24.05.2019. (12:30)
Dvije nove studije pokazuju kako prehrana može postati saveznik u borbi protiv raka. Simulirani post (FMD) potiče imunološki odgovor i povećava učinkovitost terapije, dok ograničenje aminokiseline asparagina iscrpljuje tumorske resurse i aktivira T-stanice. Ovi metabolički pristupi, iako još u fazi kliničkog testiranja, otvaraju vrata integraciji prehrane u onkološke protokole, ne kao zamjene, već kao pojačanja klasičnim terapijama. Igor Berecki za Bug
Lijekovi poput semaglutida učinkovito smanjuju apetit povećanjem hormona GLP-1, no prehrana može prirodno potaknuti njegovo lučenje – i bez nuspojava. Vlakna, maslinovo ulje, avokado, proteini, doručak ujutro, sporo žvakanje i određeni dodaci poput hmelja podižu GLP-1. Iako učinak nije jak kao kod lijekova, pravilna prehrana donosi dugoročne zdravstvene koristi. Stručnjaci ističu važnost mediteranske prehrane i tjelesne aktivnosti za trajne rezultate. Index
Iako se sve češće povlače proizvodi iz prodaje, stručnjaci ističu da je hrana u EU i dalje sigurnija nego u SAD-u ili Aziji. Najčešći problemi u Hrvatskoj su nesukladnosti u mesu, svježem siru i jajima, a zabrinjava i prekomjerna količina žive u konzerviranoj tuni. Ipak, najviše nepravilnosti odnosi se na pesticide u voću, osobito klorpirifos koji je zabranjen, ali se i dalje pojavljuje. Kontrole su pojačane, posebno za uvoz iz trećih zemalja. HRT
Poremećaj prehrane je nešto što je pitanje opterećenja oblikom tijela, težinom tijela i hranom. Najčešće je razlog u emocijama. Istaknuo je kako se neki prejedaju zato što su veseli, a neki zato što su tužni. Dotaknuo se standarda ljepote. Rekao je kako su u 20-im godinama prošlog stoljeća bile reklame za debljanje za žene. Patrijarhat je donio lov i kretanje i odjednom je sve postalo na crtu. Tako da danas imate situaciju da žena koja je sexy, mora isto imati “six pack” kao i muškarac. Žene su strašno opterećene time, kaže. Rekao je kako ne postoji zdrava i nezdrava prehrana, već uravnotežena i neuravnotežena. Poremećaji prehrane ne liječe se jednostavno, već u velikom timu, s puno empatije. HRT
Računica iza koje stoje profesor i docent s Katedre za matematiku zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Krunoslav Puljić te njegov student Marco Navarro Copa pokazala je da je prehranu moguće zadovoljiti s iznosom od već 3,42 eura na dan. Njihov zadatak, nastavlja, bio je pronaći minimalnu cijenu koju je potrebno platiti za namirnice, a da pritom budu zadovoljene zadane, odnosno preporučene, količine hranjivih tvari koje je potrebno unijeti u organizam, kako bi tijelo dobilo dovoljnu količinu vitamina, minerala, proteina, energije i slično. Jutarnji, Velika škrtica
Raznorodne krize u Europi i svijetu posljednjih godina, od pandemijske do ratne i ekonomske, već se redovno danas koriste za argument uz tezu kako ovom kontinentu prijeti prehrambena nesigurnost. No ta se bojazan sve više rabi u zagovoru politika usmjerenih na dereguliranje EU-ograničenja za uzgoj i prodaju genetski modificirane hrane. Dotične agrokulture pritom se više ne zovu GMO, nego NGT – nove genomske tehnologije. No, to je tek marketinško rebrendiranje genetski modificrane hrane. Kako tvrdi naša europarlamentarka Biljana Borzan, kompanijama bi se moglo ubuduće omogućiti da ne označuju proizvode s GMO-om, čime potrošači gube pravo svjesnog biranja što jedu. Trenutačni zakonodavni okvir, u Hrvatskoj je to Zakon o GMO-u, vrlo je restriktivan prema genetskim igrama na polju, te zabranjuje bilo kakvu sjetvu GM-kukuruza, soje ili uljane repice. Slično je na prostoru cijele EU. No, novim se laboratorijskim izumima želi omekšati europska regulacija GM patenata. DW
Kemikalije u hrani sve više zabrinjavaju stručnjake, političare i potrošače. Aditivi poput sintetičkih antioksidansa, pesticida i plastike mogu imati negativne učinke na zdravlje, uključujući poremećaje hormona, rak i srčane bolesti. Stručnjaci savjetuju ograničavanje prerađene hrane, odabir organskih namirnica te smanjenje izloženosti plastičnoj ambalaži. Iako su potrebna dodatna istraživanja, umjeren pristup prehrani može pomoći u smanjenju rizika. tportal
Smatra se da delma ili dalma na ilirskom jeziku znači ovca. Dalmacija bi bila u prijevodu područje ovčara ili ovčarska pokrajina. Rimljani su u biti njih nazvali ovčarima – Delmatima. Htjeli su istaknuti ono najvažnije, a to je da su ih oni i uzgajali, i glavni element prehrane su im bile ovce, odnosno janjad. Čak je današnja granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine povučena po liniji stočarenja. Tamo dokle su stizali dalmatinski ovčari, to je danas Hrvatska, a tamo dokle su stizali livanjski ili duvanjski ovčari, tamo je bosansko-hercegovački dio. HRT
Kad sljedeći put naručite dostavu hrane, učinite si veliku uslugu i prebacite je na klasični tanjur. Naime, nova studija, objavljena u časopisu Ecotoxicology and Environmental Safety, pokazala je kako konzumiranje hrane iz plastičnih posuda za dostavu hrane može znatno povećati rizik od kongestivnog zatajenja srca. Plastika može sadržavati bilo koju od oko 20 tisuća kemikalija, a mnoge od njih predstavljaju rizike za zdravlje. Iako u svom radu nisu provjeravali koje točno kemikalije iz posuda za hranu ulaze u samu hranu, primijetili su vezu između uobičajenih spojeva plastike i srčanih bolesti te između bioma crijeva i srčanih bolesti. Zimo… Forum
EU je odobrila korištenje brašna od ličinki crva brašnara u prehrambenim proizvodima poput kruha, tjestenine i sireva. Iako su insekti prehrambeni tabu u zapadnim kulturama, već su dio jelovnika za dvije milijarde ljudi. Brašno od crva bogato je proteinima, željezom i vitaminima te ekološki prihvatljivije od mesa. No, nisu svi oduševljeni „skrivenim“ životinjskim sastojcima u hrani. Insekti se moraju jasno deklarirati, a oni koji ih žele izbjeći – neka počnu temeljito čitati etikete. DW