Raos: Kamo vodi nestašica paladija, do koje će doći zbog sankcija Rusiji? - Monitor.hr
12.03.2022. (10:00)

Nije za smeće

Raos: Kamo vodi nestašica paladija, do koje će doći zbog sankcija Rusiji?

Da cijena paladija ovisi o Rusiji, jasno je upućenom, jer Rusija proizvodi godišnje oko 90 tona te dragocjene kovine, što čini 40 % svjetske proizvodnje. Vrijednost paladija, koji je skupji od zlata, nije u tome što je rijedak, pa stoga skup, nego u tome što je koristan. Njegova katalitička svojstva proizlaze iz toga što može apsorbirati vodik, štoviše vodik može kroz njega prolaziti. Oni se koriste u proizvodnji i preradi naftnih derivata, za krekiranje. Koriste se i u kemijskoj industriji, za sintezu lijekova i drugih proizvoda. No ipak se najviše, oko pola svjetske proizvodnje paladija koristi za proizvodnju katalitičkih konvertora za čišćenje ispušnih automobilskih plinova. No, dobra je stvar što se paladij može reciklirati, tvrdi Nenad Raos za Bug.


Slične vijesti

Danas (13:00)

Da vidimo tko nije pazio na satu

Kratka povijest elemenata: od stihija do protona

Nenad Raos pokreće serijal članaka za Bug u kojem donosi lekcije iz kemije. Za početak pitanje – što je to element? Od grčkih stihija – vode, vatre, zraka i zemlje – koje su objašnjavale svijet kroz filozofiju i opažanje, do modernog shvaćanja elementa kao atoma s istim brojem protona, prošla su tisućljeća zabluda i korekcija. Empedoklo, Platon i Aristotel nudili su koherentne, ali danas netočne modele tvari. Prekretnicu donosi Lavoisier, eksperimentalno dokazujući da voda nije element nego spoj. Tako kemija napušta stihije i ulazi u eru znanstveno definiranih elemenata.

Subota (12:00)

Dodani nutrijenti

Kako mikroplastika u tlu utječe na rast salate i unos teških metala

Iako se mikroplastika često smatra kemijski inertnom i bezopasnom za zdravlje, istraživanje poljskih znanstvenika pokazuje da ona može posredno utjecati na sigurnost hrane. U pokusu sa salatom mikroplastika u tlu mijenjala je rast korijena, pH-vrijednost tla i apsorpciju teških metala. Različite vrste plastike imale su različite učinke: smanjen je unos esencijalnog bakra u listove, dok su se toksični metali poput olova i kadmija povećavali u korijenu. Mikroplastika tako ne djeluje izravno, ali mijenja okoliš u kojem biljka raste. Nenad Raos za Bug

03.01. (16:00)

I roboti bi disali, samo da imaju čime

Bijela „krv“ za robote: kako emulzije kisika mogu napajati strojeve

Iako se kisik „dobro“ otapa u vodi, njegova je topljivost premala za aerobni život bez hemoglobina. Inspirirani tom biološkom činjenicom, znanstvenici su razvili emulziju silikonskog ulja u kalijevoj lužini koja može pohraniti i prenositi znatno više kisika nego voda. Ta stabilna, mliječno bijela tekućina oponaša ulogu krvi u robotima i može poboljšati rad zračnih baterija. Iako energetski skromna, otvara put robotima koji bi – barem metaforički – mogli disati. Nenad Raos za Bug

28.12.2025. (08:00)

Alkemija bez zlata, ali s potiskom

Kruto gorivo za mlazne motore: aluminij i bor kao pogon budućnosti

Iako su tekuća goriva praktičnija, kineski znanstvenici pokazali su da kruto gorivo na bazi aluminija i bora može učinkovito pogoniti nabojno-mlazni (ramjet) motor. Bor ima iznimno veliku energijsku vrijednost, ali sporo izgara; problem je riješen dodavanjem aluminija koji ubrzava izgaranje. Smjesa aluminija, bora i veziva postiže iskorištenje od 82 %, znatno više od ranijih rješenja s aluminijem. Prednosti su visoka gustoća energije, sigurnije skladištenje i vojna primjenjivost, ali i dalje ostaje pitanje – može li se takva tehnologija ikad koristiti u mirnodopske svrhe. Nenad Raos za bBug

20.12.2025. (21:00)

I molekule mogu biti lijevo i desno

Zrcalne molekule i skriveni uzroci bolesti – jedna ‘kriva’ aminokiselina može promijeniti sve

Nenad Raos polazi od znanstveno-fantastične ideje „zrcalnih“ izvanzemaljaca kako bi objasnio stvarni biokemijski problem kiralnosti molekula. Život na Zemlji temelji se na lijevim aminokiselinama i desnim šećerima, no pojavnost „krivih“ (D-) aminokiselina u proteinima povezuje se s bolestima. Opisano istraživanje pokazuje da zamjena jedne aminokiseline i glikozilacija mogu znatno usporiti ili ubrzati razgradnju peptida. Takve sitne prostorne razlike utječu na metabolizam proteina i mogu biti povezane s Alzheimerovom bolešću, očnim bolestima i aterosklerozom. Bug

13.12.2025. (18:00)

Litij bi htio biti benzin, ali stalno zapne u vlastitom grmlju

Zašto još nemamo baterije s anodom od čistog litija – teorija bolja od prakse

Litij-ionske baterije koriste grafitnu anodu koja može vezati najviše oko 9 % litija, što ograničava energetsku gustoću i trajnost. Anoda od čistog litija teoretski bi nudila gotovo benzinsku gustoću energije, no u praksi propada zbog neujednačenog taloženja litija i rasta dendrita, koji povećavaju otpor i skraćuju vijek baterije. Novi kineski rad pokazuje da poseban elektrolit može stabilizirati zaštitni SEI sloj, ali kapacitet i dalje brzo pada. Komercijalna litijska metalna anoda zasad ostaje obećanje. Nenad Raos za Bug

07.12.2025. (00:00)

Šampon za dobro jutro

Pomaže li kofein u šamponu protiv ćelavosti? Što kaže znanost


Kofein u šamponima obećava spas od ćelavosti jer blokira adenozin, podiže cAMP i IGF-1, te smanjuje štetni TGF-β2 u folikulu dlake. Laboratorijski dokazi pokazuju da doista prodire u folikul i potiče rast stanica kose. Međutim, kliničkih studija visoke kvalitete gotovo da nema, a većina kofeina iz šampona završi na koži, ne u korijenu dlake. Zadovoljstvo korisnika je veliko, ali objektivni dokazi slabi. Zaključak: kofein je među najsigurnijim opcijama (nema ozbiljnih nuspojava kao finasterid ili minoksidil), ne šteti, a možda i malo pomogne – bolje nego ništa, a miriše na kavu i budi nadu. Nenad Raos za Bug

29.11.2025. (18:00)

Kad ti majica prva kaže da ti je hladno

Termokromne tkanine iz čaja: nova zelena kemijska čarolija

Kineski znanstvenici razvili su termokromna bojila za poliester koja mijenjaju boju ovisno o temperaturi, koristeći polifenole iz čaja kao prirodne razvijače. Sustav se temelji na reakciji između bojila i polifenola, koja pri hlađenju stvara obojeni kompleks, a pri zagrijavanju prelazi u bezbojni lakton. Takva bojila su biorazgradiva, ekološki prihvatljivija i poboljšavaju svojstva tkanine smanjujući statički elektricitet i povećavajući izolaciju. Primjena je moguća u odjeći za planinare, vojnike i malu djecu, gdje je važno pravovremeno uočiti promjene temperature. Bug

22.11.2025. (12:00)

Bez dizalica i dinamita – samo struja i malo kineske lukavosti

Novi kineski postupak izvlači litij iz podzemnih voda uz minimalnu energiju

Rudarenje litija često razara okoliš, no novi kineski postupak nudi čišću alternativu: izdvajanje litija iz slanih podzemnih voda. Tehnologija redoksne elektrodijalize (RCE) koristi membranu koja propušta samo litijeve ione i kombinira elektrolizu vode s obrnutim procesom u gorivnoj ćeliji, čime drastično smanjuje potrošnju energije na samo 1,1 kWh po kilogramu litija. Znanstvenici su postigli 75 % izdvajanja litija i dobili otopinu LiOH spremnu za daljnju obradu. Procijenjena cijena proizvodnje smanjuje se na 4.410 USD po toni, dvostruko manje od današnjih tehnologija. Nenad Raos za Bug

15.11.2025. (12:00)

A, zato nam se stare knjige raspadaju...

Papir koji neće umrijeti: od kiselih knjiga do mineralnih listova

Moderne knjige iz 20. stoljeća brzo propadaju zbog kiselog papira izrađenog s cinkovim sulfatom, koji oslobađa sumpornu kiselinu i razgrađuje celulozu. Tradicionalni kineski xuan-papir od kore brijesta izdrži stoljećima, no umjetno starenje pokazuje da nakon oko 10.000 „godina“ potpuno gubi čvrstoću. Kineski znanstvenici zato su razvili novi, anorganski „xuan“ od vlakana hidroksiapatita i stakla, neosjetljiv na vatru i biološku razgradnju. Prema testovima, taj mineralni papir gotovo ne mijenja svojstva ni nakon 10 milenija, pa bi zapisi na njemu mogli trajati praktički vječno. Nenad Raos za bug