Ljudi su najsretniji u dobi od 16 i 70 godina - Monitor.hr
15.02. (17:30)

Bez brige, a dovoljno pameti

Ljudi su najsretniji u dobi od 16 i 70 godina

Osjećaj sreće, zadovoljstva životom i izostanka anksioznosti najizraženiji je s 16 i onda sa 70 godina, utvrdio je britanski think tank Resolution Foundation koji je kao ključne elemente sreće pronašao u dobi, sigurnom poslu, zarađivanju, posjedovanju nekretnine, zdravlju i emotivnim vezama. Tinejdžeri u odnosu na mlade odrasle osobe imaju bolje rezultate na svim testovima subjektivnog osjećaja sreće, u 20-ima osjećaj sreće opada da bi trend izraženijeg subjektivnog osjećaja sreće ponovno postao uočljiv od sredine 50-ih godina života i prvih godina umirovljenja. Žene se u prosjeku sretnije od muškaraca.



Slične vijesti

12.09. (17:30)

Od kolijevke pa do groba

Tehnologija napreduje, a razina sreće djece – opada

Svako peto dijete pati od nekog mentalnog poremećaja (depresija, aksioznost, ADHD, autizam), dok u Britaniji svako osmo dijete u dobi od 5 do 19 godina ima dijagnosticiran emocionalni ili poremećaj u ponašanju. Najveći uzročnik problema – škola. WEF

02.09. (19:30)

Bogohuljenje

Ekspert za sreću: Žene koje nisu u braku i nemaju djecu najsretnija su skupina stanovništva

U svojoj knjizi Happy Ever After: Escaping the Myths of Perfect Life Paul Dolan, profesor bihevioralne znanosti na Londonskoj školi ekonomije, iznosi rezultate ovog istraživanja u kojemu su uspoređivali razinu uživanja i nezadovoljstva među muškarcima i ženama. Oni u brakovima sretniji su od ostalih podgrupa društva, ali samo dok je njihov supružnik u prostoriji. Kad partnera nema, najčešće odgovaraju da su vrlo nesretneGuardian / 24 sata

24.07. (18:30)

Najsretniji ljudi na svijetu su Finci, Hrvati na 75. mjestu

U odnosu na prošlogodišnji izvještaj o sreći, Hrvatska je sada sedam mjesta iznad, a nalazi se na 75. mjestu. Iza Hrvatske su, od zemalja regije, Bugarska, Sjeverna Makedonija te Bosna i Hercegovina. Ispred nas su i Srbija i Crna Gora, na 70., odnosno 73. mjestu. Na 46. je mjestu Kosovo, a na 44. Slovenija.

12.06. (13:30)

Postoji ono za što znaš riječ

Rječnik sretnih riječi

Jezici drugih kultura imaju svoje vlastite nazive sreće za koje možda nemamo direktan ekvivalent. Može li razumijevanje drugih koncepata sreće i blagostanja uvesti u našu svijest njihovo postojanje. Positive Lexicography Project nastoji popisati strane izraze za sreću koje nemaju direktni engleski prijevod. Evo jedne “mamihlapinatapei” – pogled bez riječi između dvije osobe pun značenja koje bi željele nešto, ali su neodlučne započeti prvi korak. New Yorker

27.05. (21:30)

Stručnjaci za sreću potvrdili: Neudane žene su sretnije

Unmarried Woman sa Jill Clayburgh

Dosad se naslućivalo, no sad je i službeno dokazano: žene koje se nisu udale i nemaju djecu najsretnija su podgrupa u populaciji, a statistički gledano i žive dulje od ostalih. Istraživanje je pokazalo – ako ste muškarac trebali biste se vjenčati, a ako ste žena, bolje nemojte. Muškarci imaju veću korist od braka jer im koristi ‘smirivanje’ koje on donosi, manje riskiraju, više zarađuju i žive nešto dulje. S druge strane, žene sve to ‘moraju trpjeti’, a usto im je životni vijek kraći nego što bi bio da se nisu udavale. Tportal / Guardian

06.05. (21:30)

Norveška formula sreće: Izbjegavaj stalnu povezanost s tehnologijom

Ono što su južnjacima siesta ili fjaka, to je Norvežanima ‘koselig’. Sretno mjesto, u prirodi ili drvenoj brvnari u kojoj vatrica pucketa u kaminu pored kojeg pod dekicom sjede ljudi, s toplom napitkom u jednoj i kakvom knjigom u drugoj ruci. Glazba, najvjerojatnije kakav uradak iz ECM-ove kolekcije, svira tiho i polako, a tonovi se rastežu kao polarna noć. Igraju se društvene igre i pričaju smiješne priče. Jede se večera dok vani sipi snijeg ili rominja kiša… Tportal

16.04. (12:30)

Sreća ima cifru

Psiholog Erceg: Više novca znači više sreće – dok ne dosegnemo standard srednje klase, nakon toga ne

Novac pomoću dvaju mehanizama utječe na naše psihološko funkcioniranje: služi nam da pribavimo važne stvari u životu i drugo – dobivanje novca prati aktiviranje dijelova mozga povezanih s nagrađivanjem, istih dijelova koji se aktiviraju i u ovisnika o kokainu i morfiju kada dobivaju svoju drogu, objašnjava Nikola Erceg, asistent na Odsjeku za psihologiju zagrebačkog Filozofskog, u intervjuu Jutarnjem. Kaže on da sreća raste s novcem do određenog iznosa, otprilike onog koji omogućuje ugodan život srednje klase, iznad toga ne, nego da tada sreća dolazi iz trošenja na druge ljude, na iskustva (putovanja su najbolji primjer), na male stvari itd.

22.03. (12:00)

Hrvati su relativno sretni i zadovoljni svojim životima, pokazuju to rezultati istraživanja CRO-WELL