Pametno rješenje za gospodarenje otpadom: Otpad kroz podzemne cijevi putuje 70km/h do reciklažnog dvorišta - Monitor.hr
27.10.2022. (20:00)

Senf, jel gledaš?

Pametno rješenje za gospodarenje otpadom: Otpad kroz podzemne cijevi putuje 70km/h do reciklažnog dvorišta

Stacionarni pneumatski sustav za prikupljanje otpada znači da se otpad ne mora prikupljati kamionom. Umjesto toga, transportira se podzemnim cijevima brzinom od 70km/h, a zatim se sabija u zatvorenim spremnicima. Osim što smanjuje potrebu za cestovnim prijevozom kojim nastaju štetne emisije i buka, ovo rješenje tvrtke Envac eliminira probleme neugodnih mirisa i nitko ne mora doći u kontakt s vrećama ili kontejnerima za otpad, za razliku od tradicionalnog gospodarenja otpadom. Dodatne prednosti ovog inovativnog sustava uključuju skupljanje otpada i materijala za recikliranje u blizini mjesta nastanka, automatizirani podzemni prijevoz otpada i materijala koji se mogu reciklirati od odlagališta do reciklažnog dvorišta, smanjeno ručno rukovanje i smanjeni negativni učinci na okoliš, kao što su potrošnja energije, emisije štetnih plinova i nepravilno bacanje smeća. Osim toga, ulice su čiste jer je općenito smanjena količina otpada i ovakav sistem potiče ljude na recikliranje. Green


Slične vijesti

Jučer (10:00)

Dok nas smeće ne preplavi

Upravljanje komunalnim otpadom: Pusti planovi o polupraznim odlagalištima

Prema Planu gospodarenja otpadom RH za 2023. – 2028., u Hrvatskoj je predviđeno jedanaest centara za gospodarenje otpadom od kojih su samo tri u funkciji, a jedan je počeo i pokusno raditi. Četiri su centra za gospodarenje otpadom u gradnji i trebala bi biti završena 2026. – 2027., a za preostala tri priprema se dokumentacija. U priči o gospodarenju otpadom ima i vrlo dobrih vijesti, čak i boljih od onih iz ostalih članica EU-a, ali one se odnose na pojedine županije i općine. Na razini države velik je izazov u gospodarenju otpadom – nedostatak radne snage i opskrbni lanci. Duborvačko-neretvanska županija posebno muku muči s otpadom – konkretno s prijevozom s otoka koji nije jeftin, a tu je i problem divljih odlagališta. Prema Zakonu o gospodarenju otpadom, Hrvatska treba najmanje 50 posto otpada reciklirati, a 2022. reciklirano je samo 34 posto. Teško će na ovakav način dostići planiranih 55 posto do 2025. godine. Lider

20.02. (23:00)

Ne dvoji, nego otpad svejedno odvoji

Mantra “ljudi, odvajajte otpad pa će vam biti jeftinije” čista je laž

U emisiji ZGRADOnačelnik na PoslovniFM-u gostovala je Sonja Polonijo, stalna stručna suradnica Udruge gradova koja vodi edukacije o održivom gospodarenju otpadom. Kaže da se na otpadu “lome koplja” oko iznosa koji su uglavnom smiješni u usporedbi s onime koliko kao domaćinstva plaćamo za struju, vodu. Iznenađuje koliko se ljudi zapjene u tim diskusijama, a recimo, mjesečno za odvoz otpada plaćaju u vrijednosti jednog ili dva piva u birtiji. Trebalo bi u obzir uzimati ekonomske zakonitosti. Kada je komunalni otpad u pitanju, tko snosi cijenu usluge? Uglavnom krajnji potrošač. On toga mora biti svjestan. I što se više radi na tome, na razvoju, ta će usluga biti skuplja. Odnosi cijena su takvi da je najjeftinije odlagalište koje nije ugašeno 2019. godine, a nakon toga centar. Daleko je jeftinije to sve skupa zamiješati u miješani otpad i neka ide u centar ili na odlagalište. Ista priča je i s plastikom, za papir se može dobiti nešto eura. No, kompletan trošak plaća potrošač. Zgradonačelnik

30.01. (19:00)

Počistite više to smeće

Sanacija Jakuševca bit će zahtjevna, dugotrajna i skupa

Zagrebački holding je početkom siječnja zatražio očitovanje Suda o tome jesu li poduzete sve istražne radnje potrebne kako bi mogao početi postupak sanacije Jakuševca. U svom očitovanju Sud navodi da su vještaci predložili program istražnih radova koji uključuju geodetska snimanja terena, istražno geotehničko bušenje i druge postupke za koje se procjenjuje da će trajati do 6 mjeseci. U tom razdoblju ne mogu započeti radovi na sanaciji. Ujedno, u svom očitovanju vještaci su upozorili da unutar obuhvata plohe 6/2 na kojoj je došlo do odrona postoji značajna opasnost daljnjeg odrona. Njihovom stavu idu u prilog i ranija stručna mišljenja, koja ukazuju na veliku količinu vode u tijelu odlagališta, koja se zadržava zbog poteškoća u drenaži. Konačni uzroci i odgovornosti utvrdit će se kroz postupke koji su u tijeku, nakon kojih će se moći odrediti odgovornost za štetu i mjere za sanaciju odlagališta. Green

28.01. (15:00)

Sakupljači stare krame

U Hrvatskoj se godišnje skupi oko 39 tisuća tona otpada od automobila, za predaju jednog možete dobiti do 130 eura

Od cijele količine otpada u potpunosti je obrađena, te 26.500 tona otpadnih guma od čega je oporabljeno 23.000 tona, Hrvatska je ispunila, pa i premašila ciljeve propisane EU direktivama i Zakonom o gospodarenju otpadom. Stopa ponovne uporabe i oporabe otpadnih vozila iznosila je oko 97 posto, a cilj je bio 95, odnosno 85 posto za ponovne uporabe i recikliranje. Od 2007. godine od kada je uspostavljen sustav koji organiziraju prikupljeno oko 500 tisuća otpadnih vozila. Za stari neispravni automobil koji sadrži osnovne dijelove dobit će naknadu od 13 centi po kilogramu. Nešto manje, sedam centi po kilogramu, dobit će oni koji predaju necjelovito vozilo. Iz Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost poručuju kako stoga nema potrebe da stari automobili završavaju u prirodi ili godinama trunu po dvorištima jer se sve može riješiti jednim telefonskim pozivom. Index

15.01. (14:00)

Biološki i zdravo

Ekološki pomagač u kuhinji: uređaj koji smanjuje otpad od hrane za 80 posto

I to bez prethodnog sortiranja, neugodnih mirisa, emisije stakleničkih plinova, dodavanja aditiva ili priključenja bilo kakve ventilacije – kažu iz pulskog hotela koji su uveli uređaj Ecovim 300:  praktički se hrana ubacuje kao u kantu za smeće, ali nakon završetka ciklusa iz ukupne mase ostataka hrane nastaje 10% do 20% supstrata. Plan je da se – s obzirom na to da ne sadrži nikakve štetne tvari – ubuduće koristi za prihranjivanje hotelskih travnjaka i cvjetnjaka. Analize su, naime, pokazale da je supstrat iz Ecovima toliko čist da se njime mogu čak i prihranjivati ribe u ribogojilištima – kažu iz hotela. Poslovni

14.01. (17:00)

A da netko predloži bolje rješenje?

Spalionice na otpad možda i nisu najbolje rješenje za problem smeća

Ili kako ih se uljepšano naziva, ‘energane na otpad’, i dalje nisu prihvatljiv način postupanja s otpadom, s obzirom na niz zdravstvenih i okolišnih rizika i problema koje donose, a koji su dokazani i u najsuvremenijim postrojenjima u Europi, od Beča i Kopenhagena, pa nadalje, kažu iz Zelene akcije. Uz to, radi se i o financijski najskupljem načinu postupanja s otpadom, uz operativne troškove, postupanja s pepelom i filtrima koji se moraju redovito mijenjati. EU je pored toga doista jasno poručila da će oni koji imaju spalionice uskoro morati plaćati i takse za emisije iz njih. Hrvatskoj je prije svega neophodan strateški projekt koji pouzdano odgovara na sva otvorena pitanja. DW

10.12.2023. (18:00)

Mora se priznat, fotka u stilu Iwo Jime bila je efektna

Bitka za Jakuševec: Nemoćni Tomašević koprca se u mreži privatnih i HDZ-ovih interesa

Iako do parlamentarnih izbora ima još više od pola godine, Tomislav Tomašević ​u ponedjeljak ujutro na Jakuševcu je napravio ključnu političku pogrešku. Rekao je da problem ne može riješiti bez pomoći države i tako priznao inferiornost u odnosu na glavnoga političkog konkurenta. Pritom nije važno što je to činjenica. Plenković, naravno, nije propustio priliku da mu održi malu školu politike i velikodušno poručio da će Vlada, kao što pomaže i drugima, rado pomoći i gradu Zagrebu. Zagreb nema kapacitet za preuzimanje i zatvaranje odlagališta, pa čak ni za nadzor nad privatnim tvrtkama koje upravljaju Jakuševcem. Gradonačelnik sad uzalud zaziva Državni inspektorat umjesto da je u dvije i pol godine osposobio gradske inspektore koji bi svakodnevno provjeravali ispunjava li jakuševečki konzorcij sve ugovorne stavke. Goran Litvan za Lider.

08.12.2023. (15:00)

Njihovo smeće, naš problem

Hrvatska je puna nesaniranih kamenoloma koji često postaju ilegalna odlagališta otpada

Kompleksan je to problem budući da je počinitelje, koji otpad u prirodi zbrinjavaju onda kada nitko ne gleda, teško uloviti pa samim time i izreći im kaznu za nepropisno odlaganje. Iako su za većinu takvih lokacija odgovorni pojedinci, građevinske tvrtke te one tvrtke koje posjeduju koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina – manji dio tih deponija može se pripisati i samoj državi. Problem s divljim deponijama na djelu nesaniranih kamenoloma trebao bi se riješiti njihovom sanacijom koja je najavljena izmjenama Zakona o rudarstvu, izglasanima u Saboru sredinom ljeta. Kako su iz Ministarstva odgovorili za Novi list, neaktivni kamenolomi dosad nisu sanirani jer ne postoji tvrtka koju bi se moglo teretiti da provede sanaciju. Faktograf

07.12.2023. (11:00)

Dobar biznis

Rim svoj otpad spaljuje u Amsterdamu, što je jedno od mogućih privremenih rješenja i za Zagreb

Talijanska prijestolnica, s populacijom od četiri milijuna stanovnika i 24 milijuna turista koji je godišnje posjete, godinama muku muči s otpadom, a to se zakompliciralo 2013. kada je zatvoreno privatno, najveće tog tipa u Europi, odlagalište Malagrotta. Dodatni problemi nastali su prošle godine kada je veliki požar teško oštetio najveću gradsku tvrtku za preradu otpada. To je privremeno rješenje dok se ne napravi novo rimsko postrojenje. To naravno ima i svoju cijenu, a iznosi, kako je objavila La Repubblica, 200 eura po toni, odnosno 28 milijuna eura za tri godine. Rimljani su dijelom riješili problem otpada, Amsterdam je dobio novac, a termičkom obradom otpada i struju i grijanje za 30 tisuća stanovnika sjevernog dijela grada. Kada bi se Zagreb odlučio na ovakav potez, to bi vjerojatno kao posljedicu imalo veću cijenu odvoza otpada. Tportal

06.12.2023. (17:00)

Ali nismo mi Švedska i Austrija, ej!

Energana na otpad jedno je od rješenja. One su obično spojene na toplinski sustav, štede resurse, a i zrak može biti ok

Eksplozija na zagrebačkom odlagalištu otpada Jakuševac, nije prva, ali je ovoga puta imala i žrtve, srećom bez smrtnih posljedica. No, ima neke druge važne posljedice, poput eksplozije sjećanja, čak i kod najpovršnijeg promatrača, na problem Jakuševca, koji se u javnom diskursu vuče desetljećima. Za njega doista ne može suštinski biti isključivo odgovorna sadašnja gradska vlast. Odlaganje otpada u domeni je lokalne samouprave, a aktualna je zagrebačka uprava upravo tu tematiku eksploatirala godinama prije osvajanja vlasti. Sada proizvode posvemašnji kaos. Rješenje o suspenziji odlagališta otpada ne može biti dugoročno već i zbog toga što Grad Zagreb nema dovoljno alternativnih prostora za tako nešto. Ako svemu tome dodamo činjenicu da je Zagreb sredstva za pripremu projektne dokumentacije za Centar za gospodarenje otpadom već dobio, no ništa se nije napravilo, zbog toga što je cijela stvar politički zaustavljena. Gradska administracija je imala bolju ideju – koju nismo vidjeli, dok sredstva za pripremu dokumentacije Grad više ne može dobiti. Poslovni