Mirovinska reforma: Od 2033. i muškarci i žene u penziju s 67 - Monitor.hr
10.03.2018. (12:01)

Jel otiš'o pradeda na pos'o?

Mirovinska reforma: Od 2033. i muškarci i žene u penziju s 67

Muškarci i žene u Hrvatskoj će u starosnu mirovinu ići sa 67 godina života od 2033. godine, a ne od 2038. godine, dio je mirovinske reforme koju vlada planira u saborsku proceduru uputiti u rujnu. Nadalje, prijevremena umirovljenja strože će se penalizirati (sada se visina mirovine trajno smanjuje za svaki mjesec ranijeg umirovljenja u iznosu od 0,10% do 0,34%), smanjit će se broj zanimanja s beneficiranim radnim stažem, vjerojatno će se jačati a ne ukinuti drugi mirovinski stup, a do 2020. uvest će se nacionalna mirovina. Jutarnji


Slične vijesti

18.04. (16:00)

Slab buntovnički potencijal

Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći je svega 35,9 posto, najniži u povijesti

Višnja Fortuna, predsjednica je Matice umirovljenika Hrvatske, za Slobodnu Dalmaciju govori o problemima i budućnosti mirovniskog sustava: “Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za ožujak 2022. udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći je svega 35,9 posto i nikad u povijesti nije bio manji! Pred 30 godina udio mirovine u prosječnoj plaći je bio 75 posto. Prosječna mirovina je 2.648 kuna, pa čak i kad isključimo korisnike koji uz hrvatsku primaju dio mirovine iz inozemstva, prosječna mirovina je 2.980,62, dakle na samoj granici siromaštva – 2.927 kuna za jednočlano kućanstvo. A mirovinu ispod prosječne, dakle ispod 3.000 kuna, prima čak 730.000 umirovljenika ili dvije trećine od ukupnog broja umirovljenika (1.140.000). Dobro zvuči podatak o ukupno ušteđenim sredstvima na računima obveznih mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj od 133 milijarde kuna na kraju 2021. godine. Postoji opasnost da nakon uvođenja eura većina ulaganja bude usmjerena izvan Republike Hrvatske i razvija nečije tuđe gospodarstvo…” Slobodna

05.04. (15:00)

Eto nešto mrvica

Umirovljenicima u travnju stiže najavljena povišica penzije za 2,24 posto, stižu i zaostaci za prošle mjesece

Mirovine se usklađuju dvaput godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja prema promjenama indeksa potrošačkih cijena i prosječne plaće u prethodnom polugodištu. Na prosječnu mirovinu od 2.648 kuna riječ je o oko 60 kuna više. U travnju uz povećanu mirovinu za ožujak stižu i zaostaci “povišice” za siječanj i veljaču. Potrošačka je košarica, međutim, od sredine 2021. godine poskupjela čak 15 posto pa je, uz daljnje poskupljenje energenata i hrane, posve jasno da povećanje od 2,24 posto to ne može nadoknaditi. Mirovine.hr

15.03. (12:00)

Kratkoročno-dugoročni šokovi

Zbog rata u Ukrajini nastradao drugi mirovinski stup u Hrvatskoj

Rat u Ukrajini dobrano je protresao svjetska tržišta pa su i mirovinski fondovi, koji naše mirovinske doprinose za drugi stup investiraju na tržištu, u kratkom razdoblju relativno značajno “pocrvenili”. Deblji kraj izvukli su novopečeni umirovljenici koji su ovih dana otišli u mirovinu, a zbog aktualne su situacije u nekoliko dana ostali bez tisuća kuna na svom računu u drugom stupu. Većina hrvatskih građana je u kategoriji B, u kojoj se mogu vidjeti gubitci od 5,67 posto. Hipotetski, da ste prvog dana 2022. godine na računu imali ravno 300.000 kuna, danas imate 17.000 kuna manje. Ne zaboravimo da je prisutna i nadprosječna inflacija što znači da novca, koji vrijedi sve manje – i imate sve manje. Mirovina.hr

07.03. (13:00)

A u Novom Zelandu svi imaju iste penzije

Stipe Mesić i Ankica Tuđman imaju najviše mirovine u Hrvatskoj – više od 25.000 kuna

Ankica Tuđman još 2009. godine primala 22.500 kuna, a od tada joj je mirovina usklađivana dva puta godišnje. Primjerice, samo prvo ovogodišnje usklađivanje donijet će joj povišicu od oko 500 kuna. Predsjednik države ima najveću plaću, a mirovina mu se po starom Zakonu računala u visini od 90 posto. Od toga se nasljeđuje 70 posto. Franjo Tuđman imao je plaću od 35.000 kuna. 9.231 umirovljenik ima mirovinu višu od 8.000 kuna i to u prosjeku od 9.425,73 kuna. Inače, svi umirovljenici s više od 40 godina radnog staža imaju prosječnu mirovinu samo 3.704 kune. Mirovina.hr

18.02. (00:00)

Treći stup – prilika koju ne treba propustiti

Velimir Šonje o dobrovoljnom mirovinskom stupu za Ekonomski lab: Kada bi svi članovi fondova trećeg stupa svake godine štedjeli minimalno 5,000 kuna za mirovinu, država bi za poticaje u trećem stupu trebala izdvojiti gotovo 300 milijuna kuna, a tek kada bi se broj članova koji štede barem 5,000 kuna godišnje povećao na blizu dva milijuna, poticaji za treći stup dostigli bi vrijednost jednog postotka mirovinskog doprinosa. No prosječne dobrovoljne uplate u mirovinske fondove iznose manje od 5,000 kuna na godinu po osobi.

17.12.2021. (00:00)

Novi model mirovina: Veća primanja za više od 200.000 ljudi, to će državu koštati milijardu kuna

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović i saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja krajem siječnja iduće godine prezentirat će javnosti novi model obiteljskih mirovina koji će vrijediti od 2023. Korisnici obiteljskih mirovina, a u 93 posto slučajeva riječ je o udovicama, imat će pravo odabira: ili primati obiteljsku mirovinu koja bi se trebala podići na 77 do najviše 80 posto mirovine preminulog supružnika, ili će moći primati svoju mirovinu i do 50 posto mirovine preminulog supružnika. Jutarnji

08.09.2021. (15:00)

Kako izaći iz začaranog kruga smanjivanja penzija?

Šonje: Mirovine za 21. stoljeće: mirovinski sustavi, štednja i ulaganja

Cilj serije članaka je na jednome mjestu prikazati brojne čimbenike koji utječu na održivost i izdašnost mirovinskih sustava, za koje neki ekonomisti smatraju da su najsloženiji socio-ekonomski pod-sustavi. Problem nije mali i jednostavan jer starenje opće populacije s jedne strane povećava udjel umirovljenika u ukupnom broju stanovnika, a s druge strane smanjuje udjel radno-aktivnog stanovništva, radne snage i zaposlenih iz čijih se bruto plaća uz pomoć mirovinskih doprinosa financiraju mirovine aktualne generacije umirovljenika. Povećanje stope mirovinskog doprinosa za prvi stup poskupljuje rad, a to može dovesti do smanjenja zaposlenosti i u krajnjem slučaju do iseljavanja ljudi u gospodarski uspješnije zemlje. Iseljavanje može pogoršati demografske trendove u dugom roku. Društvo se tako može naći u začaranom krugu, onesposobljeno za daljnji razvoj. Ali ipak ima nade, piše Velimir Šonje, uvijek optimističan i spreman na pronalaženje rješenja.

21.07.2021. (19:36)

Crkavica

Više od 25 tisuća građana otišlo ove godine u mirovinu

Struktura današnjih novih umirovljenika izgleda tako da je njih većina, 14.552 otišla u starosnu mirovinu s gotovo 34 godine staža i 64 godine života, što nije loš podatak. Loš podatak je da su za to “zaradili” samo 2.809 kuna mirovine u prosjeku. U prijevremenu sa 37 godina staža otišlo je 3.886 građana sa 60 godina života i 2.847 kuna mirovine. Poslovni

05.05.2021. (12:30)

Janica i Ivica u Monte Carlu, Ante u banani

Zašto bi ikome u Hrvatskoj moralo biti neugodno što će Ante Kostelić dobivati 2500 kuna mirovine?

Svatko zna odakle se u Hrvatskoj izračunava iznos mirovine. Kako si uplaćivao u mirovinski fond, tako na kraju dobiješ. Računaju se, jasno, godine i, jasno, iznosi uplata. Zašto bi, dakle, ikome moralo biti neugodno što će Ante Kostelić dobivati dvije i pol tisuće kuna na mjesec? Mogao je plaćati više pa bi mu i penzija bila bolja. A nije – piše Sanja Modrić.