji se plaća. Jedino se komercijalne banke žele oprostiti od gotovine: one u pravilu nemaju nikakve koristi kad netko podigne novac, a lanac filijala i bankomata je samo trošak. DW

12.11.2023. (09:00)

Atraktivna ponuda

Kako se zarađuje na narodnom trezorskom zapisu

Najava izdavanja trezorskih zapisa za građane označila je dodatno privlačenje kapitala iz banaka, nakon iskustva s narodnom obveznicom u koju je 45 tisuća građana uložilo 1,4 milijarde eura, koliko su uložili građani, premašila sva očekivanja. Tim više jer se ulaganje u trezorski zapis može smatrati komplementarnim ulaganjem u odnosu na oročenu štednju. Trezorski zapisi su vrijednosni papiri koji dospijevaju u roku kraćem od godinu dana, dok su obveznice dugoročni vrijednosni papiri koji dospijevaju u roku duljem od jedne godine. Prinos se ostvaruje na način da se trezorski zapis kupuje po diskontiranoj vrijednosti (963,95 eura), a po dospijeću ulagač prima nominalnu vrijednost (tisuću eura). Trenutačno najvišu kamatnu stopu na oročenje od tri posto s jednokratnom uplatom na rok od 12 mjeseci nudi Hrvatska poštanska banka. Nešto nižih 2,90 posto nudi državna Croatia banka, a 2,80 posto Agram banka. Lider

11.11.2023. (19:00)

Bez jamca

Kredit u jednoj banci možete uzeti i na bankomatu uz otplatu na 12 mjeseci

Riječ je o POBAcash usluzi Podravske banke koja korisnicima tekućeg računa omogućava podizanje gotovine na bankomatima uz povrat na 3, 6, 9 ili 12 mjesečnih rata bez kamata. Na bilo kojem POBA bankomatu u Hrvatskoj, dakle, potrebno je samo odabrati opciju POBAcash, željeni broj rata (3, 6, 9 ili 12) te podići gotovinu. Na podignuti iznos gotovine ne naplaćuje se kamata, već samo jednokratna naknada koja ovisi o broju rata. Jednokratna naknada naplaćuje se od podignutog iznosa odmah prilikom podizanja gotovine, a ovisi o odabranom broju rata. Danica

09.10.2023. (18:40)

‘Laži i obmane’: Iza 70 posto greenwashinga stoje – banke