24.05.2019. (12:30)
U srpnju 2025. četveročlana obitelj u Hrvatskoj trebala je prosječno 484,08 eura za osnovnu prehranu i higijenu. Najskuplja je bila Istarska županija (497,77 €), a najjeftinija Virovitičko-podravska (471,82 €), razlika 25,95 €. Tročlane obitelji izdvajale su 385,69 €, a samci 247,14 €, pri čemu su pojedine županije, poput Ličko-senjske, dosezale i 257,86 €. Cijene rastu od 2022., a HUZP upozorava da mnogi umirovljenici košaricu ne mogu priuštiti nakon plaćanja režija. Poslovni
GLP-1 lijekovi poput Ozempica i Wegovyja smanjuju apetit za 700 kalorija dnevno – ne snagom volje, već kemijom. Rezultat? Ljudi jedu manje, zdravije i racionalnije, a industrija junk fooda tone kao čips u jogurt. Trgovci i brendovi prilagođavaju se novim navikama manjeg unosa, većeg znanja i drugačijih očekivanja. U fokusu su solo-porcije, proteini i minimalistički dizajn. Europa zaostaje, ali sustiže. Hrana više nije utjeha, već alat za održavanje biokemijskog balansa. Tko se ne prilagodi – bit će pojeden. Igor Berecki za Bug
Američke i europske studije pokazuju da raznolikost biljne hrane – a ne samo količina – snažno doprinosi zdravlju crijevnog mikrobioma. Konzumacija 30 različitih biljaka tjedno povezuje se s jačim imunitetom, boljom probavom i ravnotežom obrambenih stanica. Voće, povrće, mahunarke, orašasti plodovi, pa čak i kava, tofu i začini doprinose unosa vlakana i korisnih mikroorganizama. Ključ je u raznolikosti – jer s njom dolazi i raznolik mikrobiom, a on je temelj zdravlja. DW
Dvije nove studije pokazuju kako prehrana može postati saveznik u borbi protiv raka. Simulirani post (FMD) potiče imunološki odgovor i povećava učinkovitost terapije, dok ograničenje aminokiseline asparagina iscrpljuje tumorske resurse i aktivira T-stanice. Ovi metabolički pristupi, iako još u fazi kliničkog testiranja, otvaraju vrata integraciji prehrane u onkološke protokole, ne kao zamjene, već kao pojačanja klasičnim terapijama. Igor Berecki za Bug
Lijekovi poput semaglutida učinkovito smanjuju apetit povećanjem hormona GLP-1, no prehrana može prirodno potaknuti njegovo lučenje – i bez nuspojava. Vlakna, maslinovo ulje, avokado, proteini, doručak ujutro, sporo žvakanje i određeni dodaci poput hmelja podižu GLP-1. Iako učinak nije jak kao kod lijekova, pravilna prehrana donosi dugoročne zdravstvene koristi. Stručnjaci ističu važnost mediteranske prehrane i tjelesne aktivnosti za trajne rezultate. Index
Iako se sve češće povlače proizvodi iz prodaje, stručnjaci ističu da je hrana u EU i dalje sigurnija nego u SAD-u ili Aziji. Najčešći problemi u Hrvatskoj su nesukladnosti u mesu, svježem siru i jajima, a zabrinjava i prekomjerna količina žive u konzerviranoj tuni. Ipak, najviše nepravilnosti odnosi se na pesticide u voću, osobito klorpirifos koji je zabranjen, ali se i dalje pojavljuje. Kontrole su pojačane, posebno za uvoz iz trećih zemalja. HRT
Poremećaj prehrane je nešto što je pitanje opterećenja oblikom tijela, težinom tijela i hranom. Najčešće je razlog u emocijama. Istaknuo je kako se neki prejedaju zato što su veseli, a neki zato što su tužni. Dotaknuo se standarda ljepote. Rekao je kako su u 20-im godinama prošlog stoljeća bile reklame za debljanje za žene. Patrijarhat je donio lov i kretanje i odjednom je sve postalo na crtu. Tako da danas imate situaciju da žena koja je sexy, mora isto imati “six pack” kao i muškarac. Žene su strašno opterećene time, kaže. Rekao je kako ne postoji zdrava i nezdrava prehrana, već uravnotežena i neuravnotežena. Poremećaji prehrane ne liječe se jednostavno, već u velikom timu, s puno empatije. HRT
Računica iza koje stoje profesor i docent s Katedre za matematiku zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Krunoslav Puljić te njegov student Marco Navarro Copa pokazala je da je prehranu moguće zadovoljiti s iznosom od već 3,42 eura na dan. Njihov zadatak, nastavlja, bio je pronaći minimalnu cijenu koju je potrebno platiti za namirnice, a da pritom budu zadovoljene zadane, odnosno preporučene, količine hranjivih tvari koje je potrebno unijeti u organizam, kako bi tijelo dobilo dovoljnu količinu vitamina, minerala, proteina, energije i slično. Jutarnji, Velika škrtica
Raznorodne krize u Europi i svijetu posljednjih godina, od pandemijske do ratne i ekonomske, već se redovno danas koriste za argument uz tezu kako ovom kontinentu prijeti prehrambena nesigurnost. No ta se bojazan sve više rabi u zagovoru politika usmjerenih na dereguliranje EU-ograničenja za uzgoj i prodaju genetski modificirane hrane. Dotične agrokulture pritom se više ne zovu GMO, nego NGT – nove genomske tehnologije. No, to je tek marketinško rebrendiranje genetski modificrane hrane. Kako tvrdi naša europarlamentarka Biljana Borzan, kompanijama bi se moglo ubuduće omogućiti da ne označuju proizvode s GMO-om, čime potrošači gube pravo svjesnog biranja što jedu. Trenutačni zakonodavni okvir, u Hrvatskoj je to Zakon o GMO-u, vrlo je restriktivan prema genetskim igrama na polju, te zabranjuje bilo kakvu sjetvu GM-kukuruza, soje ili uljane repice. Slično je na prostoru cijele EU. No, novim se laboratorijskim izumima želi omekšati europska regulacija GM patenata. DW
Kemikalije u hrani sve više zabrinjavaju stručnjake, političare i potrošače. Aditivi poput sintetičkih antioksidansa, pesticida i plastike mogu imati negativne učinke na zdravlje, uključujući poremećaje hormona, rak i srčane bolesti. Stručnjaci savjetuju ograničavanje prerađene hrane, odabir organskih namirnica te smanjenje izloženosti plastičnoj ambalaži. Iako su potrebna dodatna istraživanja, umjeren pristup prehrani može pomoći u smanjenju rizika. tportal