24.01.2020. (18:00)
Ugovor iz Maastrichta potpisan je 7. veljače 1992. i stupio na snagu 1993., čime je formalno osnovana Europska unija. Dvanaest država tadašnje Europske zajednice dogovorilo je europsko državljanstvo, zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, suradnju u pravosuđu te put prema uvođenju eura. Dokument su potpisala 24 ministra vanjskih poslova te financija ili gospodarstva – svi muškarci. Među njima su kasniji premijeri, europski čelnici i jedan budući glavni tajnik NATO-a. EU danas ima 27 članica, a Hrvatska je članica od 2013. godine. Goran Litvan za Lider primjećuje da kod potpisivanja ugovora u Maastrichtu nije sudjelovala nijedna žena.
Europska komisija potpisala je sporazum o slobodnoj trgovini s Mercosurom (zajedničko tržište Južne Amerike) prije odobrenja Europskog parlamenta, što je izazvalo snažne reakcije poljoprivrednika, ekoloških organizacija i dijela zastupnika. EP je zatražio mišljenje Suda EU-a, čime se ratifikacija odgađa barem godinu do dvije, no ostaje pitanje hoće li Komisija pokušati djelomičnu primjenu sporazuma. Kritike se odnose na nelojalnu konkurenciju, niže standarde proizvodnje hrane i negativne klimatske učinke. Istodobno EU ubrzava pregovore o sličnim sporazumima s Indijom i drugim državama, potaknuta slabljenjem trgovinskih odnosa sa SAD-om. H-alter
Tin Radovani za Ideje analizira slabljenje „posebnog odnosa“ Britanije i SAD-a u kontekstu Trumpove nepopularnosti u UK-u, zastoja trgovinskih pregovora i promijenjene geopolitike. Britansko biračko tijelo više se ne raspoređuje po strankama nego po dva ideološka bloka, dok parlament zbog izbornog sustava ne odražava tu fragmentaciju. Reform i Torijevci imaju problem s bliskošću Trumpu, Laburisti balansiraju između Washingtona i Bruxellesa, a Starmerova vanjskopolitička hiperaktivnost dijelom prikriva ozbiljne unutarnje političke i ekonomske probleme. Dugoročno, Britaniju realnost gura prema dubljem povezivanju s EU.
Diplomat, sveučilišni predavač i analitičar Božo Kovačević za Ideje ističe da se svijet pod Trumpom pretvara u niz “američkih kolonija” jer SAD više ne doživljava Europu kao ravnopravnog partnera. Ideja Sjedinjenih Europskih Država predlaže:
Zaključak je jasan: bez ove transformacije, Europa ostaje razjedinjena, ekonomski izrabljivana i geopolitički nebitna.
Nova američka Nacionalna sigurnosna strategija označila je dubok zaokret u odnosima SAD-a i EU-a. Washington EU prikazuje kao urušeni projekt, dok Kinu spušta na razinu gospodarskog rivala, a Rusiji nudi „stratešku stabilnost“. Bruxelles to vidi kao otvoreni raskid i političko miješanje, uključujući potporu europskoj desnici. Iako Trump dovodi u pitanje europsku sigurnost i financiranje Ukrajine, Kongres ograničava povlačenje američke vojske iz Europe. Od carina do NATO-a – sukob više nije samo trgovinski, nego i strateški. DW
Čelnik NATO Saveza Mark Rutte dao je veliki intervju za Bild, (prenio ga tportal): Razmatra slanje stranih vojnika u Ukrajinu, otvoreno brani Trumpa jer je jedini doveo Putina za pregovarački stol, odbacuje tvrdnje o američkom povlačenju iz Europe, podsjeća da Rusija ima oko 140 milijuna stanovnika, dok zemlje NATO-a zajedno broje gotovo milijardu. Poruka je jasna: problem nije u resursima, nego u političkoj volji. Rutte je uvjeren da europska javnost, uključujući i mlade koji danas prosvjeduju protiv vojne obveze, razumije ozbiljnost prijetnje i da bi u slučaju stvarne opasnosti bila spremna braniti svoje zemlje.
Prema Eurobarometru, 50 % građana Hrvatske smatra da zemlja ide u dobrom smjeru, što je znatno više nego početkom godine i iznad prosjeka EU-a. Članstvo u EU korisnim vidi 79 % ispitanika, najviše zbog novih radnih prilika. Najvažnija tema ostaje inflacija i rast troškova života (55 %). Mladi su znatno optimističniji u pogledu životnog standarda od starijih. U budućnost EU-a vjeruje 70 % Hrvata, a većina traži zajednički odgovor država članica na globalne izazove i jaču ulogu Unije u sigurnosti i obrani. Telegram
Stanovništvo Europske unije 2024. dosegnulo je rekordnih 450.4 milijuna, zahvaljujući migracijama koje su četvrtu godinu zaredom nadomjestile prirodni pad. EU od 2012. bilježi više smrti nego rođenja, a prošle godine migracijski priljev od 2.3 milijuna nadoknadio je prirodni gubitak od 1.3 milijuna ljudi. Hrvatska je dobila 12.400 stanovnika. Najveći rast imala je Malta, dok Latvija prednjači u gubitku. Nelegalni prelasci granica pali su za 38 posto, a Unija postrožuje kontrole i ubrzava azilne postupke. Index
Prihvaćanje obaveze od pet posto izdvajanja za obranu plod je nakane europskih saveznica da se umile Trumpu e da SAD ne bi sasvim digao ruke od NATO-a. Zašto je Trump inzistirao na tom povećanju ako ga ta vrsta saveza, zapravo, ne zanima? Zato da se europske zemlje potakne na ozbiljniju kupovinu sofisticiranog i vrtoglavo skupog američkog oružja. Petpostotno trošenje BDP-a na obranu obična je trgovačka ucjena koja će, naravno, usput rezultirati i time da će vojske članica NATO-a postati opremljenije i snažnije u pogledu borbene tehnike. Problem manjka ljudstva bit će, pak, teže rješiv, pa se o tome izbjegava razgovarati. Ivica Đikić za Novosti.
Europske sile značajno povećavaju vojne izdatke. Njemačka planira ulagati čak 5% BDP-a, Poljska već troši preko 4% i udvostručuje broj vojnika, dok Francuska i dalje gradi globalnu vojnu prisutnost kao jedina EU nuklearna sila. Velika Britanija ulaže u tehnologiju, a Italija želi postati tenkovska sila. Unatoč tim ulaganjima, Europa ostaje iza SAD-a, Rusije i Kine po globalnoj vojnoj snazi. Za mnoge članice NATO-a, rat u Ukrajini označio je kraj ere vojnih ustezanja. DW