Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe je na natječaj za 24 kontrolora letenja stiglo 1.500 prijava

Živim.hr piše koji su najčešći otrovi u hrani: primjerice, u košticama marelice otkriven je cijanovodik, bezbojan, vrlo otrovni plin koji miriše na gorke bademe, a čija velika doza djeluje smrtonosno. Također pišu o kvaliteti hrane koja dolazi iz uvoza, lažiranju podataka na certifikatima i deklaracijama.

Kako kontrolirate stres i kako on na vas utječe ima puno veze s vašim genima, a čini se da ste tu osobinu naslijedili od oca. Ako on ostaje miran u stresnim situacijama, vjerojatno ćete i vi. Očevima također možemo zahvaliti za smisao za humor i visinu. Ordinacija

Video: filmska recenzija ‘Fantomske niti’ P.T. Andersona

Krematorij na Mirogoju, sportsko-poslovni sklop Cibona i Nacionalna i sveučilišna knjižnjica samo su neka od djela na kojiima je sa suradnicima radio arhitekt Marijan Hržić. Njegova ostvarenja predstavljaju sinteze znalačkog promišljanja prostora i kvalitetne arhitektonske nadgradnje i to je danas u Hrvatskoj, u kojoj se urbanizmu, kao i pokojnicima, obraćamo u prošlim vremenima, itekako čitljivo, piše Zrinka Paladino. Telegram

U regiji postoje zemlje koje su obvezu samostalnog nadzora vlastitog zračnog prostora prepustile nekom drugom. Riječ je prvenstveno o Sloveniji i Albaniji, dok bi Crna Gora od predstojećeg ljeta, nakon svojeg ulaska u NATO, tek trebala uvesti air policing. Osim naših susjeda, unutar Sjevernoatlantskog saveza usluge nesamostalnog nadzora zračnog prostora koriste baltičke države Litva, Latvija i Estonija te Island i Luksemburg. Baltičke države odlučile su se na korištenje nesamostalnog air policinga jer nisu imale sredstava ni mogućnosti za uspostavu samostalnog nadzora vlastitog zračnog prostora. T-Portal

Index piše o tome što sve Facebook i Google znaju o svojim korisnicima. Vaš kalendar, Google Hangout, povijest lokacija, glazba koju ste slušali, Google Books, grupe u kojima ste, stranice koje ste stvorili, telefoni koje ste imali, stranice koje ste podijelili, broj koraka u danu… Podatke o sebi s Googlea možete skinuti ovdje, a s Facebooka to možete učiniti ovdje.

“Dođe ‘Hrvatko’, prebije čelnike ‘Von Kamate’ i kamate padnu na 5%. Za stambene i gotovinske kredite. Nije baš jasno kako će narativni twist potaknuti potražnju, ali je jasna politička pozadina kopirajterske ideje. Ili preciznije: politička impotencija koja ovakve reklamne uratke uopće čini mogućima. Ako moraš suverenost imaginirati u reklami državne banke za gotovinske kredite onda je prilično očito s koliko suverenosti raspolažeš”, komentira Bilten distopijsku novu reklamu HPB-a.

“Balun i lopta nekada su bili jedna reč kao što su Hermes i Afrodita stolećima živeli u jednom ljudskom biću pod federativnim imenom Hermafrodit. Ta jedna reč je bila ballotta. Onda se negde nešto u reči uzbururetilo, bururet se nije smanjivao no je rastao, pa je porastao dotle, da se na kraju reč raspala”, piše Sinan Gudžević za Novosti.

2755 kuna iznosi starosna mirovina prosječno plaćenog zaposlenika za 35 godina staža koji će je dobiti samo iz prvog stupa s dodatkom na mirovinu od 27%. Da takav zaposleni mirovinski doprinos uplaćuje u oba stupa, dobio bi 2337 kuna mirovine, 1937 kuna iz prvog, dok je očekivana mirovina iz drugog stupa 400 kuna. Za osobu s 40 godina mirovinskog staža, prosječnom plaćom kroz cijeli radni vijek, koja doprinos plaća samo u prvi stup mirovina s dodatkom iznosi 3149 kuna. Takav čovjek koji je doprinos uplaćivao u oba stupa imat će 2647 kuna mirovine, iz prvog će imati 2247 kuna, a iz drugog 400 kuna. Slobodna

Velika Britanija će 29. ožujka 2019. u ponoć po srednjoeuropskom vremenu službeno prestati biti dio EU i slijedi prijelazno razdoblje. Tijekom njega London više neće sudjelovati u donošenju odluka EU-a, ali će i dalje imati pristup jedinstvenom tržištu, no morat će izvršiti svoje obveze unutar već dogovorenog višegodišnjeg financijskog okvira. Zadržat će se također i sloboda kretanja europskih građana. Tranzicijsko razdoblje neće biti zapečaćeno ukoliko se London i blok dvadesetsedmorice ne dogovore oko odredbi razlaza do listopada. Budući odnosi trebali bi biti definirani deklaracijom koja isto mora biti potpisana do listopada. Seebiz

Šteta zbog nesređenih zemljišnih knjiga i katastra u Hrvatskoj godišnje iznosi 5 milijardi kuna, što znači da je u 25 godina od samostalnosti Hrvatske izgubljeno 125 milijardi kuna, ili jedan godišnji državni proračun. Za 70% teritorija RH primjenjuju se katastarski planovi nastali još u 19. stoljeću. Ministarstvo pravosuđa i DGU od 2003. provode Nacionalni program sređivanja zemljišnih knjiga i katastra. Lider

U Hrvatskoj je u 2016. godini 3,568.180 pacijenata posjetilo svojeg liječnika primarne zdravstvene zaštite, a 78% osiguranika bilo je kod obiteljskog liječnika. Trošak liječenja po pacijentu je bio 5678,22 kuna. Od 20,2 milijardi kuna u zdravstvenom sustavu 42% odlazi na bolničku zdravstvenu zaštitu, a na primarnu zdravstvenu zaštitu 16%. Imali smo 51.542 umrlih u 2016., a 3,5 kroničnih dijagnoza po pacijentu. Večernji

Od subote 31. ožujka svi novi putnički auti i laka teretna vozila u EU moraju imati ugrađen 112 E-poziv (112 eCall), elektronički sigurnosni sustav koji automatski alarmira hitne službe i javlja im lokaciju ozbiljnih prometnih nesreća na cestama. Taj sustav, koji se može aktivirati i ručno, javlja samo bitne informacije te ne bilježi i ne sprema podatke – hitnim će službama dojaviti točnu lokaciju vozila, vrijeme nesreće i pravac u kom se vozilo kretalo, čak i ako je vozač bez svijesti ili nije u stanju sam uputiti poziv. Cilj – spasiti 1.500 života godišnje. Večernji

Grad Zagreb je dogovorio s Ministarstvom državne imovine zamjenu više nekretnina, a među njima je i prostor bivše kavane Corso na uglu Gundulićeve i Ilice, vrijedan 30 milijuna kuna, koji postaje vlasništvo Zagreba. Grad u prostoru kavane Corso želi napraviti kavanu sličnu nekadašnjoj i vratiti joj stari sjaj, odnosno kako kaže gradonačelnik “nećemo žaliti novca da je uredimo tako da bude najbolja kavana u Europi”. Zagreb je dobio još i prostor u Jurišićevoj ulici 1 (vrijedan 3,7 milijuna kuna), još jedan u Jurišićevoj 1 (vrijedan 3,1 milijun kuna) i dio nekretnine u Sesvetskom Kraljevcu (2,9 milijuna, koristi se za smještaj životinja). Država je dobila prostor na prvom katu u Frankopanskoj ulici 1 (vrijedan 10,5 milijuna kuna) i zgradu u Ulici Republike Austrije 20 (vrijednosti 28 milijuna kuna). Jutarnji

Uber u Hrvatskoj koristi 150.000 ljudi, a najčešće ga koriste da bi došli u trgovačke centre, na kolodvore i centre gradova. Dakle redom, u Splitu su najtraženije vožnje Uberom u Mall of Split, City Centre One i centar Joker, u Zagrebu do ili od autobusnog kolodvora, aerodroma i željezničkog kolodvora, a u Rijeci su najtraženije destinacije autobusni kolodvor, Tower centar i centar grada. Večernji

Vlada je danas dala jamstva cestarskih tvrtkama (HAC, HC, ARZ) za dizanje kredita od 1,8 milijardi eura, čime će biti zamijenjeni stari, nepovoljniji krediti. Novi kredit je na rok od 12 godina, kamata od 1,95 posto, što će značiti uštedu od 50 milijuna eura godišnje. Prošle je godine na sličan način refinanciran dug od 1,275 milijardi eura, a iduće godine će biti još 400 milijuna eura. HRT

Zaposlenici ZET-a i Podravke za Uskrs će dobiti 600 kuna, zaposlenici Hrvatske pošte su dobili 500 kuna uskrnice, radnici HEP grupe 400 kuna, HRT-a 300 kuna itd. Sindikati su, inače izračunali da uskrsna košarica (za 4-članu obitelj) košta 666 kuna (skromnija varijanta, s npr. srdelom i svinjskom lopaticom), srednja je 1.224 kune (oslić, rolana šunka, odojak…), a bogata 1.715 kuna (bakalar, šunka, janjetina…). Net.hr

Vlada je danas jednoglasno odlučila kupiti 12 zrakoplova F-16 C/D Barak za 2,9 milijardi kuna na 10 godina. Kaže premijer da su avioni “u potpunosti prilagođeni NATO-vim standardima, u cijenu troškova u cijelosti će biti uračunato sve što je potrebno da ti zrakoplovi budu na raspolaganju hrvatskim oružanim snagama i ratnom zrakoplovstvu najmanje idućih 25 godina”. Avioni će imati resurs od 3000 efektivnih sati naleta. 24sata

Katalonski parlament, u kojem većinu mjesta imaju zagovornici nezavisnosti, izglasao je Carlesu Puigdemontu pravo da bude izabran za predsjednika vlade što je prvi korak u njihovom pokušaju da ga vrate na čelo pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika; potez je zapravo simboličan jer je čovjek trenutno u pritvoru u Njemačkoj i prijeti mu izručenje Španjolskoj gdje je optužen za pobunu

Potraga za NLO-om: Dva pilota u različitim avionima vidjeli nešto neobično iznad pustinje u Arizoni, agencija za letenje nema objašnjenje

Uredba o prekograničnoj prenosivosti usluga internetskog sadržaja na jedinstvenom europskom tržištu stupa na snagu 1. travnja, što će omogućiti građanima Europske unije da kada borave u nekoj drugoj članici EU-a, imaju pristup digitalnim uslugama na koje su pretplaćeni u svojoj zemlji. Ta će se pravila primjenjivati na usluge koje se plaćaju – poput filmova, TV serija, prijenosa sportskih događaja, igara i e-knjiga – no i pružatelji besplatnih sadržaja mogu odabrati tu mogućnost. Pružatelji internetskog sadržaja više neće morati kupovati licence za druga područja na koja putuju njihovi pretplatnici. Buzz.ie, Silicon Republic

Specijalna bolnica Sveta Katarina zaposlila je neurokirurga prof.dr. sc. Josipa Paladina, nakon što mu KBC Rebro nije produljio ugovor. Vlasnici Svete Katarine su bivši ministar Dragan Primorac i Jure Brekalo, a Paladino je u njihovoj bolnici surađivao i ranije. Paladino je 2015. stekao uvjete za mirovinu, ali je nastavio raditi na Rebru, uz smanjenu satnicu. T-Portal

Zanimljiva usporebba: Godine koje su proizvedeni avioni F16, koje upravo kupujemo, Srebrna Krila išla su na Euroviziju s pjesmom ‘Mangup’, premijer Plenković je taman postao punoljetan, ali je zato Josip Manolić tad već imao 68 godina

Čitanje djeci povezano s pozitivnim utjecajem na razvoj mozga i jezičnih sposobnosti, djeca imaju bolje socijalne vještine te manji rizik za poteškoće s ponašanjem

Reizdana knjiga ‘Sedma republika’ Ante Perkovića o Yu-rocku; "nikad ranije nisam sreo štivo o muzici tako blisko mojem razumijevanju nje. Muzikalno pisano. Svirano" kaže Darko Rundek

Hrvatska neće dobiti novce iz fondova Europske unije za ugradnju dizala u stare zgrade jer ni trenutno dostupna sredstva nije iskoristila u prihvatljivoj mjeri, poručila je Europska komisija. U Hrvatskoj je 16.804 zgrada s više od četiri kata i bez dizala, a prosječna cijena ugradnje jednog dizala iznosi oko 350.000 kuna. Monitor.hr

Hrvatska neće dobiti novce iz fondova Europske unije za ugradnju dizala u stare zgrade jer ni trenutno dostupna sredstva nije iskoristila u prihvatljivoj mjeri, poručila je Europska komisija.

„Ukratko, Europska komisija nije odobrila pokretanje novih projekata jer je iskorištenost trenutno dostupnih sredstava očajna. Kao što smo se i pribojavali, puklo je na najslabijoj karici, ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova. Očito je da nisu dorasli svom osnovnom zadatku, a to je da građani Hrvatske imaju izravne koristi od europskog novca“ kazala je europarlamentarka Biljana Borzan koja, zajedno s udrugom umirovljenika HP i HT, radi na projektu od 2016.

Procjenjuje se kako 700.000 ljudi u Hrvatskoj živi u objektima tzv. kolektivnog stanovanja, a veliki dio njih pripada skupinama umirovljenika, invalida i obitelji s malom djecom. Određeni dio takvih zgrada spada u skupinu iznad četiri etaže kojima prilikom izgradnje nije ugrađeno dizalo, te je tim kategorijama stanovništva znatno otežana dostupnost do stana. Prema podacima koje su prikupili inicijatori projekta u Hrvatsko je 16.804 takvih zgrada, a prosječna cijena ugradnje jednog dizala iznosi oko 350.000 kuna.

Organizatori su u protekle dvije godine dobili od Komisije informaciju da se takav projekt može financirati, napravili prijedlog izmjena i dopuna operativnog plana s procjenama troškova te popisali koliko višekatnih zgrada u Hrvatskoj trenutno nema dizala.

„Vrlo smo razočarani s obzirom na ogroman interes građana koji su nam se javljali te sav uložen trud. Umirovljenici, invalidi, obitelji s malom djecom koji žive u 16 tisuća zgrada bez dizala su nažalost taoci nesposobnosti ministara i njihovih suradnika. Nećemo odustati, borimo se i dalje, ali je nažalost jasno da u sljedećih par godina ništa od planiranog sufinanciranja ugradnje dizala iz EU fondova. Moj posao kao eurozastupnice je da EU radi za ljude i zato neću stati dok se prvo dizalo ne pusti u promet“ najavila je Borzan.

11:10 Na Vodeni ponediljak, HTV1
13:31 Dobro došli kući (5,9), HTV2
14:30 Prometej, HTV1
15:09 Put pod noge, pamet u glavu: Kalifornija, HTV2
15:40 Vrijeme sanjarenja (7,2), HTV3
15:55 Anno Domini – Kraljevstvo i carstvo (8,3), HTV1
16:45 Park Gorongosa – Preporod raja: Ponovna rika, HTV2
17:15 Zvjezdane staze: Nova generacija (6,0), HTV3
18:00 Legendarni vlak Venice Simplon Orient-Express, HTV3
19:45 Potraga, RTL
20:05 Žene, povjerljivo!: Nisam pokleknula, HTV2
20:05 Zapisano u kostima: Romeo i Julija iz Vinkovaca, HTV3
20:59 Njemačka 83. (8,0), HTV1
21:00 Majstori (5,8), HTV2
21:20 Bilješke o jeziku, HTV3
21:35 U autobusu (7,7), HTV3
21:47 Financijalac: Parafiskalni nameti, HTV1
22:00 Zvjezdane staze: Voyager (7,3), HTV3
22:15 RTL Direkt, RTL
22:18 Mućke (9,4), HTV2
22:49 Ti se smiješ (6,6), HTV3
23:10 Brooklyn 99 (8,1), HTV2
23:24 Ponos i predrasude (8,4), HTV1
23:50 Pokojni (8,5), Nova TV
00:38 Crveni pas (7,5), HTV2
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

Američki su znanstvenici otkrili novi organ u ljudskome tijelu, intersticij, zahvaljujući kojem bi odsad mogli bolje razumjeti na koji način metastaziraju karcinomi, piše Nature. Potencijalno osamdeseti organ, i jedan od najvećih, zapravo je prostor ispunjen tekućinom koji se nalazi posvuda po tijelu, pod kožom, okružuju arterije, mišiće, probavni i urinarni trakt, tvoreći mrežu čvrstih i rastezljivih proteina. Slojevi gustoga vezivnog tkiva zapravo su nizovi odjeljaka ispunjenih tekućinom koja iz intersticija otječe u limfni sustav, što se povezuje s imunosnom reakcijom organizma. USA Today

Astronomi su otkrili galaktiku nazvanu DF2, a koja gotovo da nema tamne tvari, nevidljivog i zagonetnog počela za koje se smatra da djeluje kao neka vrsta “ljepila” koje pomaže u formiranju galaktika. Smatra se da bi galaktike trebale sadržavati više tamne nego obične tvari, odnosno obična tvar (atomi) koja čine zvijezde, planete, plin i prašinu galaktika čini tek 5 posto svemira, a tamna tvar 25 posto svemira. Znanstvenici su dosad smatrali da “sve galaktike imaju tamnu tvar. Ovako velika galaktika morala bi imati trideset puta više tamne nego obične tvari. Umjesto toga, otkrili smo da uopće nema tamne tvari. To ne bi smjelo biti moguće”, rekao je Roberto Abraham sa sveučilišta u Torontu. Futurism objašnjava što ovo otkriće znači i zašto zapravo potvrđuje teoriju u postojanju tamne tvari. Space.com

Morske luke nautičkog turizma u Hrvatskoj prošle su godine ukupno ostvarile 855 milijuna kuna prihoda, 11,2% više nego u 2016., od čega se najviše, 598 milijuna kuna, odnosi na prihode od iznajmljivanja vezova

Šefovi Uljanika odabrali su Kermas energiju Danka Končara za strateškog partnera u dokapitalizaciji tog brodogradilišta, čime vlasnik Brodotrogira ulazi u vlasničku strukturu Uljanika i brodogradilišta 3. maj. Kaže Končar – “uz Uljanik i 3. maj te integraciju Brodotrogira u ovu respektabilnu brodograđevnu grupu mi u Kermasu vjerujemo kako će hrvatska brodogradnja ponovo postati bitan igrač na europskoj brodograditeljskoj sceni”. Sindikatski šef Bruno Bulić rekao je kako očekuje da brodogradnje u Uljaniku ostane što je moguće više – “ako se ona jednom ugasi, više se neće pokrenuti”, a gradonačelnik Pule Boris Miletić dodao je da “Uljanik ima 160 godina akumuliranog znanja koje treba kapitalizirati”.

Književna kritičarka Jagna Pogačnik preporučuje dvije knjige – ‘Žena na prozoru’ i ‘Ispod skala’

U zagrebačkoj bolnici Sveti Duh izvedena je operacija oka s 3D naočalama, što je prva takva operacija u Hrvatskoj, i u cijeloj jugoistočnoj Europi, Ta operacijska tehnologija, osim što znatno vraća vid, omogućuje veću sigurnost pacijentima, a liječnički tim je precizniji jer je, umjesto na mikroskopu, prikaz puno jasniji u 3D formatu na velikom ekranu. HRT ima fotografije liječnika s tim naočalama (izgledaju kao neki bend 🙂 ).

Slastičarnica Grand Marnier u Zagrebu nudi veliku tortu po izboru za 189 kuna umjesto 240 kuna. Birati možete između torti:Čokoladni mousse, Ledeni vjetar, Bijeli mousse, Sacher ili Torta tri čokolade. Torte su promjera 26 centimetara, odnosno četrnaest šnita. Moguća nadoplata od 50 kuna za natpis ili sliku na torti: Tortu je potrebno naručiti tri dana unaprijed, a preuzima se osobno na adresi Trakošćanska 41 a, Zagreb. Ponuda dana…