Sezoni prijeti fijasko? - Monitor.hr
14.07.2019. (10:30)

Apartmani zjape prazni

Sezoni prijeti fijasko?

Index je doznao najnovije rezultate turističke sezone za srpanj, koji nisu nimalo ohrabrujući. Od 1. do 12. srpnja u Hrvatskoj je 94.174 manje gostiju i 501.019 manje noćenja nego prošle godine. U hotelskom smještaju pad je zanemariv, no zato je veliki pad u privatnom smještaju. U apartmanima i drugom privatnom smještaj u dosadašnjem dijelu srpnja je 61.913 manje gostiju i čak 321.894 manje noćenja nego u istom razdoblju lani. Najviše je pao broj Čeha, Poljaka i Nijemaca.


Slične vijesti

Subota (14:00)

Donosi novac, ali i gužve

Hrvatska ograničava rentijerski turizam

Ovih dana mnogi Hrvati registriraju apartmane u strahu da bi im to novi Zakon o turizmu mogao ograničiti. S druge strane, iz turističkih zajednica najavljuju ograničenje kratkoročnog turističkog najma neprodanih stanova. Prema novom Zakonu o turizmu, jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi i općine će moći ograničiti nove smještajne jedinice, dok se postojeće neće ukidati. Velik će posao morati preuzeti turističke zajednice, koje će morati izraditi plan upravljanja destinacijom. U Istri, recimo, od ukupno 500.000 ležajeva, čak dvije trećine zauzima privatni smještaj koji je posljednjih godina uzeo maha i koji će se, tvrde upućeni, morati ograničiti. DW

09.03. (18:00)

A kud bi se svi sad gužvali

Prekomjerni turizam: U Amsterdamu se bore protiv partijanera, Barcelona zabranjuje nove hotele, Venecija ograničava grupe turista…

Od uvođenja ili povećavanja poreza za turiste, do ograničavanja broja turista kojima je dozvoljen pristup povijesnim lokalitetima, velike europske destinacije uvode velike promjene za 2024. godinu. Amsterdam ima novu strategiju, imena “Renew Your View” kojom pokušava poboljšati kvalitetu života lokalnih stanovnika pozivajući posjetitelje da grad iskuse iz perspektive lokalaca i suzbiti reputaciju partijanerskog grada. Barcelona uvodi porez na dolaske kruzerima, a u Veneciji će od 1. lipnja veličina turističkih grupa u povijesnom centru i otocima Murano i Burano biti ograničena na 25 ljudi. Porez uvode i u Norveškoj, a u Portofinu u Italiji uvode tzv. “zonu bez čekanja” gdje će kažnjavati one koji se predugo zadržavaju na pristaništu. Forbes

04.03. (23:00)

Konačno da smo negdje ispred Europe

Vizek: Apartmanizacija na steroidima – Zašto nova EU pravila u nas neće promijeniti ništa

Uredba EU-a o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja u Hrvatskoj, nažalost, neće promijeniti gotovo ništa. Od 2016., naime, imamo uspostavljen sustav eVisitor, a u njemu su svi podaci na koje se odnosi spomenuta uredba već dostupni i kontinuirano se ažuriraju. U drugim zemljama Unije, koje do sada nisu sustavno prikupljale podatke o smještajnim kapacitetima i ostvarenim noćenjima u privatnom smještaju, Uredba definitivno predstavlja korak unaprijed. Zemlje članice će tako u roku od dvije godine morati uspostaviti registre i prikupiti podatke o smještajnim kapacitetima za kratkoročni turistički najam, a digitalne platforme bit će prisiljene dijeliti podatke o ostvarenim noćenjima. Maruška Vizek za tportal.

06.02. (12:00)

Puni smo talenata, samo nam treba netko tko nas može pogurati

Adut Hrvatske leži u uslugama, a to nije samo turizam

Za razliku od robne razmjene s inozemstvom u kojoj Hrvatska poslovično bilježi deficit, kod usluga je situacija obrnuta. Premda je u tom pogledu obično (i očekivano) u fokusu turizam, i u drugim segmentima usluga posljednjih godina platnobilančni podaci pokazuju rast neto izvoza. Privlačnost pojedinih zemalja kao lokacija za pružanje poslovnih usluga u inozemstvu tema je kojom se otprije bavi globalna konzultantska tvrtka Kearney, koja je netom objavila 12. izdanje globalnog indeksa lokacije usluga (GSLI). Na toj ljestvici Hrvatska se (uz Sloveniju) pojavila prvi put zauzevši 49. mjesto (Slovenija 64.). Ovogodišnji indeks usmjeren je na regeneraciju talenata i digitalne vještine. Poslovne usluge poput informacijskih tehnologija, ‘outsourcinga’ poslovnih procesa i inženjeringa sve se više kreću preko granica država. Tvrtke nastoje smanjiti svoje troškove, privući talente i postati učinkovitije većim korištenjem globalne baze talenata. Tu leži i naš potencijal, kažu u Poslovnom.

05.02. (20:00)

Što je previše, previše je

Stao apartmanski procvat u susjedstvu, iznajmljivači u sve većim problemima

Zadnjih godina na srpskoj planini Zlatibor “procvale” su brojne neketnine, koje se u prvom redu koriste za iznajmljivanje. Ono košta u prosjeku 40 eura po noćenju, iako je sve više apartmana za noćenje od 20 eura, što je po mnogima vrlo povoljno za ovo turističko mjesto. Velika konkurencija dovela je do toga da je izvan sezone teško opstati. Kad se podvuče crta, teško je biti na pozitivnoj nuli jer je iznajmljivača previše pa se natječu tko će dati manju cijenu, posebno izvan sezone. Vlasnicima nekretnina koji ne žive tamo teško je pronaći osobu od povjerenja za održavanje stana. Zbog toga se događa da se odsutnost vlasnika zlorabi, a pomoćno osoblje iznajmljuje stan bez znanja vlasnika i uzima novac sebi. Poslovni

07.01. (00:00)

Turorizam

Izazovi u turizmu u 2024: Mutirani terorizam i kibernetički napadi

Od sigurnosnih problema koji su velika prijetnja turizmu posebice izdvajaju porast radikalnih terorističkih skupina i nekontrolirane granice, zbog čega smatraju da će stručnjaci za sigurnost u turizmu u 2024. imati još više posla. Terorizam jedne ćelije ili ‘vuk samotnjak‘ postaje veća prijetnja turističkoj industriji, jer ih je teže nego do sada i otkriti, a teroristi su upućeni i u društvene mreže i ne čine više samo nasilje nego su naučili i kako prilagoditi medije svojim potrebama, ocjenjuju analitičari. Posebice upozoravaju na rast kibernetičkog kriminala, koji je nekad bio relativno rijedak u turizmu, a sada postao jedan od njegovih glavnih problema. Posebno su na udaru kreditne kartice, koje se mogu ukrasti i koristiti bez dopuštenja, a ranjive su i velike kompanije, poput hotelskih lanaca i aviokompanija. Lider

02.01. (23:00)

Purica z mlincima i zagorski štrukli

Sve više turista dolazi nam zbog gastronomije – prilika za dobavljače domaće hrane

Prosječna dnevna potrošnja turista u Hrvatskoj prošlog je ljeta iznosila 140 eura, pokazalo je novo TOMAS istraživanje Instituta za turizam. U strukturi prosječnih dnevnih izdataka, 48 posto se odnosilo na uslugu smještaja s povezanom hranom, 20 posto na uslugu hrane i pića izvan usluge smještaja, a 32 posto na sve ostale usluge. More i priroda i dalje ostaju najvažniji motivi dolaska na hrvatsku obalu i otoke, no na Jadranu raste udjel gostiju koji tu dolaze da bi dobro jeli. U zadnjem TOMAS-u tako su city break i gastronomija motivirali po 19 posto gostiju na dolazak, dok je 2019. zbog gastronomije na Jadran došlo tek šest posto turista, što bi mogao biti zanimljiv podatak i za ugostitelje i za domaće dobavljače hrane. U kontinentalnoj Hrvatskoj gastronomija stoji nešto slabije, čak i u odnosu na 2019., tako da tu nema baš pomaka. Najzahvalniji gosti za gastronomiju pritom su Amerikanci. Lider

02.01. (17:00)

Kofer u ruke i put pod noge

Kamo putovati u 2024.? Evo šest manje razvikanih destinacija u Europi

Ako tražite destinacije s manje gužve ili novu avanturu, Forbes donosi šest destinacija koje bi mogle biti baš po vašem ukusu:

  • Kotor je jedan od najljepših utvrđenih gradova u Crnoj Gori, a Lonely Planet ga je proglasio kao najboljim gradom za posjet na čitavom svijetu. Nije preplavljen turistima, a uvršten je na UNESCO-ovu listu svjetske baštine
  • Montpellier je gastronomski raj. Čak i najjednostavniji kafići nude kvalitetnu hranu, uvijek prekrasno posluženu. Ljubitelji kulture uživat će u muzeju Fabre, a ljeti se održava Radio France Music Festival
  • Stavanger je poznat kao naftno središte Norveške od otkrića polja Ekofisk krajem 60-ih godina prošlog stoljeća. Pokraj fine papice, iznenađujuće je umjetnički grad, s muzejem suvremene umjetnosti Kunstmuseum i živahnom zajednicom umjetnika čiji su studiji često otvoreni za javnost. Ne smije se propustiti ni muzej Petroleum
  • Ribarska luka Vigo u Galiciji na sjeveru Španjolske ponosi se antičkim rimskim ostacima, neoklasičnim crkvama, šarmantnim starim gradom – i najboljom hobotnicom koju ćete ikada pojesti. Iz Viga možete otići na kratki dnevni put trajektom do obližnjih otoka. Prekrasan Islas Cies s plažom Playa de Rodas opisan je kao “najljepša plaža na svijetu” s tirkiznom vodom i bijelim pijeskom
  • U Tallinu živi manje od pola milijuna ljudi, no ima šarm mnogo većih gradova. Mnoštvo muzeja i galerija, povijesni stari grad, snažna gastro kultura i duga pješčana plaža samo su neke od atrakcija
  • Za ljubitelje povijesti, Gaziantep je prava poslastica: antički šarm tog grada sastoji se od kulturnih, religioznih i gastronomskih blaga koja se protežu čak šest tisuća godina. Gaziantep je smješten na jugoistoku Turske, na povijesnoj trgovačkoj ruti pored granice sa Sirijom. Grad je bio na granici nekoliko civilizacija i zaista je fascinantna destinacija za posjet.