Šest tajni Elona Muska za uspjeh u poslu - Monitor.hr
09.01.2021. (10:30)

Šest tajni Elona Muska za uspjeh u poslu

  1. Ne radi se o novcu
  2. Slijedi svoju strast
  3. Budite odvažni
  4. Treba biti spreman na rizike
  5. Ignoriraj kritičare
  6. Uživaj!


Slične vijesti

23.05. (12:00)

Kad milijarder zakasni na vlastitu zabavu

Sam Altman pobijedio Elona Muska na sudu zbog zastare tužbe protiv OpenAI-ja

Porota u Oaklandu presudila je u korist izvršnog direktora OpenAI-ja, Sama Altmana, odbacivši tužbu Elona Muska tešku 150 milijardi dolara. Musk je optužio bivše kolege da su neprofitnu organizaciju pretvorili u profitni stroj za osobno bogaćenje. Ipak, deveteročlana porota jednoglasno je zaključila da je Musk predugo čekao s podnošenjem tužbe, jer dokazi pokazuju da je za komercijalne planove znao još od 2018. godine. Zbog ove proceduralne odluke, sud uopće nije raspravljao o tome je li OpenAI doista izdao svoju izvornu misiju. Musk je već najavio žalbu na presudu. Al Jazeera

13.05. (14:00)

X marks the flop

Podnar: Grok gubi utrku s konkurencijom, ali ne zbog tehnologije

Elon Musk je uspio prodati električne automobile skepticima, rakete državnim agencijama i društvenu mrežu oglašivačima koji su ga bojkotirali. Grok je drugačija priča. Grok od početka nije građen kao neutralna korporativna platforma, nego kao ideološka potvrda vlasnika: obećanje “nesputane” umjetne inteligencije, manje moderacije, otpor “woke cenzuri”. Dobio je prepoznatljiv “spicy mode”, način rada koji dopušta sadržaje koje konkurentske platforme blokiraju. Kad je dobio mogućnost generiranja slika, u samo 11 dana dogodio se pokop: Model je generirao oko 4,4 milijuna slika, od čega 1,8 milijuna seksualiziranih prikaza žena i otprilike 23.000 prikaza djece. Regulatori u Europi brzo su reagirali: istrage, zahtjevi za dokumentacijom, privremena ograničenja pristupa. Priča se nije tretirala kao izolirani tehnički bug, nego kao logična posljedica namjernog brendiranja. U očima regulatora to nije bio nesretan propust. Ivan Podnar za Bug

24.04. (19:00)

Kad Elon igra poker sa 60 milijardi, a ti još uvijek pokušavaš shvatiti kako radi ChatGPT

Analiza tehnoloških potresa: Od Elonovih milijardi do kraja SaaS modela kakvog poznajemo

Ova epizoda podcasta Moonshots analizira dramatične promjene u tehnološkom sektoru, fokusirajući se na potencijalnu akviziciju kursora od strane SpaceX-a za nevjerojatnih 60 milijardi dolara. Peter Diamandis i gosti raspravljaju o tome kako napredni AI modeli poput Claudea počinju ugrožavati tradicionalni SaaS (Software as a Service) sektor. Također, dotaknuli su se masovnih odlazaka iz OpenAI-ja te uspona “AI-native” startupa koji prijete sporim korporacijama. Uz analizu geopolitičkih rizika i budućnosti rada, epizoda nudi uvid u “obilje” koje donosi tehnologija, uključujući ambiciozne projekte za drastično smanjenje troškova života… preporučili ga na Monitorovom forumu: Likovi su uspješni poduzetnici, obrazovani i praktičari u AI-ju. Njihova mantra je – škole su gotove, glavna preporuka za klince – idite u poduzetnike, jer danas jedan čovjek može realizirati tvrtku od milijardu dolara. Solo, bez radnika.

20.04. (12:00)

Spaceboy protiv chatbota

Musk i Altman na sudu: Pravni rat za dušu (i profit) umjetne inteligencije

U Oaklandu počinje suđenje stoljeća: Elon Musk protiv OpenAI-ja. Musk optužuje Sama Altmana za izdaju neprofitnih načela i pretvaranje tvrtke u Microsoftov profitni laboratorij. Dok on traži povratak “otvorenom kodu” i smjenu vodstva, OpenAI tvrdi da Musk tek želi usporiti konkurenciju radi svog xAI-ja. Ishod bi mogao diktirati sudbinu nadolazećeg IPO-a i kontrolu nad AGI tehnologijom. Iako su Muskovi motivi upitni, svjedočenja ključnih aktera (Altman, Nadella, Murati) otkrit će strogo čuvane tajne o razvoju najmoćnije tehnologije današnjice i odgovornosti AI divova prema čovječanstvu. Bug

12.03. (12:00)

Matematika Wall Streeta kao mađioničarski trik

Varoufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona

Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – financijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali s uzdahom olakšanja. Dok Elon Musk nastavlja da se bogati, nama ostaje da zurimo u veliki problem modernog kapitalizma, u spremnost tržišta da investira u vlastite zablude… piše Yanis Varoufakis, prenosi ga Peščanik: on kritizira financijsku logiku iza spajanja kompanija SpaceX i xAI, tvrdeći da se tržišna vrijednost često umjetno napuhuje. Objašnjava kako Elon Musk i financijski krugovi koriste optimistične projekcije, visoke K/E koeficijente i financijski inženjering kako bi povećali vrijednost kompanija. Takve procjene podsjećaju na ranija neuspješna spajanja poput AOL–Time Warner i Daimler–Chrysler. Posebno se kritizira praksa otkupa vlastitih dionica, koja umjetno podiže cijenu dionica umjesto da se novac ulaže u razvoj. Zaključak je da tržište često investira u vlastite iluzije, što koristi financijskim elitama, dok rizik snose obični investitori.

09.03. (21:00)

Svijet mu nije dovoljan

AI seli u orbitu: Svemirska računala postaju jeftinija od zemaljskih?

Izgradnja podatkovnih centara na Zemlji sve je teža zbog birokracije i manjka energije, pa Elon Musk i startupi poput Starclouda planiraju seobu AI procesora u svemir. Iako se ideja činila nerealnom, ključni faktori — pad cijena lansiranja (zahvaljujući raketi Starship) i novi sustavi hlađenja — drastično mijenjaju računicu. Analize pokazuju da bi orbitalni centri uskoro mogli biti isplativiji od zemaljskih zbog stalne solarne energije i manje potrebe za skupom infrastrukturom. Testiranja s čipovima u orbiti već traju, a iduće godine mogle bi potvrditi jesu li zvijezde doista novi dom umjetne inteligencije. Jutarnji prenosi The Economist

27.02. (14:00)

Više slobodnog vremena, manje izgovora što s njim učiniti

Nobelovac: AI će skratiti radni tjedan i promijeniti samu ideju posla

Nobelovac Giorgio Parisi upozorava da umjetna inteligencija donosi strukturnu promjenu usporedivu s poljoprivrednom revolucijom: produktivnost će rasti, a potreba za punim radnim vremenom padati. Slične vizije iznose Elon Musk i Bill Gates, predviđajući svijet u kojem rad postaje opcionalan, a slobodno vrijeme dominantno. Problem je što društvo i dalje funkcionira kroz plaću i radne sate. Ključ opstanka, tvrde stručnjaci, bit će razvoj znatiželje, financijska sigurnosna mreža i snažne zajednice – jer najveći izazov možda neće biti manjak posla, nego manjak smisla. Flomenhaft Gallery

16.02. (09:00)

Tri igrača malo jača

SpaceX i Blue Origin ubrzavaju utrku za Mjesec prije kineske misije 2030.

Elon Musk i Jeff Bezos zaoštravaju lunarnu utrku dok SAD nastoji preteći Kinu u povratku ljudi na Mjesec. SpaceX planira izgradnju baze “Moonbase Alpha” i razvoj Starshipa kao lunarnog landera u sklopu NASA-inog programa Artemis program. Blue Origin ubrzava razvoj landera Blue Moon i odustaje od svemirskog turizma kako bi fokus prebacio na Mjesec. Obje tvrtke dobivaju milijarde dolara NASA-ine potpore. Mjesec se sve više promatra kao strateška točka za resurse, infrastrukturu i AI satelite, uoči planirane kineske misije slijetanja astronauta 2030. godine. HRT

21.11.2025. (09:00)

Svatko sa svojom filozofijom

Tko danas „popravlja“ liberalizam: četiri postliberalna recepta

Karlo Jurak za Ekonomski lab analizira kako četvorica popularnih suvremenih mislilaca, odnosno utjecajnih biznismena – Harari, Peterson, Musk i Thiel – predlažu različite postliberalne transformacije bez izravnog suočavanja s liberalizmom kao ideologijom. Harari nudi humanističko-egalitarni tehno-oprez, Peterson individualnu odgovornost i moralni konzervativizam, Musk tehno-entuzijastični individualizam, a Thiel radikalni transhumanistički individualizam. Iako svi žele „spasiti“ liberalizam, njihovi pristupi su parcijalni i fragmentarni te ne daju cjelovite odgovore na ključne probleme liberalnog poretka.

17.11.2025. (08:00)

Jabuka ne pada daleko od stabla

Grokipedia: AI enciklopedija kao ideološka protuteža Wikipediji… s manje pouzdanosti

Elon Musk pokrenuo je Grokipediju, AI-enciklopediju temeljenu na njegovom chatbotu Groku, kao odgovor na navodnu „pristranost“ Wikipedije. Platforma već ima oko 900.000 članaka, ali se oslanja na Wikipediju i zasad nema jasne uredničke procese ni transparentnost. Stručnjaci upozoravaju na pristranost, nedostatak ljudskog nadzora i rizično označavanje sadržaja kao „provjerenog od Groka“, iako je Grok ranije širio dezinformacije. Grokipedija daje prednost nekonvencionalnim izvorima, preskače neugodne činjenice i zasad ne nudi širinu ni pouzdanost Wikipedije, unatoč Muskovim tvrdnjama. DW