Ljudi su najsretniji u dobi od 16 i 70 godina - Monitor.hr
15.02.2019. (17:30)

Bez brige, a dovoljno pameti

Ljudi su najsretniji u dobi od 16 i 70 godina

Osjećaj sreće, zadovoljstva životom i izostanka anksioznosti najizraženiji je s 16 i onda sa 70 godina, utvrdio je britanski think tank Resolution Foundation koji je kao ključne elemente sreće pronašao u dobi, sigurnom poslu, zarađivanju, posjedovanju nekretnine, zdravlju i emotivnim vezama. Tinejdžeri u odnosu na mlade odrasle osobe imaju bolje rezultate na svim testovima subjektivnog osjećaja sreće, u 20-ima osjećaj sreće opada da bi trend izraženijeg subjektivnog osjećaja sreće ponovno postao uočljiv od sredine 50-ih godina života i prvih godina umirovljenja. Žene se u prosjeku sretnije od muškaraca.


Slične vijesti

Nedjelja (13:00)

Koljena možda škripe, ali zato duha ne manjka

Paradoks starenja: Kako s godinama možemo biti sretniji i kako u tome pomaže osobna kontrola

Unatoč fizičkim izazovima starenja, većina starijih osoba zadovoljna je životom, što se u psihologiji naziva “paradoksom blagostanja”. Istraživanje Marije Wirth i suradnika (2026.) pokazuje da sreća u kasnijoj dobi ovisi o ravnoteži između doživljenih dobitaka i gubitaka. Ključni čimbenik koji održava tu ravnotežu jest osjećaj osobne kontrole. Osobe koje vjeruju da svojim postupcima mogu utjecati na vlastiti život ne dopuštaju da im svakodnevni gubici pokvare raspoloženje. Nasuprot tome, smanjeni osjećaj kontrole i podleganje dobnim stereotipima vode do demoralizacije. Zaključno, očuvanje osobne autonomije presudno je za održavanje visoke razine blagostanja u procesu starenja. Psychology today

26.10. (21:00)

Sami svoje bolje polovice

Jedanaestogodišnje istraživanje srušilo mit: Ljudi koji dugo nemaju partnera jednako su sretni i zadovoljni životom

Čak 90 % sudionika istraživanja Sveučilišta u Torontu iskazalo je visoku razinu ukupnog zadovoljstva životom, neovisno o dobi. Iako su želja za vezom i zadovoljstvo seksualnim životom varirali – pri čemu su obrazovaniji češće bili nezadovoljniji intimnim životom – opća sreća ostala je iznimno stabilna. Ključnu ulogu u doživljaju samačkog života imaju osobine ličnosti; emocionalno stabilnije i ekstrovertnije osobe znatno lakše uživaju u solo statusu, dok želja za ljubavlju ne umanjuje njihovo svakodnevno zadovoljstvo. Index

16.10. (22:00)

Budi sam svoja amajlija

Otvoreni um privlači sreću: Kako možemo sami utjecati na svoju sudbinu

Sreća nije samo slučajnost, već stav prema životu. Osobe koje sebe smatraju sretnima otvorene su za nove prilike, uočavaju neočekivane šanse i lakše svladavaju prepreke. S druge strane, oni koji vjeruju da ih sreća ne prati često sami stvaraju negativna proročanstva koja se ostvaruju. Psihološka istraživanja i primjeri iz povijesti pokazuju da otvorenost prema riziku, uočavanje mogućnosti i optimizam stvaraju začarani krug pozitivnih ishoda. Sretni ljudi naprosto očekuju da će im se dobre stvari dogoditi, zbog čega lakše i primjećuju dobre prilike koje im se pružaju. Psychology Today

26.05. (23:00)

Bog ima plan. Excel tablica također

Jesu li religiozni ljudi sretniji? Da, ali samo ako vjeruju da su svijetu prijeko potrebni

Dugogodišnja istraživanja potvrđuju da su religiozni ljudi u prosjeku sretniji, no znanstvenici s projekta Penn Primals otkrili su točan razlog. Ključ nije u zajednici ili doktrini, već u specifičnom vjerovanju da “svijet treba baš njih” – ideji da je svemir golemi puzzle u kojem oni čine jedinstven, nezamjenjiv dio. Kada se ovaj osjećaj osobne svrhe kontrolira, sama religioznost gubi utjecaj na sreću. Srećom za ateiste, ovaj mentalni sklop nije rezerviran za vjernike; osjećaj važnosti može se izgraditi kroz roditeljstvo, volontiranje ili brigu o drugima, što svima otvara put prema sretnijem životu. Psychology Today

13.04. (14:00)

Višak sivih stanica, manjak crnih misli

Mit o sretnim neznalicama: Inteligentniji ljudi su zapravo zadovoljniji životom

Iako popularna kultura slavi “blaženo neznanje”, znanstvena istraživanja pobijaju stereotip o nesretnim genijalcima. Analize pokazuju da je viša inteligencija povezana s većim subjektivnim osjećajem dobrobiti (well-beinga). Hrvatski psiholog Denis Bratko ističe da veza nije izravna, već posredna: inteligentniji ljudi u prosjeku imaju bolji socioekonomski status, zdravije navike i duži životni vijek, što izravno pridonosi sreći. Studije potvrđuju da niži IQ često korelira s manje sreće zbog težih životnih okolnosti, dok stereotip o “tužnom mudracu” služi tek kao psihološka obrambena racionalizacija. Index

18.12.2025. (15:00)

I imati i biti

Finska i u 2025. opet najsretnija zemlja svijeta. Hrvatska je na 72. mjestu

Ali kako mjeriti sreću? Jan Delhey, profesor sociologije iz Magdeburga, razvio je jednadžbu na kojoj se temelji individualna sreća: imati + voljeti + biti = sreća. Pod pojmom ‘imati’ podrazumijeva materijalne stvari, poput prihoda ili imovine. Kategorija ‘voljeti’ obuhvaća sve društvene odnose, primjerice one s obitelji ili prijateljima. ‘Biti’ uključuje pitanje pronalazi li netko smisao u svom životu, oblikuje li ga aktivno i kakve povratne informacije dobiva iz svoje okoline… “Sreća se može trenirati. Pozitivne misli mijenjaju mozak toliko duboko da on, u osnovi, počinje funkcionirati na sretniji način. Fascinantno je vidjeti kako pozitivne misli mogu neuroplastično oblikovati mozak. No, kao što je pokazalo i jedno istraživanje, potrebno je ustrajati, baš kao i kod svakog treninga. U protivnom učinak brzo nestaje…” Tagesschau / Tportal

30.10.2025. (14:00)

Sreća ne dolazi s bonusom

Sahil Bloom redefinira bogatstvo: pet stvari koje novac ne može kupiti

U knjizi The 5 Types of Wealth, Sahil Bloom raskida s iluzijom da su novac, status i materijalni uspjeh mjera sreće. Nakon što je ostvario sve što je smatrao ciljem, shvatio je da mu nedostaje smisao – pa je počeo proučavati što doista čini “bogat život”. Bloom razlikuje pet oblika bogatstva: vrijeme (sloboda raspolaganja vlastitim danima), odnose (bliskost i zajednicu), mentalno zdravlje (znatiželju i svrhu), fizičko zdravlje (tijelo kao dom za cijeli život) i financije (sigurnost, ne gomilanje). Njegova poruka je jednostavna: prestani juriti “više” i počni stvarati “dovoljno” – po vlastitoj mjeri. CNBC

11.10.2025. (18:00)

Zadovoljni, ali na rubu živaca

Nacionalno mjerenje raspoloženja: Hrvati sve sretniji, ali i sve iscrpljeniji

Nacionalno mjerenje raspoloženja Hrvatske psihološke komore otkriva paradoks: građani su uglavnom zadovoljni životom, ali emocionalno iscrpljeni. Četvrtina ima povišene razine stresa, a trećina rijetko osjeća socijalnu podršku. Najranjiviji su mladi i žene, dok su zaposleni u vezama otporniji. Iako 84 posto povremeno osjeća tugu, a trećina se teško nosi s problemima, opće zadovoljstvo lagano raste. Komora poziva građane da se uključe u akciju “Dobar dan, kako ste?” i da brigu o mentalnom zdravlju uključe u svakodnevicu. Klikaj

13.07.2025. (01:00)

Umirovljenici tuguju, mladi se smiju – osim ako žive s roditeljima

Zašto su Hrvati sve sretniji (osim kad stignu računi)?

U većini zemalja stariji su zadovoljniji životom od mladih, no Hrvatska je iznimka – mladi su i dalje sretniji. Psihologinja Ljiljana Kaliterna Lipovčan objašnjava da je glavni razlog ekonomska sigurnost: stariji su izloženiji siromaštvu. Unatoč tome, opće zadovoljstvo raste, zahvaljujući niskoj nezaposlenosti i boljoj ekonomskoj situaciji. No, ključ sreće, posebno kod starijih, ipak su – prijatelji. Dakle, tko vas usrećuje? Prijatelji, a ne penzija. tportal

12.05.2025. (20:00)

Tko pjeva, zlo ne misli — osim ako je nezaposlen, sam i bez diplome

Zašto je Indonezija sretnija od Švedske (barem na papiru)

Nova studija objavljena u Nature Mental Health otkriva da ispunjeniji život imaju zaposleni, vjenčani i oni koji redovito odlaze na vjerske obrede. Indeks „flourishinga“ pokazuje značajne razlike među zemljama – Indonezija je prva, dok Skandinavci više ne vode. Sretno djetinjstvo, zdravlje i financijska sigurnost ključni su faktori. Iznenađujuće, mlađe generacije su manje zadovoljne nego starije, a teško djetinjstvo ostavlja dugotrajne posljedice. Iako je istraživanje opsežno, ne nudi jasna objašnjenja – osim možda da je sreća stvar konteksta, a ponekad i navike. DW